2025
Ko e Fakahinohino ki he Ongoongo Fakafiefiá
Nōvema 2025


10:39

Ko e Fakahinohino ki he Ongoongo Fakafiefiá

ʻE fōtunga fēfē ke tānaki lahi atu ʻa Sīsū Kalaisi ki hoʻo moʻuí?

Kapau kuó ke ʻosi ʻeva mai ki hoku siteiti tupuʻa ko Luisianá, mahalo ʻokú ke maheni mo ʻemau ngaahi meʻatokoni ifo kehekehé—ʻa e kamipoú (gumbo), samipaleiá (jambalaya), ʻitufé (étouffée), pea ʻoku hokohoko atu pē ʻa e lisí.

Kuo tātātaha haʻaku loto-lahi feʻunga ke u ngaohi ha taha ʻo e ngaahi meʻatokoni ifo ko iá. Ko e sitepu fakaʻosi ʻoku ʻikai hiki mai ʻi he ʻosi ko ia hono tuifio kotoa ʻa e ngaahi meʻá mo muimui ʻi he ngaahi fakahinohino fakaʻāulilikí, ko hano ʻahiʻahiʻi fakaʻosi hono ifó ke ʻiloʻi pe ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku teʻeki ʻai ki ai. ʻI he taimi ko iá, ʻoku ou lava ʻo fanongo ki he fanafana mai ʻa e kau kuki ʻiloa ʻo e Kiliolá (Creole) ʻi hoku telingá, “Tānaki atu ʻa e Tony ke lahi.” Ko e Tony ko ha fakaifoifo meʻakai Kiliola ia naʻe ngaohi ʻi ʻOpelusa ʻi Luisiana, ʻa hoku kolo tupuʻangá. ʻOku faʻa fakaʻaongaʻi ia ko ha “kiʻi fakapulipuli” ke fakaleleiʻi ʻaki ʻa e ngaahi fehalaaki kuo hoko ʻi he muimui ki he fakahinohinó.

Naʻá ku lāngilangiʻia mo hoku uaifi ko Meiselá ke hoko ko ha ongo taki fakamisiona ʻi Luisiana. Naʻe ʻi ai ʻema tukufaholo ke akoʻi ʻa e founga ke ngaohi ai ʻa e meʻatokoni samipaleiá (jambalaya) ki he kau faifekaú ʻi honau pō fakaʻosi ʻi he ʻapi fakamisioná kimuʻa pea nau foki ki honau fāmilí. Makehe mei heʻenau fakamoʻoni ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí, naʻe mavahe ʻema kau faifekaú mei he misioná mo ha houngaʻia ʻi he ngaahi founga ngaohi ʻo e meʻatokoní.

ʻI he ngaahi māhina siʻi kuo ʻosí, naʻá ku vakaiʻi ʻa e Laipeli Mītia ʻa e Siasí ʻo fakatokangaʻi ha fehokotakiʻanga ki he tānakiʻanga ʻo e ngaahi vitiō nounou ʻoku ui ko e Restoration Conversations with President Russell M. Nelson [Fepōtalanoaʻaki mo Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ki he Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí]. Naʻe taki ʻeku tokangá ʻe he hingoa ʻo e taha ʻo e ngaahi foʻi vitiō nounou ʻi he lisí peá u malimali. ʻOku ui ko e “Scriptures Are God’s Recipes for Happy Living” [Ko e Folofolá ʻa e Ngaahi Fakahinohino ʻa e ʻOtuá ki he Moʻui Fiefiá]. Naʻá ku lomiʻi leva ʻi he foʻi vitiō miniti ʻe ua ko iá ʻo mamata ʻi hono akoʻi ʻe Palesiteni Nalesoni ki ha kulupu ʻo ha fānau Palaimeli ha pōpoaki mahinongofua mo mālohi fekauʻaki mo e founga ke fiefia aí. Naʻá ne akoʻi: “Kapau ʻokú ke taʻo ha foʻi keke, te ke muimui ʻi he fakahinohinó, ko ia? Pea ʻe ola lelei maʻu pē, ʻikai ko ia?”

Naʻá ne hoko atu ʻo lea fekauʻaki mo e teu ke hoko hono taʻu 95: “ʻOku pehē ʻe he kakaí, ‘Ko e hā hoʻo meʻa ʻoku kaí? Ko e hā hoʻo fakapulipulí?ʼ” Naʻá ne tali ange, “Ko e fakapulipulí ʻoku ui ko e ngaahi folofolá. Te ke lava ʻo lau mo ʻahiʻahiʻi kinautolu.”

Sai, kuo tau maʻu ia. Ko e fakapulipuli faingofua ki he moʻui fiefiá ko e muimui pē ki he fakahinohino ʻa e ʻOtuá ʻo hangē kuo fakamatalaʻi ʻi he ngaahi folofolá. ʻOku ou ui ia “Ko e Fakahinohino ki he Ongoongo Fakafiefiá.”

Ko e hā hoʻo meʻa ʻe fai kapau ʻe fehalaaki ha meʻa ʻi hoʻo muimui ki he fakahinohinó? Sai, kuo ʻosi fakakau ʻi he Fakahinohino ki he Ongoongo Fakafiefiá ʻa e “kiʻi fakapulipuli” ke fakapapauʻi ʻe tonu maʻu pē ʻa e ola te ke maʻú. Ko Sīsū Kalaisi maʻu pē ʻa e talí.

Te u pehē ʻoku tau maʻu kotoa ha taimi, ʻoku tau ongoʻi ai ko ʻetau fanga kiʻi foungá ʻoku ʻikai fuʻu sai, pe ʻoku faingataʻa ʻa e feinga ke muimui ʻi he ʻū fakahinohinó, pe mahalo ʻoku fetōʻaki ʻa e meʻa ʻoku tau faí, pe ʻoku hoko ha meʻa ʻoku ʻikai lava ke tau mapuleʻi, mo ha ngaahi meʻa pehē.

Ko e hā ʻa e meʻa ke faí? Ko e fakahoko pē ke lahi ange ʻa e meʻa ʻokú ne fakaafeʻi ʻa Sīsū Kalaisi ki hoʻo moʻuí.

Ko ia ai, ʻe fōtunga fēfē leva ke tānaki lahi atu ʻa Sīsū Kalaisi ki hoʻo moʻuí?

Lolotonga ʻeku hoko ko e palesiteni fakamisioná, naʻá ku maʻu ʻa e faingamālie ke talanoa fakafoʻituitui mo ʻemau kau faifekau kei talavoú takitaha, ʻi he uike ʻe ono kotoa pē. ʻI he lolotonga ʻa e talanoa fakafoʻituituí, naʻe angamaheni ke kole tokoni ʻa e kau faifekaú ki ha founga ke fakaleleiʻi ʻenau nofo fakahoá.

ʻI ha meʻa ʻe taha, naʻe hū mai ha faifekau ki heʻene ʻinitaviu fakafoʻituituí ʻo tangutu. Naʻe lava ke u tala mei heʻene māfihungá naʻe moʻua ʻene fakakaukaú ʻi ha faʻahinga meʻa. Naʻá ku ʻeke ange, “ʻEletā, ko e hā ha meʻa te ke fie aleaʻi ʻi he ʻaho ní?” Naʻá ne hoko atu leva ʻo ne fakamatalaʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi faingataʻa naʻá ne fehangahangai mo ia mo hono hoa [fakafaifekaú] mo e founga naʻe uesia ai ʻena malava ke fai ʻa e ngāue fakafaifekaú. Naʻá ne sio mai kiate au mo e loʻimataʻiá, peá ne ʻeke mai, “Palesiteni, ko e hā ʻoku totonu ke u faí?”

ʻI he taimi ko iá, ko hono moʻoní naʻe ʻikai ke u ʻilo ʻe au pe te u tali fēfē ange. Hili ha kiʻi taimi siʻi, naʻá ku ʻeke ange pe ʻe sai pē ke ma tūʻulutui fakataha ʻo lotua ha fakahinohino mei he Laumālié. Naʻá ne loto-fiemālie ki ai, peá ma tūʻulutui fakataha leva ʻo lotua ha tataki fakalaumālie.

Hili ʻa e lotú, naʻá ma kei tūʻulutui pē ʻi ha kiʻi taimi peá ma toki tangutu ʻi homa seá ʻo fehāngaaki. Naʻá ku ʻeke ange pe ʻe sai pē ke ma lau fakataha ha potufolofola. ʻI heʻema fakaava ʻema folofolá, naʻá ku kiʻi taʻofi mo pehē ange, “ʻEletā, ʻi heʻeta lau ʻa e potufolofola ko ʻení, kātaki ʻo fai ʻa e fehuʻi ko ʻení kiate koe: Kapau te u moʻui ʻaki ʻa e ngaahi ʻulungaanga ko ʻení, te ne fakaleleiʻi nai homa vā fakaehoá mo ʻema ngāue fakafaifekaú?”

Peá ma fakaava leva ki he Molonai 7:45 ʻo lau leʻo lahi: “Pea ʻoku kātaki fuoloa ʻa e manavaʻofá, pea ʻoku ʻofa ia, pea ʻoku ʻikai meheka, pea ʻoku ʻikai fakafuofuolahi, ʻoku ʻikai kumi ʻene meʻa ʻaʻaná, ʻoku ʻikai ʻitangofua, ʻoku ʻikai fakakaukau kovi, pea ʻoku ʻikai fiefia ʻi he angahalá ka ʻoku fiefia ʻi he moʻoní, ʻokú ne kātaki ʻi he meʻa kotoa pē, ʻoku tui ki he meʻa kotoa pē, ʻoku ʻamanaki ki he meʻa kotoa pē, ʻoku kātekina ʻa e meʻa kotoa pē.”

Naʻe sio mai leva ʻa e faifekaú kiate au mo ʻene loʻimataʻiá ʻo pehē mai, “ʻIo, Palesiteni, ka ʻoku faingataʻa ke fakahoko ia.” Naʻá ku felotoi mo ia mo fakamanatu ange ko e foha ia ʻo e ʻOtuá ʻoku ʻi ai hono ivi fakalangi ke fakahoko fakataha ia mo e ʻEikí.

Peá ma fealeaʻaki nounou leva ki he talanoa fakatātā ʻo e lainé naʻe akoʻi mai ʻe ʻEletā Kalake G. Kilipeti ʻo e Kau Fitungofulú, ʻa ia ʻokú ne fakamanatu mai ʻoku fiemaʻu ke tau kamata ʻi he tuʻunga ʻoku tau ʻi aí pea, fakataha mo e ʻEikí, laka ki muʻa pea ki ʻolunga ʻi ha huʻunga ʻoku leleí. Naʻe lava ke u tala naʻá ne kei kiʻi ongoʻi mafasia pē ʻi he ngaahi sitepu hono hokó, ko ia ai naʻá ku kole ange leva ke ne fakamatalaʻi ʻene mahino ki he potufolofolá “ʻoku fakahoko ʻe he fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofuá ʻa e ngaahi fuʻu meʻa lalahi.” Naʻá ne hoko atu ʻo fakamatalaʻi ʻa e tefitoʻi fakakaukau ki hono fai ko ia ʻo e fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofuá, ʻe lava leva ke hoko ha ngaahi fuʻu meʻa lalahi. Naʻá ku kole ange leva ke ne fakaʻaongaʻi ha kiʻi taimi nounou ke feinga ke ne ʻiloʻi ha meʻa iiki mo faingofua ʻe ua te ne lava ʻo fai ke angaʻofa ai ki hono hoá.

Hili ha kiʻi taimi siʻi, naʻá ne vahevahe mai ʻene fakakaukaú. Peá u kole ange leva ke ne talamai ʻi ha kiʻi taimi nounou ha ongo meʻa iiki mo faingofua te ne lava ʻo fai ke ne kātakiʻi ai hono hoá. Naʻe meimei ke ne fakamatalaʻi mai ʻi he taimi pē ko iá ʻa e meʻa ʻe ua naʻá ne fakakaukau ki aí. Naʻe mahino naʻá ne ʻosi fakakaukauʻi ʻeni kimuʻa ʻi heʻema talanoá. Naʻá ku fakaafeʻi ia ke ne ʻave ʻa e ongo meʻa ko iá ki he ʻOtuá ʻi he lotu mo kole ha fakamahino, fakahinohino, mo ha tataki fakalaumālie ki he founga ke fakahoko ai ʻene palaní ʻi he loto-moʻoni. Naʻá ne loto ki ai. Naʻá ku kole ʻi heʻema fakaʻosí, ke ne ʻomi ha fakamatala nounou ʻi heʻene tohi fakauiké.

ʻI he ngaahi uike siʻi hono hokó, naʻá ku lava ʻo tala ʻi heʻene ʻū tohi fakauiké naʻe fakalakalaka ʻa e meʻa kotoa. Naʻe ʻikai ngata pē ʻi he lava ke u tala ʻa e fakalakalaka ko iá ʻi heʻene ʻū tohi fakauiké, ka naʻá ku toe lava foki ʻo tala ia ʻi he ʻū tohi fakauike ʻa hono hoá. ʻI he lolotonga ʻo ʻema ʻinitaviu fakafoʻituitui hono hokó, naʻá ku fakatokangaʻi ha faikehekehe lahi ʻi hono fōtungá mo hono laumālié. Naʻá ku fehuʻi ange, “ʻEletā, ʻoku moʻoni koā ʻʻoku ʻikai fakaʻau ʻo ngata ʻa e ʻofá?ʼ” Naʻá ne tali ʻi he fofonga malimali lelei, “ʻIo, pea ʻoku fakahoko ʻe he fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofuá ʻa e ngaahi fuʻu meʻa lalahi.”

ʻI hoʻo muimui ʻi he Fakahinohino ki he Ongoongo Leleí maʻá e moʻui fiefiá, manatuʻi ʻa e akonaki ʻa Palesiteni Nalesoní: “Ko e hā pe haʻamou ngaahi fehuʻi pe palopalema, ʻoku maʻu maʻu pē ʻa e talí ʻi he moʻui mo e ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisí. Ako lahi ange fekauʻaki mo ʻEne Fakaleleí, ʻEne ʻofá, ʻEne ʻaloʻofá, ʻEne tokāteliné, mo ʻEne ongoongolelei ʻo e faifakamoʻuí mo e fakalakalaká kuo fakafoki maí. Tafoki kiate Ia! Muimui ʻiate Ia!”

ʻI he taimi te ke fiemaʻu ai ke “fanongo kiate Ia” mo ʻiloʻi ʻa e founga ke fakaafeʻi ai ʻa Sīsū Kalaisi ki hoʻo moʻuí, fakakaukau ke ke muimui ki he ngaahi sitepu ko ʻeni naʻe akoʻi mai ʻe Palesiteni Nalesoni kiate kitautolu fekauʻaki mo e fakahā fakafoʻituituí:

“Kumi ha feituʻu longonoa te ke lava ʻo toutou ʻalu ki ai. Fakavaivaiʻi koe ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. Fakahā hake ho lotó ki hoʻo Tamai Hēvaní. Tafoki kiate Ia ke maʻu ha ngaahi tali mo ha fakafiemālie.

“Lotu ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí fekauʻaki mo hoʻo ngaahi hohaʻá, manavasiʻí, mo ho ngaahi vaivaí—ʻio, ʻa e ngaahi fakaʻānaua ʻo ho lotó. Peá ke fakafanongo leva! Tohi e ngaahi fakakaukau ʻoku haʻu ki ho ʻatamaí. Hiki e ngaahi meʻa ʻokú ke ongoʻí pea fakahoko ʻa e meʻa naʻe ueʻi koe ke ke faí. ʻI hoʻo toutou fai ʻeni ʻi he ʻaho ki he ʻaho, māhina ki he māhina, taʻu ki he taʻú, te ke ‘tupulaki ʻi he tefitoʻi moʻoni ʻo e fakahaá.’”

ʻOku ou fakamoʻoni ko Sīsū Kalaisi hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí. Kuó Ne “fakahoko ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau fiemaʻu ke tau lava ai ʻo foki ki [heʻetau] Tamai Hēvaní.” ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.