2025
Ko e Mālohi ʻo e Ngāue Fakaetauhi ki he Toko Tahá
Nōvema 2025


10:28

Ko e Mālohi ʻo e Ngāue Fakaetauhi ki he Toko Tahá

ʻI heʻetau ngāue fakaetauhi ki he toko tahá, ʻoku tau fakaafeʻi ai ʻa e toko tahá ke haʻu kia Kalaisi pea moihū ʻi he fale ʻo e ʻEikí.

ʻE kāinga, fakamālō atu ʻi hoʻomou faivelenga ʻi he haʻu kia Sīsū Kalaisí lolotonga e ngaahi taimi faingataʻa ko ʻení. ʻOku mou fakaofo; ʻoku mou fakaʻofoʻofa; ko e fānau takitaha kimoutolu ʻa e ʻOtuá. ʻOku ou lotua ke tau fakatokangaʻi ʻa e ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau aʻusia pea fetokoniʻaki ke hoko ko e kau ākonga mateaki moʻoni ʻo Sīsū Kalaisi mo ongoʻi ʻEne fiefiá ʻi heʻetau moihū ʻi he fale ʻo e ʻEikí.

Kuo fakahā ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni: “Ko e taimi ʻeni kiate koe mo au ke ta teuteu ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa hotau ʻEikí mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. Ko e taimi ʻeni ke tau ʻai ai hotau tuʻunga fakaākongá ke mahuʻinga taha kiate kitautolú. Te ta lava fēfē ʻo fakahoko ʻeni ʻi ha māmani fonu ʻi he fakafihí?”

Naʻá ne ʻomi ʻa e talí: “ʻE lava ʻo tokoni mai ʻa e toutou moihū ʻi he temipalé. ʻI he fale ʻo e ʻEikí, ʻoku tau tokanga pē kia Sīsū Kalaisi. … ʻOku tau ʻiloʻi ai Ia. … Ko e taha kotoa pē ʻoku kumi fakamātoato kia Sīsū Kalaisí, te ne maʻu Ia ʻi he temipalé.”

ʻOku founga fēfē leva ʻetau aʻusia pea fetokoniʻaki ke hoko ko e kau ākonga mateaki ʻo Sīsū Kalaisí? ʻOku tau ngāue fakaetauhi ki he toko tahá. ʻOku kau ʻi he ngāue fakaetauhi ʻi he founga ʻa e Fakamoʻuí ʻa e manavaʻofá, angaʻofá, faʻa kātakí, mo e ʻofa taʻe ʻi ai ha loto-fakamāú. ʻI heʻetau ngāue fakaetauhi ki he toko tahá, ʻoku tau fakaafeʻi ai ʻa e toko tahá ke haʻu kia Kalaisi pea moihū ʻi he fale ʻo e ʻEikí ke maʻu Hono mālohi huhuʻí. ʻI hono fakalea ʻe tahá, ʻoku tau fetokoniʻaki ke hoko ko e kau ākonga mateaki ʻi heʻetau ngāue fakaetauhi ki he toko tahá ʻi he ngaahi founga ʻoku fakatau ki he fale ʻo e ʻEikí.

ʻOku tau ako meia Sīsū Kalaisí ʻa e mālohi ʻo e ngāue fakaetauhi ki he toko tahá ʻaki e ʻofá pea ʻikai ha loto-fakamāú. ʻOku mou manatuʻi e fefine Samēlia ʻi he veʻe vaikelí. Mahalo naʻe ongoʻi ʻe he fefine ko ʻení ʻoku ʻikai hano mahuʻinga, tuenoa, loto-foʻi mo liʻekina. Mahalo naʻá ne ongoʻi naʻe ʻikai totonu ke ne ʻi ai. ʻI he kotoa ʻo ʻene moʻuí naʻe ʻi ai hono husepāniti ʻe nima, pea ko e tangata naʻá ne lolotonga nofo mo iá naʻe ʻikai ko hano husepāniti ia ʻoʻona. Mahalo naʻe mei loto-fakamaau taʻemāʻonioni ha niʻihi taʻe te nau ʻilo e ngaahi tūkunga ʻo ʻene moʻuí. Mahalo pē ko e taha ʻeni e ngaahi ʻuhinga naʻá ne haʻu toko taha ai ki he vaikelí ʻi he taimi vela taha ʻo e ʻahó. Ka neongo iá, naʻá ne hoko ko e taha ʻo e fuofua niʻihi ne fakahā ʻe Sīsū Kalaisi ki ai ko Ia ʻa e Mīsaiá. Kiate Iá, ko e fefine ko ʻení ko ha ʻofefine ia ʻo e ʻOtuá.

Naʻe akoʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e fefine ko iá ʻoku fakafou ʻiate Ia ʻa e malava ke maʻu ʻe ha taha ʻa e moʻui taʻengatá ʻaki ʻene maʻu ʻa e vai moʻuí. Naʻá Ne folofola, “Ko ia ʻe inu ʻi he vai te u foakí … ʻe ʻikai ʻaupito toe fie inu ia; ka ko e vai te u foakí … ko e matavai mapunopuna hake ki he moʻui taʻengatá.”

Naʻe ongoʻi ʻe he fefine Samēliá ʻa e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí pea naʻá ne maʻu ha fakamoʻoni ʻo fakafou ʻi he Laumālié ko e Mīsaiá Ia. Hili ʻa e siotonu ko ʻeni ʻa e fefiné, naʻá ne foki ki he koló, pea fakaafeʻi e niʻihi kehé ke omi ʻo mamata, pea naʻe tui ha tokolahi ko Sīsū ʻa e “Kalaisi moʻoní, ko e Fakamoʻui ʻo māmaní.” Naʻe ngāue fakaetauhi ʻa Kalaisi ki he toko tahá ʻaki e ʻofa; ko hono olá, naʻe hoko ha niʻihi ko ʻEne kau ākonga mateaki.

ʻOku tau ako e mālohi ʻo e ngāue fakaetauhi ki he toko tahá ʻaki e manavaʻofá mei he ongo ʻAposetolo ʻa Kalaisi ko Pita mo Sioné. ʻOku mou manatuʻi e tangata naʻe fanauʻi mai pē ʻoku pipikí, naʻá ne tokoto he ʻaho kotoa pē ʻi he veʻe matapā ʻo e temipalé ʻo kole ha paʻanga. Mahalo naʻe ongoʻi ʻe he tangata ko ʻení ʻoku ʻikai hano mahuʻinga, tuenoa, loto-foʻi mo liʻekina. Mahalo naʻá ne ongoʻi naʻe ʻikai totonu ke ne ʻi ai.

“Pea toki pehē ʻe Pita, Ko e silivá mo e koulá ʻoku ʻikai te u maʻu; ka ko ia ʻoku ou maʻú te u foaki kiate koe: ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisi ʻo Nāsaletí tuʻu hake ʻo ʻalu.”

Naʻe puke ʻe Pita ʻa e nima toʻomataʻu ʻo e tangatá, pea fokotuʻu hake ia, pea naʻe maʻu leva ʻe he tangatá ha mālohi. ʻI he hili pē ʻa e mana ko iá, naʻe hū atu e tangatá mo Pita mo Sione ki he temipalé, ʻo ne “ʻeveʻeva, mo hopohopo, pea fakamālō ki he ʻOtuá.” Naʻe ngāue fakaetauhi ʻa Pita mo Sione ki he toko tahá ʻi ha ngaahi founga naʻe tataki ai ki he fale ʻo e ʻEikí, pea naʻe hoko e tangatá ni ko e ākonga mateaki ʻa Kalaisi.

ʻE hoku ngaahi kaungāmeʻa, kuo ʻi ai e ngaahi taimi ʻi heʻeku moʻuí kuó u ongoʻi ai foki mo au ʻoku ʻikai haʻaku mahuʻinga, tuenoa, loto-foʻi mo liʻekina. Kuó u ongoʻi hangē nai naʻe ʻikai totonu ke u ʻi aí. Naʻe papitaiso au mo hilifakinima ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi hoku taʻu 19. Hili ha taʻu ʻe taha mei ai, naʻá ku tali ʻa e uiuiʻi ke ngāue fakafaifekau taimi kakató, ka naʻe kei lahi e ngaahi meʻa naʻe teʻeki ke u ako fekauʻaki mo e hisitōlia ʻo e Siasí.

ʻI he kamata ʻeku ngāue fakafaifekaú, naʻá ku ʻilo ai naʻe ʻi ai e taimi naʻe ʻikai ngofua ki he niʻihi ne hakoʻi ʻAfilika ʻUliʻulí ke nau fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki kotoa ʻo e moihū ʻi he fale ʻo e ʻEikí. ʻI heʻeku fuofua ako ki hení naʻá ku ongoʻi ʻita, puputuʻu, veiveiua mo manavahē. Naʻe fuʻu kakaha ʻa e ngaahi ongo ko ʻení naʻe mole ai ʻeku malava ke ʻiloʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi ha kiʻi vahaʻataimi.

Ko e meʻa mālié, he naʻe ʻi ai hoku hoa fakaofo ko Kēvini Viki, ʻa ia naʻá ne ngāue fakaetauhi kiate au ʻaki e ʻofa, faʻa kātaki mo e angaʻofa. ʻI he pō kotoa pē ʻi heʻene sio ki heʻeku ongoʻi veiveiuá mo e taʻepauʻiá, naʻá ne pehē mai ki he talavou ko ʻEletā Sionisoní, “ʻOku ou ʻofa atu.” Hili ha uike nai ʻe ua, naʻá ku fakaʻatā au ke u ongoʻi e ʻofa ʻa Kēviní. Naʻá ku maʻu e loto-toʻa ke lotu ki he Tamai Hēvaní ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí. ʻI heʻeku lotú, naʻe tohoakiʻi au ki he vahe 6 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, veesi 21–23, ʻoku pehē:

“Vakai, ko au ko Sīsū Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. … Ko au ko e maama ʻoku ulo ʻi he fakapoʻulí. …

“… Ke ke fakakaukau ʻi ho ʻatamaí ki he pō ʻa ia naʻá ke tangi ai kiate au ʻi ho lotó, ke ke ʻilo ki hono moʻoni ʻo e ngaahi meʻa ko ʻení.

“ʻIkai naʻá ku lea ʻaki ʻa e fiemālié ki ho ʻatamaí ʻi he meʻá? Ko e hā mo ha toe fakamoʻoni lahi hake te ke lava ʻo maʻu ʻi ha fakamoʻoni mei he ʻOtuá?”

ʻI heʻeku lau iá, naʻá ku manatuʻi. Naʻá ku manatu ki he ʻaho naʻá ku ʻaukai mo lotu ai ke ʻiloʻi ko e Tohi ʻa Molomoná ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá pea ko Siosefa Sāmitá ko e Palōfita ia ʻo e Ongoongolelei Kuo Fakafoki Maí. Naʻá ku manatuʻi ʻa e ngaahi fuakava naʻe fai ʻi he fale ʻo e ʻEikí ʻa ia naʻá ne fakafehokotaki au kia Sīsū Kalaisi ʻi ha founga fakataautaha mo vāofí. Naʻá ku ongoʻi e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí, ko ʻEne ʻaloʻofá pea mo ʻEne fakapapau ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko Hono puleʻanga ia ʻi he māmaní pea ʻoku fiemaʻu ia ke teuteuʻi ai kitautolu ki Heʻene Hāʻele ʻAnga Ua Maí. Koeʻuhí he naʻá ku manatuʻi naʻá ku toe lava ke ʻiloʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea mo maʻu ha mahino kakato ange ko Sīsū ʻa e Kalaisí pea ko ʻEne ākonga au.

ʻE ʻi ai e ngaahi taimi ʻe ʻi ai haʻatau ngaahi fehuʻi ʻoku ʻikai hano tali mo e ngaahi ongo ʻo e ʻikai haʻatau mahuʻinga, loto-foʻi, tuenoa, mo liʻekina. Ka neongo iá, ʻe hoku ngaahi kaungāmeʻa, kuo pau ke tau laka atu ki muʻa ʻi he tui kia Sīsū Kalaisi mo manatuʻi ʻEne folofola:

“ʻOua naʻa mamahi homou lotó.”

“Te mou maʻu ʻa e mamahí ʻi māmani: ka mou loto-toʻa; kuó u ikuʻi ʻa māmani.”

Ko ha fakamoʻoni au ki he meʻa moʻoni ko ʻení pea mo e tāpuaki ʻa e Fakamoʻuí kuo talaʻofa maí.

Ko e hā leva ha meʻa te tau lava ʻo fai ke fakapapauʻi ʻoku ʻaonga ʻaupito ʻetau ngāue fakaetauhi ki he toko tahá ʻi he founga ʻa e Fakamoʻuí? ʻE tokoniʻi kitautolu ʻi hono moʻui ʻaki e tokāteline ʻo Kalaisí. Hangē ko ia ne fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Nalesoní, “ʻE lava ʻe he moʻui ʻaki e tokāteline ʻo Kalaisí ʻo fakatupu ʻa e founga mālohi mo maʻa tahá, mo fakatupu ha ivi mālohi fakalaumālie ʻi heʻetau moʻuí.

ʻI heʻetau feinga ke moʻui ʻaki e ngaahi fono māʻolunga ange ʻa Sīsū Kalaisí, … ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ke tau hao mei he mālohi ʻo e maama hingá ni ʻaki ʻEne tāpuakiʻi kitautolu ʻaki ha manavaʻofa, loto-fakatōkilalo, loto-foaki, angaʻofa, mapuleʻi kita, nonga, mo ha fiemālie lahi ange.”

ʻOku fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Teili G. Lenilaní, “ʻOku ʻikai ngata pē ʻi hono fakamālohia ʻe he ivi [fakalaumālie ko ʻeni] ʻoku maʻu mei hono moʻui ʻaki ʻa e tokāteline ʻa Kalaisí ʻa e liliu hotau natula fakalangí ki hotau ikuʻanga taʻengatá, ka ʻoku fakaʻaiʻai foki kitautolu ai ke tokoni ki he niʻihi kehé ʻi he ngaahi founga totonu.” ʻOku fakamanatu mai ʻe ʻEletā Lenilani “ko e ngāue ʻa e Fakamoʻuí ke fakamoʻui [ke ngaohi kitautolu ke tau kakato]. Ko hotau fatongiá ke ʻofa—ke ʻofa mo ngāue fakaetauhi ʻi ha founga ʻoku ofi ange ai ʻa e niʻihi kehé kia Sīsū Kalaisi.”

Ko ʻetau malava ko ia ke moʻui ʻaki e tokāteline ʻo Kalaisí ʻe fakatupulaki ia ʻi hono ako fakaʻaho e Tohi ʻa Molomoná mo e maʻu ʻa e sākalamēnití ʻi he uike kotoa. Naʻe fakahā ʻe Palesiteni Nalesoni ko e Tohi ʻa Molomoná ʻokú ne “akoʻi mai e tokāteline ʻo Kalaisí … [mo] ʻomi … ʻa e mahino kakato mo [maʻalaʻala taha] ki he Fakalelei ʻa [Sīsū] Kalaisí, he ʻikai ke toe maʻu ia mei ha feituʻu kehe.” ʻOku ou ʻofa ʻi he tohí ni. Pea ko e maʻu ʻi he faʻa lotu ʻa e sākalamēnití he uike takitahá ʻe fakalahi ai ʻetau mahino ki he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí pea ʻe ʻomi ai ha fakafoʻou fakalaumālie, fakafiemālie, pea mo e mālohi ʻo e anga faka-ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí. Manatuʻi “ʻoku fakahā ʻi [he] ngaahi ouau [ʻo e lakanga fakataulaʻeikí] ʻa e mālohi ʻo e anga faka-ʻOtuá,” pea ʻoku hanga ʻe he mālohi ko ʻení, ʻa ia ʻoku ʻomi meia Sīsū Kalaisí, ʻo fakaivia ʻetau holi pea mo ʻetau malava ke ngāue fakaetauhi ki he toko tahá.

ʻOku hoko ʻeku ako e Tohi ʻa Molomoná mo hono maʻu ʻo e sākalamēnití ke fakasiʻisiʻi ai e ngaahi ongoʻi loto-foʻí, fakalalahi ʻeku loto-fakapapau ke ngāue fakaetauhi ki he toko tahá ʻi he founga ʻa e Fakamoʻuí, mo tokoniʻi au ke u ʻai ʻa e tuʻunga fakaākongá ko ʻeku taumuʻa mahuʻinga tahá.

ʻE hoku ngaahi kaungāmeʻa, ʻoku ou palōmesi atu ʻi heʻetau moʻui ʻaki e tokāteline ʻo Kalaisí mo ngāue fakaetauhi ki he toko tahá ʻi he ngaahi founga ʻoku fakatau ki he fale ʻo e ʻEikí, te tau laka atu ki muʻa ʻi he tui kia Sīsū Kalaisí neongo e ngaahi fehuʻi ʻoku ʻikai hano talí mo e ngaahi ongoʻi ʻoku ʻikai haʻatau mahuʻingá, tuenoá, loto-foʻí mo e liʻekiná. Te tau fakaafeʻi ai ʻa e toko tahá ke haʻu kia Sīsū Kalaisi pea moihū ʻi he fale ʻo e ʻEikí ke maʻu Hono mālohi huhuʻí mo e ʻofá. ʻI he fale ʻo e ʻEikí, te tau “ongoʻi [e] ʻaloʻofa [ʻa e Fakamoʻuí]. Te [tau] maʻu ʻa e tali ki [heʻetau] ngaahi fehuʻi fihi tahá. ʻE mahino lelei ange kiate [kitautolu] ʻa e fiefia ʻi Heʻene ongoongoleleí.” ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Russell M. Nelson, “ʻE Toe Hāʻele Mai ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí,” Liahona, Nōvema 2024, 121–22.

  2. Vakai, Sione 4:5–42.

  3. ʻI he hisitōliá, ko e tokolahi tahá ne nau ʻaʻahi ki he vaikeli ʻo Sēkopé ʻi he hengihengí. Ko ha feituʻu ia ke fakatahataha ki ai ʻo feohi mo e niʻihi kehé. Naʻe haʻu toko taha ʻa e fefine Samēliá ki he vaikeli ʻo Sēkopé ʻi he lolotonga e ʻahó pea mo e taimi māfana taha ia ʻo e ʻahó ʻi he feituʻulaʻā hono onó, ʻa ia ko e hoʻatāmālié. ʻE lava ke fakahaaʻi ʻe he aʻu mai ʻi he taimi ko iá ʻa e founga naʻá ne fakakaukau ai ki he ongo ne ngali maʻu ʻe he niʻihi kehé fekauʻaki mo iá pea mo e ongo naʻá ne ngali maʻu kiate iá.

  4. Sione 4:13–14

  5. Sione 4:42.

  6. Vakai, Ngāue 3:1–11.

  7. Ngāue 3:6.

  8. Vakai, Ngāue 3:7.

  9. Ngāue 3:8.

  10. Naʻe papitaiso au mo hilifakinima ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi ʻAokosi 1986. Mei ʻAokosi 1987 ki ʻAokosi 1989, naʻá ku ngāue fakafaifekau ʻi he Misiona Alabama Birmingham.

  11. Vakai, Church and Gospel Questions, “Race and The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints,” Gospel Library.

  12. ʻOku fakamatalaʻi fakaikiiki ange ʻa e aʻusia ko ʻení ʻe Peter M. Johnson, “Applying the Doctrine of Jesus Christ into Our Lives” (fakataha lotu ʻa e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi–ʻAitahō, 14 Māʻasi 2023), byui.edu.

  13. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:21–23.

  14. Sione 14:27.

  15. Sione 16:33.

  16. ʻOku ʻi ai ha ʻelemēniti ʻe nima ʻi he faʻunga ʻo e tokāteline ʻo Kalaisí: ko e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí mo ʻEne Fakaleleí, fakatomala, maʻu e ngaahi ouaú mo tauhi e ngaahi fuakavá, fakamāʻoniʻoniʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, mo e kātaki ki he ngataʻangá. Ko e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ko ha tefitoʻi moʻoni ia ʻo e ngāue mo e mālohi fakalangi. Ko e fakatomalá ko e fakamālohia ia ʻo e tui kia Kalaisí ʻaki hono fakatafoki hotau lotó mo e laumālié kiate Iá. Ko e fakatomalá ʻoku ʻikai ko ha tautea. Ko e founga ia ʻo e fanauʻi fakalaumālie ʻia Sīsuú mo maʻu Hono tataú ʻi hotau fofongá. Ko hono maʻu ʻo e ngaahi ouaú mo tauhi e ngaahi fuakava kuo fai mo e ʻOtuá mo Kalaisí ʻoku ʻomi ai ha faingamālie lahi ange ke tau maʻu Hona mālohí mo ʻEna ʻofá pea fakaʻatā kitautolu ke fakamāʻoniʻoniʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e ʻelemēniti fakaʻosi ʻo e tokāteline ʻo Kalaisí ko e kātaki ki he ngataʻangá, ʻa ia ko e moʻui ʻaki e ʻelemēniti takitaha ʻo e tokāteline ʻo Kalaisí ʻo “toutou fakahoko mo tupulaki” ke tau lava ʻo hoko mo fetokoniʻaki ke hoko ko e kau ākonga mateaki ʻo Sīsū Kalaisi pea ongoʻi ʻEne fiefiá ʻi heʻetau moihū ʻi he fale ʻo e ʻEikí (Dale G. Renlund, “Ko e Founga Mālohi mo Maʻa ʻo e Tokāteline ʻa Kalaisí,” Liahona, Mē 2024, 81; vakai foki Russell M. Nelson, “Ikuʻi ʻa Māmani mo Maʻu ha Fiemālie,” Liahona, Nōvema 2022, 97).

  17. Russell M. Nelson, “Ikuʻi ʻa Māmani mo Maʻu ha Fiemālie,” 97.

  18. Dale G. Renlund, “Ko e Founga Mālohi mo Maʻa ʻo e Tokāteline ʻa Kalaisí,” 82, 83; tānaki atu e fakamamafá.

  19. Russell M. Nelson, “Ko e Tohi ʻa Molomoná: Ne Mei Fēfē Nai Hoʻo Moʻuí Ka Ne ʻIkai Ia?,” Liahona, Nōvema 2017, 62.

  20. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:20.

  21. Russell M. Nelson, “ʻE Toe Hāʻele Mai ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí,” Liahona, Nōvema 2024, 122.