2025
ʻOku ʻAfio e ʻEikí ki he Lotó
Nōvema 2025


10:41

ʻOku ʻAfio e ʻEikí ki he Lotó

Ko e meʻa pē ʻoku fiemaʻu ʻe he ʻOtuá ke fakahoko ʻaki ʻEne ngaahi taumuʻá mo tokoni ke tau aʻusia ʻa e tokotaha ʻokú Ne finangalo ki aí, ko ʻetau takitaha fakatafoki fakaʻaufuli hotau lotó kiate Ia.

ʻI hono fekauʻi e palōfita ko Samuelá ke fili e tuʻi foʻou ʻo ʻIsilelí mei he ngaahi foha ʻo Sesé, naʻá ne vakai kia ʻIlaiape ko e foha lahi taha ʻo Sesé pea kalanga vēkeveke, “Ta ʻoku ʻi he ʻaó ni ʻo [e ʻEikí] ʻa ia kuó ne paní.” Ka naʻe ʻikai ko ʻIlaiape ia ʻa e tamaioʻeiki kuo fili ʻe he ʻEikí. Naʻe fakatokanga ʻa e Fakamoʻuí kia Samuela: “ʻOua naʻá ke mamata ki hono matá, pea ki he māʻolunga ʻo hono sinó; he kuó u liʻaki ia: he ʻoku ʻikai mamata ʻa [e ʻEikí] ʻo hangē ko e mamata ʻa e tangatá; he ʻoku sio ʻa e tangatá ki he anga ʻoku hā ʻi tuʻá, ka ʻoku ʻafioʻi ʻe [he ʻEikí] ʻa e lotó.”

Neongo naʻe ʻikai ko Tēvita naʻe mālohi taha fakatuʻasino pe taukei lahi taha ʻi hono fanga tokouá, ka naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e mālohi fakalaumālie ʻo Tēvitá . Naʻá ne ʻofa ki he ʻOtuá ʻaki hono lotó kotoa peá ne maʻu ha loto-holi lahi ke talangofua kiate Ia. Naʻá ne maʻu ha tui taʻeueʻia ki he ʻofa, mālohi, mo e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá kuo talaʻofa maí, ʻi heʻene fakahaaʻi kimui ange ʻi heʻene fepaki taʻeilifia mo ikuʻi ʻa Kolaiate ʻi he tokoni ʻa e ʻEikí.

ʻOku akoʻi mai ʻe he talanoá ni ko e meʻa pē ʻoku fiemaʻu ʻe he ʻOtuá ke fakahoko ʻaki ʻEne ngaahi taumuʻá mo tokoni ke tau aʻusia ʻa e tokotaha ʻokú Ne finangalo ke tau aʻusiá ko ʻetau takitaha fakatafoki fakaʻaufuli hotau lotó kiate Ia. Naʻá ne fekau ki ha loea, “Ke ke ʻofa [ki he ʻEikí] ko ho ʻOtua ʻaki ho laumālié kotoa.” Naʻá Ne folofola ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, “ʻOku fiemaʻu ‘e he ‘Eikí ‘a e loto mo e ‘atamai [fie ngāué].” Naʻe fakahoko ʻe he Fakamoʻui toetuʻú ʻa e fakaafe ko ʻení ki he kau Nīfaí, “Te mou ʻoatu kiate au ʻa e feilaulau ko e loto-mafesifesi mo e laumālie fakatomala.”

Ko e hā nai hono ʻuhingá? Naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí kapau ʻoku tafoki fakaʻaufuli hotau lotó kiate Ia, tuʻunga ʻi Heʻene feilaulau fakaleleí, ʻe lava ʻo tāpuekina kitautolu ʻaki e mālohi mo e ngaahi meʻafoaki fakalaumālie ʻoku tau fiemaʻu ke ikunaʻi ʻaki hotau ngaahi faingataʻa fakamatelié, matuʻuaki e ʻahiʻahí, maʻu e fakahinohinó mo e mahinó, pea ongoʻi e fiefiá mo e nongá ʻi heʻetau moʻuí. “ʻOku tupu mei he ngaahi meʻa īkí ʻa e ngaahi fuʻu meʻa lalahí.” Naʻá Ne folofola te Ne lava ʻo “liliu ʻa e ngaahi meʻa vaivaí ʻo mālohi” pea tāpuekina kitautolu ʻaki e meʻa kotoa ʻoku tau fiemaʻu ke lavameʻa ai ʻi he moʻui fakamatelié ni pea maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. Naʻá Ne folofola, “ʻOku monūʻia ʻa e loto-maʻá: he te nau mamata ki he ʻOtuá.”

ʻOku ou tui ko e ʻuhinga ʻeni, pe ko ha konga pē, ne faʻa fakatonutonuʻi ai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e kau tangata tohí mo e kau Fālesí lolotonga ʻEne ngāue ʻi māmaní. Neongo ʻenau faivelenga ʻi hono tauhi ʻEne fonó, ka naʻa nau fai ia ʻi ha ngaahi ʻuhinga hala. Naʻá Ne valokiʻi kinautolu ʻo pehē, “ʻOku ʻunuʻunu mai ʻa e kakaí ni kiate au ʻaki honau ngutú, ʻo fakaʻapaʻapa kiate au ʻaki honau loungutú; ka ʻoku mamaʻo honau lotó.”

Ko ha fakamanatu mahuʻinga ʻeni ki Heʻene kau ākonga kotoa pē, ʻoku ʻikai ko e meʻa pē ʻoku tau faí—ʻetau leá mo e tōʻongá—ka ʻoku kau foki ai e ʻuhinga ʻo ʻetau fakahoko e meʻa kuo kole mai ʻe Sīsū Kalaisí—ʻa ʻetau ngaahi holí mo e meʻa ʻokú ne fakaʻaiʻai kitautolú. Naʻá Ne folofola, “He ko au, ko e ʻEikí, te u fakamāuʻi ʻa e tangata kotoa pē ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi ngāué, pea fakatatau ki he ngaahi holi ʻo honau lotó.” ʻOku finangalo ʻetau Tamai Hēvaní ki ha talangofua mo e tauhi mei Heʻene fānaú ʻoku mahulu hake ʻi he ngāue fakamuʻomuʻa nimá. ʻOkú Ne finangalo ke tau fakahoko e ngaahi meʻa ko iá ʻi he loto moʻoni koeʻuhí ʻoku tau ʻofa ʻiate Ia ʻaki hotau lotó kotoa. ʻOkú Ne finangalo ke tau loto-holi ke hoko ʻo hangē pē ko Iá.

Kapau leva ko e moʻui lelei fakalaumālie hotau mafú ʻoku tokanga taha ki ai ʻa e Fakamoʻuí—ko e meʻa ʻokú Ne fiemaʻu mei ha ākonga moʻoní—te tau vakavakaiʻi fēfē nai hotau lotó ke ʻiloʻi pe ʻoku totonu ia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá?

ʻI heʻema toki foki mai kimuí ni mo hoku uaifí mei heʻema ngāue fakafaifekau ʻi Potukalí, naʻá ma fakahoko ha ngaahi sivi moʻui lelei ke vakaiʻi homa tuʻunga fakatuʻasinó. Naʻe nofotaha ha niʻihi ʻo e ngaahi sivi ko iá ʻi he moʻui lelei homa mafú—hangē ko e sivi toto, fakaʻata ʻo e mafú, mo e sivi ʻo e tuʻunga ʻo e loto-mafasiá. ʻOku ou tui kuo ʻomi foki ʻe he Fakamoʻuí ha ngaahi sivi fakalaumālie te tau lava ʻo fakahoko ke siviʻi ʻaki e tuʻunga fakalaumālie hotau mafú. Tuku ke u vahevahe atu ha niʻihi mo kimoutolu.

Ko Hono Sivisiviʻi Ho Lotó ʻAki ha Ngaahi Sivi Fakalaumālie

ʻUluakí, ko e Meʻa ʻoku tau Tokanga Taha ki Aí, Meʻa ʻoku Fakamuʻomuʻá, mo e Ngaahi Taumuʻá

Naʻe akonaki ʻa Sīsū, “He ko e potu ʻoku ʻi ai hoʻomou koloá, pea ʻe ʻi ai foki mo homou lotó.” Ko e koloá ko ha meʻa ia ʻoku mahuʻinga kiate kitautolu, ko ha meʻa ʻoku tukutaha ki ai ʻetau ngāué mo e tokangá. Ko e feituʻu ʻoku tau fili ke fakaʻaongaʻi ki ai hotau taimí mo tokanga taha ki aí, pehē ki he meʻa ʻokú ne fakaʻaiʻai ʻetau meʻa ʻoku faí, ʻokú ne tala mai ai hotau lotó. Naʻe fakatokanga mai ʻa e Fakamoʻuí neongo ʻokú Ne ui ʻa e tokolahi, ka ʻoku fili pē ʻa e tokosiʻi “koeʻuhí he ʻoku mālohi pehē fau hono tuku ʻo honau lotó ki he ngaahi meʻa ʻo e māmani ko ʻení, pea nau holi ki he fakaʻapaʻapa ʻa e kakaí.” ʻOku ou fakamuʻomuʻa nai ʻa e Fakamoʻuí ʻi heʻeku moʻuí? ʻOku hanga taha nai hoku matá ki Hono lāngilangí ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku ou faí?

Uá, ko ʻEtau Loto-Fiemālie ke Talangofua ki he Ngaahi Fekau ʻa e ʻOtuá

ʻI hono kotoa e folofolá, kuo fakafelāveʻi ʻe he ʻEikí mo ʻEne kau palōfitá ʻa e hīkisiá mo e talangataʻá ki he loto-fefeká. Naʻe naʻinaʻi ʻa Nīfai ki hono ngaahi taʻoketé ʻo pehē: “Ko e hā ʻoku ʻikai te mou tauhi ai ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí? Ko e hā te mou fie malaʻia ai ko e tupu ʻi he fefeka ʻo homou lotó?” Naʻe fakatokanga ʻa e ʻEikí ki he Kāingalotu ʻi Mīsulí, “Ka ko ia ia ʻoku ʻikai te ne fai ha meʻa kae ʻoua ke toki fekauʻi, peá ne tali ʻa e fekaú ʻi he loto veiveiua peá ne tauhi ki ai ʻi he fakapikopikó, ʻoku malaʻia ia.” Neongo ʻoku ʻikai fiemaʻu ʻe he Fakamoʻuí ke haohaoa hono tauhi ʻEne ngaahi fekaú, ka ʻokú Ne kole mai ke tau maʻu ʻa e holi mo faifeinga ke tauhi ia ʻaki hotau lotó kotoa.

Tolú, ko ʻEtau Faivelenga ʻi Hono Ako e ngaahi Folofolá mo e Fekumi ki he Fakahaá

Naʻe naʻinaʻi ʻa e ʻEikí kia ʻŌliva Kautele ke “mataʻikoloa ʻaki ʻa e ngaahi leá ni ʻi ho lotó.” ʻOku fakaafeʻi kitautolu ke tau fekumi faivelenga ʻi he ngaahi folofolá pea feinga, ʻo fakafou ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ke maʻu ʻa e mahino mo ha fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi hotau lotó.

Naʻe valokiʻi ʻe he palōfita ko ʻApinetaí ʻa e kau taulaʻeiki ʻo e Tuʻi faiangahala ko Noá ʻi he ʻikai ke nau fakahoko iá, ʻo pehē, “Kuo ʻikai te mou feinga fakamātoato ʻi homou lotó ke mou ʻiloʻi; ko ia, ʻoku ʻikai ai te mou poto.” ʻOku ou feinga fakamaatoato nai ke ako fakaʻaho e ngaahi folofolá mo lotu fakamaatoato ke mahino ia?

Faá, ko ʻEtau Ngaahi Fakakaukaú mo e Leá

Naʻe akonaki ʻa e Fakamoʻuí “ʻoku haʻu mei he lotó ʻa e mahalo koví” pea “ʻoku lea ʻa e ngutú mei he meʻa lahi ʻoku ʻi he lotó.” Ko e tuʻunga lelei ʻetau ngaahi fakakaukaú mo e leá ko ha fakaʻilonga lelei ia ʻo e maʻa hotau lotó. ʻOku fuʻu tōtuʻa nai ʻeku tanumaki ha ngaahi fakakaukau kovi fekauʻaki mo e tōʻonga pe taumuʻa ʻa e niʻihi kehé, pe fekauʻaki mo aú? ʻOku ou vave nai ke fakamāuʻi mo fakahalaiaʻi e niʻihi kehé? ʻOku ou feinga nai ke kumi ʻuhinga pe fakatonuhiaʻi ʻeku ngaahi fehalaākí? Fēfē nai ʻeku ngaahi leá? ʻOku nau langaki moʻui mo fakalotolahiʻi nai ai ʻa kinautolu ʻoku mau feohí? Pe ʻokú ne faʻa fakatupu ʻa e fekeʻikeʻí mo e loto-tāngiá?

ʻI he kakato hoku ngaahi sivi fakatuʻasinó, naʻe talamai ʻe heʻeku toketaá, ko e fakalūkufuá, naʻe moʻui lelei hoku mafú—ka ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa siʻi ke fai ki ai ha tokanga ʻi he taimí ni, kimuʻa pea fakaʻau ʻo kovi angé. Naʻá ne fokotuʻu mai leva ha ngaahi liliu ki he tōʻonga moʻuí. ʻI he founga tatau, ʻi hoʻo fakahoko e sivi fakalaumālie ko ʻeni ki ho lotó pea fakatokangaʻi ʻoku kamata ke ʻasi ai ha ngaahi fakaʻilonga ʻoku koví, kātaki ʻoua te ke manavasiʻi! Kuo ʻomi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e foʻiʻakau mo e faitoʻo fakalaumālie tuʻukimuʻa ke tokoniʻi koe. Kuó Ne talaʻofa foki ke foaki atu ha loto foʻou! Ko ha ngaahi ngāue ʻeni te ne lava ʻo fakatupulaki e mālohi fakalaumālie ʻo ho lotó.

Fakalatupulaki e Moʻui Lelei Fakalaumālie Ho Lotó

ʻUluakí, Fakamālohia Ho Vā Fetuʻutaki mo Kalaisí

ʻI heʻetau tuku ha taimi fakaʻaho ke toe ofi ange ai kia Kalaisí, ʻoku liliu ai hotau lotó. ʻE hanga ʻe he ako folofola fakaʻahó, fakataha mo e lotu fakamātoató mo e ʻaukai maʻu peé, ʻo fakatupulaki hoʻo ʻofa ki he Fakamoʻuí mo fakamālohia hoʻo tuí mo e holi ke fakatomala pea fakavaivaiʻi fakatōkilalo ho lotó ki he ʻOtuá. Fakakaukau ki he sīpinga ko ʻeni meia Nīfaí: “Ko ia, naʻá ku tangi ai ki he ʻEikí; pea vakai, naʻá ne ʻaʻahi mai kiate au, ʻo ne fakamolū hoku lotó peá u tui ai ki he ngaahi lea kotoa pē kuo lea ʻaki ʻe heʻeku tamaí.”

ʻI he hokohoko atu ʻetau tanumaki e tenga ʻo e tuí ʻaki ʻetau ngaahi holi mo e angafai māʻoniʻoní, te tau aʻusia ai ʻa e fakamāʻoniʻoniʻi ʻo hotau lotó ʻo tatau mo e kakai Nīfaí: “Naʻa nau faʻa ʻaukai mo lotu, pea nau fakaʻau ʻo mālohi ange ai pē ʻi honau loto-fakatōkilaló, mo tuʻu mālohi ai pē ʻi he tui kia Kalaisí, ʻo aʻu ki hono fakafonu honau laumālié ʻaki ʻa e fiefia mo e fiemālie, ʻio, ʻo aʻu ki hono fakahaohaoaʻi mo fakamāʻoniʻoniʻi honau lotó, ʻa ia ko ha fakamāʻoniʻoniʻi ʻoku hoko tupu mei heʻenau fakavaivaiʻi ʻa honau lotó ki he ʻOtuá.”

Uá, Fakafenāpasi Ho Lotó Kiate Ia

Naʻe akonaki ʻa e Fakamoʻuí, “Kapau ʻoku mou ʻofa kiate au, fai ʻeku ngaahi fekaú.” ʻOkú Ne fakaafeʻi kitautolu ke fakahaaʻi ʻetau ʻofá ʻaki hono fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava mo Iá. ʻI heʻetau faifeinga fakaʻaho ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú, fakatomala fakamaatoato mei heʻetau ngaahi angahalá, pea hokohoko atu ʻi hono toʻo Hono huafá kiate kitautolú mo fakafenāpasi hotau lotó ki Hono finangaló, ʻe lava ʻo tāpuekina kitautolu ʻaki ʻa e takaua maʻu pē ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Naʻe fakamoʻoni ʻa Nīfai ʻo pehē, “ʻOku ou ʻilo kapau te mou muimui ki he ʻAló, ʻi he loto-fakamātoato moʻoni, ʻo ʻikai fai ʻi he mālualoi pe ha fakakākā ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, ka ʻi he loto-moʻoni pea fakatomala mei hoʻomou ngaahi angahalá, ʻo fakapapau ki he Tamaí ʻoku mou loto-fiemālie ke toʻo kiate kimoutolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí, ʻi he papitaisó … , te mou toki maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.” ʻE tataki kimoutolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní mo tokoni atu ke mou ʻiloʻi e finangalo ʻo e ʻEikí pea fakahoko ha ngaahi fili ʻoku leleí.

Fakaʻosí, Tauhi ki he ʻOtuá mo e Niʻihi Kehé ʻaki Ho Lotó Kotoa

ʻOku fakaafeʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e kakai kotoa pē ke “tauhi kiate ia ʻaki homou lotó … kotoa.” ʻI heʻetau fili ke fakahoko e meʻa takitaha kuo kole mai ʻe he ʻEikí ke tau faí—hangē ko hono tauhi e ngaahi fekaú, maʻu e sākalamēnití, moihū ʻi he temipalé, mo e tokoni ki he niʻihi kehé—ʻi he loto-fakamaatoato mo e loto moʻoní, ʻoku hoko e tokoni mo e moihū takitaha ko ha aʻusia fakalaumālie maʻongoʻonga ʻokú ne fakamālohia ʻetau tuí mo e fakamoʻoní mo fakafonu hotau lotó ʻaki e fiefia mo e ʻofa ki he ʻOtuá pea ki hotau kāingá.

ʻOku kei fakaongo mai pē ʻa e fehuʻi ʻa e palōfita ko ʻAlamaá ʻi he ʻahó ni: “Kuo mou fanauʻi fakalaumālie koā ʻi he ʻOtuá? Kuo mou maʻu koā hono tataú ʻi homou fofongá? Kuo mou ongoʻi koā ʻa e fuʻu liliu lahí ni ʻi homou lotó?”

ʻE kāinga, ʻoku ou fakaafeʻi kimoutolu ke foaki kakato homou lotó ki he Fakamoʻuí ʻi he ʻahó ni. ʻAi ke fakamaatoato mo loto ʻaki ʻa e moihū mo e tokoni kotoa pē. Liʻaki e ngaahi meʻa ʻo e māmaní ʻokú ne tohoakiʻi hoʻo tokangá pea faifeinga ke maʻu ha taimi mahuʻinga mo e ʻEikí ʻi he ʻaho kotoa pē ʻi hoʻo moʻuí. Fakatomala pea foki kiate Ia ʻaki ho lotó kotoa, pea te Ne fakamolemoleʻi koe mo takatakaiʻi koe ʻi he ongo toʻukupu ʻo ʻEne ʻofá. ʻOua ʻe fekumi ki he ngaahi meʻa ʻo e māmaní, kae fili ke hanga taha ho matá ki Hono lāngilangí mo fekumi ki he ngaahi meʻa ʻo ha maama lelei ange. ʻOkú Ne ʻafioʻi hoʻo ngaahi fakakaukaú mo e ngaahi holi ʻa ho lotó, pea ʻi hoʻo haʻu kiate Iá, te Ne tāpuekina koe ʻaki ʻa e mālohi, loto-falala, nonga, mo e fiefia ʻi he moʻuí ni pea mo ha potu ʻi Hono puleʻanga fakasilesitialé ki hono kotoa ʻo e nofo taʻengatá.

ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻui ʻa Sīsū Kalaisi. Ko Ia hotau Huhuʻí. Pea ʻokú Ne ʻofa ʻiate koe mo au ʻaki Hono lotó kotoa. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.