Ko e Tohi ʻa Molomoná—Ko ha Koloa Taʻe-fakatataua ʻi Heʻetau Fonongá
ʻI heʻetau keinanga ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisi ʻoku maʻu ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ʻe tokoni ʻa e Laumālié ke mahino kiate kitautolu ʻa e ngaahi moʻoni taʻengatá.
Te ke lava nai ʻo manatuʻi ha momeniti naʻe ʻoatu ai ha taha ha meʻaʻofa naʻá ne liliu hoʻo moʻuí? ʻOku kakato ʻi ʻOkatopá ni ʻa e taʻu ʻe 40 talu mei heʻeku maʻu ʻa e taha ʻo e ngaahi meʻaʻofa maʻongoʻonga taha ʻi heʻeku moʻuí. Lolotonga ʻeku ʻi he ako māʻolungá, naʻá ku fakatokangaʻi ha taha ʻo homau kaungā kalasí naʻe hā mai meiate ia ha maama naʻe kehe ia mei he tokolahi taha ʻo e kakai kei talavou kehé. Naʻá ku fiefia ke feohi mo ia. ʻI ha ʻaho ʻe taha, naʻá ne talamai ko ha mēmipa ia ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻá ne foaki mai leva ha meʻaʻofa: ko ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne fakaafeʻi au ke u lau ha ngaahi peesi siʻi peá u toki fetaulaki mo ha ongo kaungāmeʻa te na lava ʻo tali ʻeku ngaahi fehuʻí. Ko e ongo kaungāmeʻa ko iá ko e ongo faifekaú ia.
ʻI he taimi naʻá ku fetaulaki ai mo e ongo faifekaú, naʻá na akoʻi au ki he tokāteline ʻo Kalaisí mo fakaafeʻi au ke u muimui ʻi he fakaafe ʻa e palōfita ko Molonaí: “Pea ʻi hoʻomou maʻu ʻa e ngaahi meʻá ni, ʻoku ou fie naʻinaʻi kiate kimoutolu ke mou kole ki he ʻOtua, ko e Tamai Taʻengatá, ʻi he huafa ʻo Kalaisí, pe ʻoku ʻikai ke moʻoni ʻa e ngaahi meʻá ni; pea kapau te mou kole ʻi he loto-fakamātoato, mo e loto-moʻoni, ʻo maʻu ʻa e tui kia Kalaisi, te ne fakahā ʻa hono moʻoní kiate kimoutolu, ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” (Molonai 10:4).
Naʻá ku lau ha ngaahi peesi ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea lotu. Neongo naʻe ʻikai mahino lahi kiate au ʻa e kotoa ʻo e ngaahi meʻa naʻe akoʻi mai ʻe he ongo faifekaú, ka naʻe ongoʻi ʻe hoku lotó ko e meʻa naʻá ku laú naʻe lelei mo haʻu mei he ʻOtuá. Naʻá ku maʻu ʻa e fakamoʻoni ʻo e palōmesi ʻa Molonaí: “Pea ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní te mou lava ai ke ʻiloʻi hono moʻoni ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē” (Molonai 10:5).
Hili ʻeku papitaiso ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, naʻe feinga haʻaku ngaahi kaungāmeʻa ʻe niʻihi ke fakalotoʻi au naʻá ku fai ha fili hala. Ka ko e taimi kotoa pē naʻá ku fehangahangai ai mo e ngaahi loto-veiveiua pe fakafepaki peheé, naʻá ku maʻu ʻa e fakamoʻoni naʻe fakafoʻou ʻo fakafou ʻi hono ako ʻo e folofolá mo lotu ke u kei tuʻu maʻu ʻi he ngaahi fuakava naʻá ku fakahoko mo e ʻOtuá. Talu mei ai, mo e hoko ʻa e Tohi ʻa Molomoná ko hoku takaua pea kuo hoko ia ko ha koloa taʻe-fakatataua ʻi heʻeku fononga fakamatelié.
ʻOku mahulu hake ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi ha tohi pē. Ko ha fakamoʻoni ia ʻe taha ʻo Sīsū Kalaisi, naʻe hiki ʻe ha kau palōfita tokolahi ʻo e kuonga muʻá ʻi he laumālie ʻo e kikité mo e fakahaá.
Ko e meʻa mahuʻinga taha ʻoku lekooti ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ko e ngāue tonu ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻi he lotolotonga ʻo e kakai Nīfaí ʻi he hili pē ʻEne Toetuʻú. ʻOku hanga ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻo “fakamatalaʻi mai … ʻa e ngaahi tokāteline ʻo e ongoongoleleí, pea fakahā mai mo e palani ʻo e fakamoʻuí, mo fakamatalaʻi ki he tangatá ʻa e meʻa kuo pau ke nau fai, ke nau maʻu ai ʻa e melinó ʻi he moʻui ko ʻení mo e fakamoʻui taʻengatá ʻi he maama ka haʻú” (talateu ki he Tohi ʻa Molomoná).
Ko e ʻuluaki tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná: Ko ha Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisí, naʻe pulusi ia ʻi ha kiʻi kolo ʻi he siteiti Niu ʻIoké ʻi Māʻasi 1830. Naʻe taʻu 23 pē ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he taimi naʻe ʻosi ai ʻene liliu ʻa e tohí ʻi he 1829. Naʻá ne liliu meimei kotoa ʻa e tohí ʻo siʻi hifo ʻi he ʻaho ʻe 75, pea naʻe meimei māhina ʻe fitu ʻa e ngāue ki hono pākí.
ʻI he ʻaho ní, ʻoku fakafuofua ki ha kau faifekau taimi kakato ʻe 80,000 ʻi ha fonua ʻe 150 tupu ʻoku nau hoko ko e kau ngāue taʻe-totongi, ʻo līʻoa ʻenau moʻuí ke fakamoʻoni ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná pea ʻoku fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi.
ʻI he seminā fakamuimui taha maʻá e kau taki fakamisiona foʻoú ʻi Sune ʻo e taʻu ní, naʻe vahevahe ai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻene fakamoʻoni mālohi ki he Tohi ʻa Molomoná: “Ko e Tohi ʻa Molomoná ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá. ʻOkú ne akoʻi e tokāteline ʻa Kalaisí mo fakamatala lahi ange fekauʻaki mo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ʻi ha toe tohi kehe.”
ʻOku ou fie ʻoatu ha fokotuʻu ʻe tolu ʻe lava ʻo tokoni ke fakaloloto ʻetau ʻului kia Sīsū Kalaisí ʻo fakafou ʻi hono ako ʻo e Tohi ʻa Molomoná:
1. Faivelenga pea Tauhi Pau Hoʻo Ako Fakaʻahó
Hangē ko ʻAlamā mo e ngaahi foha ʻo Mōsaiá, kuo pau ke tau “fakatotolo faivelenga ʻi he ngaahi folofolá, koeʻuhí ke [tau] ʻiloʻi ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá” mo fakamālohia ʻi he moʻoní (ʻAlamā 17:2).
Lolotonga ʻema hoko ko e taki fakamisiona ʻi he Misiona Georgia Atlanta, naʻá ma poupouʻi ʻa e faifekau kotoa ke ne ako fakaʻaho ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi ha miniti ʻe 30 pe lahi ange. Naʻe fakatupulaki ʻe he fakatukupā ko iá ʻemau tuí mo tokoni ke mau fekumi mo ʻamanaki ki ha ngaahi mana.
ʻOku malava pē ʻi he ʻosi ʻa e ngāue fakafaifekaú ke ʻikai ke tau toe maʻu ha taimi tatau ki hono ako fakaʻaho ʻo e folofolá, ka ʻoku ou palōmesi atu kapau te tau fakamuʻomuʻa moʻoni hono ako ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he faʻa lotu ʻi he ʻaho takitaha, te ke maʻu ha ivi fakalaumālie mo e loto-falala lahi ange ki he ʻEikí mo ʻEne ngaahi talaʻofá.
2. ʻAi Hoʻo Akó ke Mahuʻingamālie Ange ʻaki hoʻo Keinanga ʻi he Ngaahi Folofola ʻa Kalaisí
Naʻe akoʻi ʻe Nīfai ʻo pehē, “Keinanga ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí; he vakai, ʻe fakahā kiate kimoutolu ʻe he ngaahi folofola ʻa Kalaisí ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke mou faí” (2 Nīfai 32:3).
ʻOku mahulu ange ʻa e ʻuhinga ke keinangá ʻi he laú pē—ʻoku ʻuhinga ia ke fiefia, fakalaulauloto, mo fakaʻaongaʻi. ʻI hoʻo ako ʻa e Tohi ʻa Molomoná, fakakaukau ki ha ngaahi founga ke ʻai hoʻo ako folofolá ke mahuʻingamālie ange. Hangē ko ʻení:
-
Fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tokoni ki he akó ʻoku lava ke maʻu ʻi he polokalama Gospel Library.
-
Feinga ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi moʻoni taʻengata ʻoku tokoni mai ke mahino e palani ʻa e ʻOtuá mo tataki kitautolu ke tau fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava mo ʻetau Tamai Hēvaní.
-
Fakaʻilongaʻi ha ngaahi kupuʻi lea mahuʻinga mo lekooti hoʻo ngaahi ongó ke tauhi ʻa e meʻa kuó ke ʻilo ʻi he lolotonga hoʻo akó.
ʻOku maʻu ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e mālohi ke tali ʻa e ngaahi fehuʻi ʻo hotau lotó. Hangē ko ia naʻe lea ʻaki ʻe Nīfaí, ʻoku totonu ke tau “fakatatau ʻa e ngaahi folofola kotoa pē kiate [kitautolu], koeʻuhí ke ʻaonga ia kiate [kitautolu] pea [tau] poto ai” (1 Nīfai 19:23).
ʻI heʻetau keinanga ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí, te nau fakaava ʻa e matapā ki he fakahaá mo fakahā mai kiate kitautolu ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ke tau fai ʻi he ngaahi tūkunga kehekehe ʻo ʻetau moʻuí ke ʻunu ʻo ofi ange kiate Iá.
3. Fai Hoʻo Fakamoʻoni ki he Moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná
Hangē ko e fakaʻamu ʻa Līhai ke vahevahe ʻa e fua ʻo e fuʻu ʻakau ʻo e moʻuí mo hono fāmilí (vakai, 1 Nīfai 8:12), ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai ha fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná, ʻoku tau fakatupulaki ha holi ke vahevahe e fiefia ʻoku tau maʻu mei hono ʻiloʻi ʻa e ongongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.
Naʻe vahevahe mai ʻe ha taha ʻo ʻemau kau faifekaú, ko Sisitā Penisoni, ʻokú ne kau fakataha mo kitautolu ʻi he fakatahaʻangá ni ʻa ʻene fakaʻamu ke tokoni ki hano kiʻi tuongaʻane. ʻI he taimi ko iá, naʻe lolotonga teuteu [hono tuongaʻané] ke hū ki he ʻunivēsití pea naʻe ʻikai ke ne fakapapauʻi pe te ne ngāue fakafaifekau. Naʻá ku ongoʻi naʻe ueʻi au ke u fakaafeʻi ʻa Sisitā Penisoni ke ne lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he ʻuluaki māhina ʻe fā ʻo ʻene ngāue fakafaifekaú, pea fakaʻilongaʻi ʻa e ʻū potufolofola ʻoku manako taha aí, pea ʻave leva ʻa e tatau ko iá ki hono tuongaʻané.
Naʻe ʻave ʻe Sisitā Penisoni ʻa e Tohi ʻa Molomona naʻe fakaʻilongaʻí mo fakaafeʻi hono tuongaʻané ke ne lau ia ʻi he pō kotoa pē. Naʻá ne vahevahe mai kimui ange: “Kimuʻa ʻi heʻeku ngāue fakafaifekaú, naʻe ʻikai fakapapauʻi ʻe hoku tuongaʻané pe naʻá ne fie ngāue fakafaifekau taimi kakato. Naʻe māmālie, mo ʻosi atu ha taimi ʻo ʻene lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná, kuó ne fiefia lahi ange ʻi heʻene moʻuí mo kamata fakakaukau ke ngāue fakafaifekau.”
ʻI ha uike ʻe ua kimuʻa pea ʻosi ʻa e ngāue fakafaifekau ʻa Sisitā Penisoní, naʻe maʻu ʻe hono tuongaʻané ʻene uiuiʻi fakafaifekaú. ʻOkú ne ngāue ʻi he taimí ni ʻi he Misiona Mexico Tuxtla Gutierrez. Fakafou ʻi he Tohi ʻa Molomoná, naʻe lava ai ke vakai ʻa ʻEletā Penisoni ki heʻene moʻuí ʻaki ha mahino fakalaumālie, ʻa ia naʻe tataki ai ia ke ne tokoni ki he ʻEikí mo falala ʻe lelei ʻa e meʻa kotoa pē. Naʻe hoko ʻa e fili ko iá ko ha mana— naʻe tākiekina ʻe he mālohi ʻo e ngaahi folofola ʻa Kalaisí.
Siʻoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻoku ou poupou atu kiate kimoutolu takitaha ke fakaloloto hoʻomou ako ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku ou ʻilo ʻi heʻetau keinanga ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí ʻoku maʻu ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ʻe tokoni ʻa e Laumālié ke mahino kiate kitautolu ʻa e ngaahi moʻoni taʻengatá mo vahevahe ʻetau fakamoʻoní ʻi he loto-fakapapau kiate kinautolu kuo ʻosi teuteu ʻe he ʻEikí ke fanongo ki Heʻene pōpoakí. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “ʻOku fanongo ʻa hoku kakai kuo filí ki hoku leʻó pea ʻikai fakafefeka honau lotó” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 29:7). ʻOku ou fakamoʻoni atu ko kinautolu ʻoku kole ki he ʻOtuá ʻi he tuí, te nau maʻu ha fakamoʻoni ki he moʻoni mo e fakalangi ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku ou fakamoʻoni ki heni ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.