2025
Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni: Palōfita mo e ʻAposetolo
Ko ha Manatu Melie kia: Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni


“Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni: Palōfita mo e ʻAposetolo,” Liahona, Nōvema 2025.

Ko ha Manatu Melie kia

Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni: Palōfita mo e ʻAposetolo

“ʻOku ou fakamoʻoni ko e ʻOtuá ʻetau Tamaí. [Ko Sīsū ʻa e Kalaisí]. Kuo toe fakafoki mai Hono Siasí ki he māmaní. Te tau malava ʻi Heʻene moʻoní, ngaahi fuakavá mo e ngaahi ouaú ʻo ikunaʻi ʻa e manavaheé pea fehangahangai mo e kahaʻú ʻi he loto tui!”

Lāsolo M. Nalesoni mo ha folofola

ʻI he 1979, naʻe kau atu ai ʻa Dr. Lāsolo M. Nalesoni, ko ha toketā ki he ngaahi palopalema ʻi he fatafatá mo e Palesiteni Lahi ʻo e Lautohi Faka-Sāpaté ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ki ha fakataha ʻa ia naʻe poupouʻi ai ʻe Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985) ʻa kinautolu naʻe ʻi aí ke nau fai ha meʻa lahi ange ke ʻoatu ʻa e ongoongoleleí ki he ngaahi puleʻangá kotoa, tautautefito ki Siaina. Naʻe poleʻi kinautolu ʻe Palesiteni Kimipolo, “ʻOku totonu ke tau ako ʻenau lea fakafonuá. ʻOku totonu ke tau lotua mo tokoniʻi kinautolu.”

Naʻe tali ʻe Dr. Nalesoni ʻa e tukupā ko iá. Naʻe ʻikai fuoloa kuó ne ako lea faka-Manitalini mo hono uaifi ko Tenisoló. Naʻá ne fiemaʻu ke mateuteu kapau ʻe hoko mai ʻa e faingamālie ke toe fai ha meʻa lahi ange.

ʻI he taʻu tatau pē, naʻe hoko mai ha faingamālie. ʻI ha fakataha fakapalōfesinale, naʻe fetaulaki ai ʻa Dr. Nalesoni mo ha toketā faitafa ʻiloa ʻi Siaina. Koeʻuhí ko ʻene ngaahi lēsoni faka-Manitaliní, naʻe lava ai ʻa Dr. Nalesoni ʻo kamataʻi ha fepōtalanoaʻaki ʻi he lea faka-Siainá. Naʻe feohi lelei ʻa e ongo tangatá, pea naʻe fakaafeʻi ʻe Dr. Nalesoni ʻa e toketā Siainá ke ʻaʻahi ange ki ʻIutā. Ko hono fakafetongí, naʻe fakaafeʻi ʻa Dr. Nalesoni ke ʻaʻahi ange ki Siaina ko ha palōfesa fakalāngilangi ʻi he tafá.

Ko Lāsolo M. Nalesoni ʻoku sio ki ha fakatātā ʻo ha foʻi mafu

Naʻe tuʻolahi ʻa e ʻaʻahi ʻa Dr. Nalesoni ki Siainá. Naʻe aʻu pē ʻo kole ange ke ne tafa ha tokotaha hiva ʻōpelā (opera) ʻiloa ʻi Siaina. Naʻe fakaʻapaʻapaʻi ia ʻe kinautolu naʻa nau feʻiloakí ʻo ʻikai ngata pē ʻi heʻene mataotao fakafaitoʻó, ka naʻa nau houngaʻia foki ʻi heʻene fetuʻutaki mo kinautolu ʻi honau lea fakafonuá. Naʻe hoko hono vā fetuʻutaki mo e kāinga Siainá ko ha tokoni ʻi hono fakatupulaki ha ngaahi vā fetuʻutaki lelei ʻi he vahaʻa ʻo e Siasí mo e puleʻanga Siainá. Pea naʻe malava kotoa ʻeni koeʻuhí ko ʻene tali ʻa e tukupā ʻa e palōfitá.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni ʻi heʻene toe fakakaukau ki he tukupā ʻa Palesiteni Kimipoló: “Naʻe ʻikai ke u fanongo au ʻokú ne pehē mai, ‘Kotoa moutolu tukukehe pē [ʻa Brother] Nalesoni.’ Ko ia ai naʻá ku tui kiate ia. Naʻá ku ngāue, pehē kia Tenisolo foki, ʻi hono akoʻi kimaua ʻi he lea faka-Manitaliní.” Naʻá ne laka atu ki muʻa ʻi he loto-falala, ʻo falala ki he ngaahi lea ʻa e palōfitá.

ʻOku fakafōtunga ʻe he loto-fiemālie ke talangofuá ʻa e moʻui ʻa Palesiteni Nalesoní. Naʻá ne ʻiloʻi naʻe ʻomi ʻe he muimui ki he fakahinohino fakalangí ha ngaahi tāpuaki, ʻi he taimi kotoa pē, ʻo tatau ai pē kapau he ʻikai lava ʻo mātā ʻa e ngaahi tāpuakí ʻi ha ngaahi taʻu lahi.

Lāsolo M. Nalesoni ʻi heʻene kei talavoú mo ʻene ongomātuʻá mo hono tokouá mo e ongo tuofāfiné

Ko e talavou ko Lāsolo Nalesoní (ʻi loto ʻi muʻá) mo ʻene ongomātuʻá mo hono tokouá mo e ongo tuofāfiné.

Tui ʻi he kei Taʻu Siʻí

Naʻe fanauʻi ʻa Lāsolo Melioni Nalesoni ʻi Sōleki Siti, ʻIutā, USA, ʻi he ʻaho 9 ʻo Sepitema ʻo e 1924, kia Melioni C. mo ʻEtinā ʻEnitasoni Nalesoni. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni fekauʻaki mo ʻene ongomātuʻá: “Naʻe hoko ʻa e ʻofá ko e ivi tākiekina mālohi taha ia ʻi honau ʻapí. … Naʻa mau laukonga fakataha, hiva fakataha, vaʻinga fakataha, mo ngāue fakataha.”

Ko e ʻapi ʻo e fāmili Nalesoní, ko ha feituʻu ia ʻo e fiefia, ʻofa, mo e poupou. Naʻe mahuʻinga ʻaupito ʻa e akó kia Melioni mo ʻEtinā. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni: “Naʻá na loto-fiemālie ke fai ha faʻahinga feilaulau pē ʻe fiemaʻú ke tokoniʻi kimautolu fānaú ke aʻusia ʻa e meʻa naʻa mau fakaʻamu ke fakahoko ʻi heʻemau moʻuí. … Ka naʻe ʻikai ʻena fakalotolahí mo ʻena fakapapauʻi moʻoni ʻa e mahuʻinga ʻo e akó mo e ngāue tokoní, he ʻikai ke u teitei aʻusia ʻa e tuʻunga ko ʻeni ʻo ʻeku moʻuí.”

Neongo naʻe poupouʻi ʻe he ongomātuʻa ʻa Lāsoló ʻene mālohi ʻi he Siasí, ka naʻá na longomoʻui ʻi he koló ʻo laka ange ia ʻi he Siasí. Naʻe hohaʻa ʻa e talavou ko Lāsoló naʻa ʻikai toe lava ʻo silaʻi fakataha hono fāmilí. Ka neongo iá, naʻá ne maʻu ha loto-falala ʻe tali ʻe he ʻEikí ʻene ngaahi lotu maʻa hono fāmilí. Pea hili ha ngaahi taʻu lahi, naʻe tali kinautolu. ʻI he ʻaho 26 ʻo Māʻasi ʻo e 1977, naʻe silaʻi ʻa Melioni mo ʻEtinā mo ʻena fānaú ʻi he Temipale Polovo ʻIutaá. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni ko e meʻaʻofa maʻongoʻonga taha ʻeni naʻe foaki ʻe heʻene ongomātuʻá ki honau fāmilí.

Ngaahi Teuteu ʻi he Kei Siʻi

ʻI he kei talavou ʻa Lāsoló, naʻá ne fakakaukau ai ke ako fakafaitoʻo. Naʻá ne fie fakatotolo ki he meʻa ʻoku taʻeʻiloá, pea naʻá ne fie tokoniʻi ʻa e kakaí. Naʻá ne pehē ʻi heʻene manatu ki he fili ko ʻení: “Naʻá ku pehē ko e ngāue maʻuʻanga moʻui lelei taha ʻe ala maʻu ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ko e hoko ko ha faʻeé. … Ko e ngāue fika uá ko e faitoʻó. Te u lava ai ʻo tokoniʻi ʻa e kakaí ʻi he ʻaho kotoa pē mo akoʻi kinautolu.”

Ko ia ʻi he hili ʻene ʻosi mei he ako māʻolungá ʻi he 1941, naʻe kamata ʻa e ako ʻa Lāsolo ke teuteu ki he ako fakafaitoʻó ʻi he ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá. Koeʻuhí ko e tūkunga taʻepau ʻo e Tau Lahi ʻa Māmani Hono II, naʻe fakakakato ai ʻe Lāsolo ʻa e ako taʻu ʻe faá ʻi ha taʻu pē ʻe tolu. Naʻá ne femoʻuekina ʻaupito ʻi he akó ka naʻe kei tuku pē hano taimi ke kau atu ki he ngaahi faivá mo e ngaahi meʻa fakasōsiale kehé. Naʻe tupu mei ha taha ʻo e ngaahi faiva ko ʻení ʻa ʻene fetaulaki ai mo e finemui naʻe hoko kimui ko hono uaifí. ʻI heʻene fuofua sio kia Tenisolo Uaiti ʻoku ako faiva ʻi he siteisí, naʻá ne ʻeke, “Ko hai ʻa e finemui talavou ko ē ʻoku hiva ʻi ʻolungá?”

Lāsolo mo Tenisolo

Lāsolo M. Nalesoni mo hono uaifi ko Tenisoló, ʻi he ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá ʻi he 1942.

ʻI he ʻaho 31 ʻo ʻAokosi 1945, naʻe mali ʻa Lāsolo mo Tenisolo ʻi he Temipale Sōlekí. Naʻá ne manatu ki ai ʻi he 1982 ʻo pehē, “ʻOku hā mahino pē ko e meʻa mahuʻinga taha ia kuó u faí. Kuó ne hoko ko hoku hoa, ʻomi ha fānau fakaʻofoʻofa ʻe toko hongofulu, pea mo e ngaahi meʻa fakaʻofoʻofa kotoa pē ʻoku foaki ʻe ha uaifi ki ha husepāniti, ʻa ia ʻoku ʻikai lava ʻo mamata ki aí, ke tokoniʻi ia ke ne fāifeinga ki he lavameʻá mo e taʻesiokitá.”

ʻI he taimi naʻe maʻu ai ʻa e mataʻitohi BA ʻo Lāsoló ʻi Sune 1945, naʻe ʻosi kamata hono taʻu ʻuluaki ʻi he akoʻanga fakafaitoʻó, pea naʻá ne fakakakato ʻa e ako fakafaitoʻo taʻu faá ʻi ha taʻu ʻe tolu. ʻI ʻAokosi 1947, ko hono taʻu 22 ia, naʻá ne maʻu ai ha mataʻitohi fakafaitoʻo mo e fakalāngilangi māʻolunga tahá.

Lāsolo M. Nalesoni ʻi ha vala fakaʻosi ako

Naʻe ʻosi ʻa Lāsolo M. Nalesoni mei he ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá mo ha mataʻitohi toketā fakafaitoʻo ʻi ʻAokosi 1947.

Ko e Talangofua ki he Ngaahi Fono Fakalangí

Hili ʻa e fakaʻosi ako ʻa Dr. Nalesoni mei he akoʻanga fakafaitoʻó, naʻá ne hiki mo Tenisolo ki Minesota, USA. Naʻá ne kau fakataha ai mo ha timi fakatotolo ke faʻu ha mīsini ke tokoniʻi ʻa e mafú mo e maʻamaʻá. Naʻe fokotuʻutuʻu mo faʻu ʻe he timí tonu ʻa e kongokonga kotoa pē.

ʻI he kotoa ʻo e fakatotolo ʻa Dr. Nalesoní, naʻe fakalotolahiʻi ia ʻe he mahino naʻá ne maʻu ki he talangofua ki he fono fakalangí. Naʻá ne ʻiloʻi “ʻoku tuku ha fono ki he puleʻanga kotoa pē” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:36) pea naʻe kau heni “ʻa e tāpuaki ʻo e tā ʻo e mafú.” Kapau ʻe mahino ki heʻene timí ʻa e ngaahi fono ko iá, te nau lava ʻo fakaʻaongaʻi kinautolu ke faitāpuekina ai ʻa kinautolu naʻe puké.

“Naʻe mahino kiate au kapau te mau ngāue, ako, pea ʻeke ʻa e ngaahi fehuʻi totonú ʻi heʻemau ngaahi fakatotolo fakasaienisí, te mau lava ʻo ako ʻa e ngaahi fono ʻokú ne puleʻi ʻa e tā ʻo e mafú. ʻI he taimi ní, kuo mau ako ha niʻihi ʻo e ngaahi fono ko ʻení, ʻoku mau ʻiloʻi te mau lava ʻo kiʻi taʻofi ʻa e tā ʻo e mafú, fakahoko ha ngaahi monomono pelepelengesi ki he ngaahi halanga toto pe kālava ʻoku maumaú, hili iá pea tuku leva ke toe tā ʻa e mafú.”

Ko Ha Paionia mo ha Takimuʻa

Hili ʻa e ngāue ʻa Dr. Nalesoni ki he mīsini tokoni ki he mafú mo e maʻamaʻá, naʻe hokohoko atu ʻene fakatotolo ki he ngaahi founga ke fakalakalaka ai ʻa e tafa mafú. ʻI he 1955, naʻá ne fakahoko ai ʻa e fuofua tafa mafu naʻe ola leleí ʻo fakaʻaongaʻi ha mīsini tokoni ki he mafú mo e maʻamaʻá ʻi ʻIutā.

Neongo ʻa e lavameʻa ko ʻení, ka naʻe teʻeki ke ʻi ai ha fuʻu ʻilo lahi ki he tafaʻaki ʻo e tafa mafú. Naʻe toki ʻilo ʻa Dr. Nalesoni ki ha fāmili naʻe mālōlō hona foha lahí naʻe fanauʻi mai ʻoku mahaki mafu. Naʻe toe ʻi ai ʻeni mo ha ʻofefine naʻá ne puke ʻi he meʻa tatau. Naʻe faingataʻa ʻaupito ʻa e tūkunga [ʻa e ʻofefiné], ka naʻe palōmesi ange [ʻe Nalesoni] te ne fai ʻa e meʻa kotoa pē te ne lavá maʻá e [ʻofefiné]. Ko e meʻa fakamamahí he naʻe hili ʻa e tafá, naʻe mālōlō ʻa e kiʻi taʻahiné. Kimui angé, naʻe ʻomi kiate ia ha toe ʻofefine ʻe taha mei he fāmili tatau pē, naʻe fanauʻi foki mo ia mo ha mafu naʻe ʻikai ngāue lelei. Naʻá ne toe fakahoko pē ʻa e tafá, ka naʻe mālōlō foki mo e kiʻi taʻahine ko ʻení. Naʻe lōmekina ʻa Dr. Nalesoni ʻi he loto-mamahí. Naʻá ne fakapapau he ʻikai pē te ne toe tafa ʻa e mafu ʻo e tangatá.

Neongo naʻá na vahevahe mo Tenisolo ʻene mamahí, ka naʻe faleʻi fakapotopoto ange ʻe Tenisolo kapau te ne foʻi, kuo pau ke toe ako ʻe ha taha kehe ʻa e meʻa kuó ne ʻosi ʻiloʻí. “ʻIkai ʻoku lelei ange ʻa e toutou feingá ʻi haʻo foʻi ʻi he taimí ni pea toe fiemaʻu ai ke foua ʻe he niʻihi kehé ʻa e mamahi tatau ʻo hono ako ʻa e meʻa kuó ke ʻosi ʻiloʻí?”

Ko ia ai, naʻe toe foki ʻa Dr. Nalesoni ki he loki fakatotolo fakasaienisí mo e tēpile faiʻanga tafá peá naʻe ngāue mālohi ange ʻi ha toe taimi kimuʻa. Naʻe faifai pē peá ne hoko ko e taha ʻo e kau toketā tafa mafu fisifisimuʻa taha ʻi he fonuá. ʻI he taʻu 1983 ʻataʻatā pē—ko e taʻu ia kimuʻa pea uiuiʻi ia ko ha ʻAposetoló—naʻá ne fai ai ha tafa ʻe 360.

Naʻe līʻoa ʻe Dr. Nalesoni hono ngaahi talēnití ki he fakatotoló, faiakó, mo e tafá. Naʻá ne ngāue ʻi ha ngaahi tafaʻaki fakapalōfesinale fakalotofonua, fakafonua mo fakavahaʻapuleʻanga lahi. Naʻe fakamoʻoniʻi ia ʻe he Poate Tafa ʻa ʻAmeliká mo e Poate ʻa ʻAmelika ki he Tafa Fatafatá pea naʻa ne ngāue ʻi ha taʻu ʻe ono ʻi he Poate ʻa ʻAmelika ki he Tafa Fatafatá. Naʻe ngāue ʻa Dr. Nalesoni ko e palesiteni ʻo e Thoracic Surgical Directors Association (Kautaha ʻo e Kau Talēkita ki he Tafa Fatafatá), Society for Vascular Surgery (Sōsaieti ki he Tafa ʻo e Halanga Totó) , pea mo e Utah State Medical Association (Kautaha Fakafaitoʻo ʻa e Siteiti ʻIutaá). Naʻá ne hoko foki ko ha talēkita ʻo e American Board of Thoracic Surgery (Poate ʻa ʻAmelika ki he Tafa Fatafatá).

ʻI he LDS Hospital (Falemahaki LDS), naʻá ne hoko ko e sea ʻo e Division of Thoracic Surgery (Vaʻa ki he Tafa Fatafatá) mo e tokoni sea ki he poate ʻo e kau kōvaná. Naʻá ne maʻu ha ngaahi fakalāngilangi kehekehe, ʻo kau ai ʻa e “Citation for International Service” (Fakalāngilangi ki he Ngāue Fakavahaʻapuleʻangá) mei he American Heart Association (Kautaha Mafu ʻo ʻAmeliká), pea mo e “Golden Plate Award” (Pale ʻo Peleti Koulá) mei he American Academy of Achievement (Akoʻanga ʻo e Lavameʻa ʻi ʻAmeliká). Naʻe foaki foki kiate ia ha ngaahi fakalāngilangi ʻe tolu ʻi he tuʻunga fakapalōfesá mei ha ngaahi ʻunivēsiti ʻi he Lepapulika ʻo e Kakai ʻo Siainá.

fāmili ʻo Lāsolo M. Nalesoní

Ko e fāmili Nalesoní ʻi he 1982.

ʻOfa ʻi ʻApí

ʻI he fakalau ʻa e ngaahi taʻú, naʻe tupu tokolahi ʻa e fāmili Nalesoní ʻo kau ai ha ngaahi ʻofefine ʻe toko hiva mo ha foha ʻe taha. Koeʻuhí ko e femoʻuekina ʻa e taimi-tēpile ʻa Lāsoló pea mo hono ngaahi fatongia kehekehé, naʻe ʻikai lava ai ke ne ʻi ʻapi maʻu pē ke feohi mo hono fāmilí. Ka naʻe pehē ʻe hono uaifi ko Tenisoló fekauʻaki mo ia, “Ko e taimi ʻokú ne ʻi ʻapi aí, ʻokú ne ʻi ʻapi moʻoni!” Naʻe ʻikai teitei fehuʻia ʻe he fāmilí ʻene ʻofa ʻiate kinautolú.

Naʻe fonu maʻu pē ʻa e ʻapi ʻo e fāmili Nalesoní ʻi he hivá, kakatá, mo e ngāue tokoní. Naʻa nau fakapapauʻi ʻoku nau ako fakataha ʻa e folofolá mo fakahoko ʻenau efiafi fakafāmili ʻi ʻapí. Naʻa nau faʻa fononga ʻo ʻeveʻeva fakafāmili mo mamataʻi fakataha ʻa e ngaahi sipotí.

Naʻe ohi hake ʻe Lāsolo mo Tenisolo ʻa hona fāmilí ʻi he ʻofa mo e faʻa kātaki. Naʻe tātātaha pē ha ngaahi taimi ʻe ui hifo ai ʻa Lāsolo mei he fungavaka ʻi ʻolungá ki hono ngaahi ʻofefiné ʻo pehē, “Tamaiki fefine te mou lava ʻo kiʻi fakaleʻosiʻi hifo; ʻoku ʻi ai ha kakai ʻoku makatuʻunga ʻenau moʻuí ʻi he mohe lelei homou tamaí ʻi he poʻulí!”

Koeʻuhí ko e lahi ʻo ʻene faʻa fefolauʻaki ki he ngaahi fakataha fakafaitoʻó, naʻá ne faʻa ʻave maʻu pē mo ia ha mēmipa ʻe taha pe lahi ange ʻo e fāmilí, ke fakapapauʻi ʻokú ne vāofi mo e kotoa ʻo ʻene fānaú. Naʻe talaange ʻe ha taki ʻo e Siasí kiate ia ko e faʻahinga meʻa peheé “ko ha ʻinivesi fakapotopoto ia.” Hangē ko ia naʻe lea ʻaki ʻe Palesiteni Nalesoní: “ʻI he kotoa ʻo ʻeku moʻuí, kuó u tali-ui ki ha ngaahi fatongia lahi, ʻo kau ai ʻa e toketā, kapiteni, palōfesa, mo e ʻeletā. Ka ko e ngaahi fatongia ʻoku ou fakaʻapaʻapaʻi lahi tahá ko e husepāniti, tamai, mo e kui tangata.”

ʻI he lalahi ʻa e fāmilí pea hiki atu ʻa e fānaú, naʻa nau kumi ha ngaahi founga ke nau kei vāofi ai. Naʻa nau kamataʻi ʻa e Ongoongo ʻa e Fāmili Nalesoní, ko ha nusipepa fakamāhina ia mo ha fakamatala mei he mēmipa takitaha ʻo e fāmilí mo ha tohi māhina ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻoku hoko ʻi he fāmilí. Pea ʻi he māhina takitaha naʻe fai leva ʻenau maʻu meʻatokoni efiafi mo e paati fakafāmilí ke fakafiefiaʻi ʻa e ngaahi ʻaho fāʻeleʻi mo e fakamanatua ʻa e taʻu ʻo e nofo-mali (anniversary) kotoa ʻoku hoko ʻi he lolotonga ʻo e māhiná. Naʻe ʻilo maʻu pē ʻe kinautolu naʻe ʻikai ke nau lava maí, naʻe manatua kinautolu.

Ko e Tui ke Ngāué

Neongo ʻa e femoʻuekina ʻa ʻene taimi-tēpilé ʻi heʻene hoko ko ha toketā tafa fisifisimuʻá, ka naʻe kei fakamuʻomuʻa pē ʻe Dr. Nalesoni ʻa hono fāmilí mo e ngāue ʻi he Siasí. Kimuʻa pea uiuiʻi ia ko ha ʻAposetoló, naʻá ne hoko ko ha palesiteni fakasiteiki, fakafofonga fakavahelahi, mo e Palesiteni Lahi ʻo e Lautohi Faka-Sāpaté.

Ko Lāsolo M. Nalesoni ʻi heʻene hoko ko e Palesiteni Lahi ʻo e Lautohi Faka-Sāpaté mo ha niʻihi kehe

Ko Palesiteni Hāloti B. Lī (toʻohemá) mo Palesiteni N. ʻEletoni Tena (toʻomataʻu) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kau Palesitenisī Lahi foʻou ʻo e Lautohi Faka-Sāpaté—Palesiteni Lāsolo (ʻi lotó) mo hono ongo tokoní ko Siosefa B. Uefilini mo Lisiate L. Uona—mo honau ngaahi fāmilí.

ʻI he taimi naʻe uiuiʻi ai ʻe ʻEletā Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985) mo vaheʻi ʻa Dr. Nalesoni ko e palesiteni fakasiteiki ʻi he 1964, naʻe fakakata ange ʻa Palesiteni Kimipolo, “ʻOku talamai ʻe he taha kotoa pē kuo mau ʻinitaviu ʻi he feituʻú ni te ke sai pē, ka ʻoku ʻikai haʻo taimi. ʻOku ʻi ai nai haʻo taimi?”

Naʻe tali ange ʻe Lāsolo, “ʻOku ʻikai ke u ʻilo ki ai, ka ʻoku ou maʻu ʻa e tuí!”

Naʻe fakahā ʻe Lāsolo kia ʻEletā Kimipolo ko e taha ʻo e meʻa ʻoku faingataʻaʻia lahi taha aí ko hono fakahoko ʻa e ngaahi tafa ke fetongi ʻa e ngaahi foʻi kālava lalahi ʻo e mafú. Naʻe māʻolunga ʻa e fika ʻo e kakai kuo mālōlō koeʻuhí ko e tafá, pea naʻe fiemaʻu ha ngaahi houa lahi pea aʻu pē ki ha ngaahi ʻaho ke tokangaʻi makehe ai ʻa e mahaki kotoa pē.

Naʻe manatu ʻa Palesiteni Nalesoni ʻo pehē, “ʻI he tāpuaki naʻá ne tuku ki hoku ʻulú ʻi he ʻaho ko iá, naʻe fakatefito ʻene tāpuakiʻi aú ke holo ʻa e pēseti ʻo e kakai kuo mālōlō ʻi he tafa ki he kālava lalahi ʻo e mafú, pea ke ʻoua naʻa toe hoko ia ko ha meʻa ke mole lahi ai hoku taimí mo e iví ʻo hangē ko ia kuo hoko ʻi he kuohilí. ʻI he taʻu hono hokó, naʻe holo moʻoni ʻa e taimi naʻe fiemaʻu ki he ngaahi tafá, pea kuó u maʻu ha taimi feʻunga ke fua hoku fatongia ko iá mo e ngaahi fatongia kehe. Ko hono moʻoní, naʻe holo hifo ʻa e tokolahi ʻo e kakai kuo mālōloó ki he tuʻunga ʻoku ʻi ai ʻi he ʻaho ní—ko ha tuʻunga ʻoku tokosiʻi ʻaupito pea matatalingofua mo makātakiʻingofua. Ko e meʻa naʻe mālié, ko e tafa pehē pē naʻá ku fai kia Palesiteni Kimipolo hili ha taʻu ʻe valu mei ai.”

Ko e Mafu ʻo ha Palōfita

Lolotonga ʻa e hoko ʻa Palesiteni Kimipolo ko e Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, naʻá ne feʻao mo ha ngaahi palopalema lahi ʻi hono mafú peá ne ʻiloʻi ʻe malava pē ke ne mālōlō ai. ‘I he 1972, naʻe fakataha ai ʻa Palesiteni Kimipolo mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo Dr. Nalesoni ki ha faleʻi fakafaitoʻo. Naʻe ʻikai lava ke poupouʻi ʻe Dr. Nalesoni ʻa e tafa naʻe fiemaʻú koeʻuhí ko e taʻu motuʻa ʻo Palesiteni Kimipoló.

Naʻe fiemālie pē ki ai ʻa Palesiteni Kimipolo ʻo ne pehē, “Ko ha tangata toulekeleka au pea kuó u mateuteu ke mate.”

ʻI he taimi ko ʻení, naʻe tuʻu hake ʻa Palesiteni Hāloti B. Lī (1899–1973), ʻo taaʻi ʻa e tesí mo ne pehē, “Sipenisā, kuo uiuiʻi koe! He ʻikai ke ke mate! ʻOku fiemaʻu ke ke fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku fiemaʻu ke ke faí ke tokangaʻi koe pea hokohoko atu hoʻo moʻuí.” Naʻe fakakaukau leva ʻa Palesiteni Kimipolo ke fai ʻa e tafá.

Kimuʻa pea fakahoko iá, naʻe foaki ange ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ha tāpuaki kia Dr. Nalesoni, ʻo fakapapauʻi ange ʻe lelei pē ʻa e tafá pea ʻoku ʻikai totonu ke ne manavasiʻi koeʻuhi ko ʻene ngaahi ongoʻi ʻikai malavá, he naʻe “ʻohake ia ʻe he ʻEikí ke ne fai ʻa e tafa ko ʻení.”

Naʻe ola lelei ʻa e tafá, pea ʻilo ʻe Dr. Nalesoni naʻe tupunga ʻene lavameʻá mei he ʻEikí. ʻI he ofi ke ʻosi ʻa e tafá, naʻá ne maʻu ha ongo mālohi ko e tangata naʻá ne toki tafá ʻe hoko ʻi ha ʻaho ko e Palesiteni ʻo e Siasí.

ʻI he taimi naʻe fakanofo ai ʻa Palesiteni Kimipolo ko e Palesiteni foʻou ʻo e Siasí ʻi he 1973, naʻe fakahoko ai ʻe Dr. Nalesoni ha tohi ʻo fakapapauʻi ange kiate ia ko ʻene toketā faitafá, he ʻikai hoko ʻa e tuʻunga moʻui leleí ke taʻofi ai ʻa [Palesiteni Kimipolo] mei hono fakahoko ʻa hono uiuiʻi foʻoú. Ko e taha pē ʻeni ʻo e ngaahi taimi taʻefaʻalaua naʻá ne lava ai ke tāpuekina ʻa e kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻaki ʻene taukei ko ha toketaá.

Lāsolo M. Nalesoni mo Sipenisā W. Kimipolo pea mo Kōtoni B. Hingikelī

ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni ʻoku lulululu mo Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo, kae sio atu ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī.

Ko Ha Uiuiʻi Foʻou

ʻI he ʻaho 7 ʻo ʻEpeleli 1984, naʻe hoko ai ʻa Dr. Nalesoni ko ʻEletā Nalesoni ʻi hono uiuiʻi ia ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ke ne hoko ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻe fuʻu fakaʻohovale hono uiuiʻí ki hono fāmilí, naʻe iku langā ai ha taha ʻo hono ngaahi ʻofefiné, ʻa ia naʻe feitama ʻi he taimi ko iá. Naʻe fakamālōʻia ʻe ʻEletā Nalesoni ʻa e fanongonongo ʻo e uiuiʻí ko ha “tokoni” ʻi hono fanauʻi mai ʻa e mokopuna hono 22 ʻo Nalesoní.

Neongo ʻa e lahi fau ʻa e ako mo e aʻusia fakatoketā ʻa ʻEletā Nalesoní, ka naʻá ne ʻiloʻi ko e mālohi maʻongoʻonga tahá naʻe haʻu ia mei he ʻOtuá pea ko e ngāue maʻongoʻonga tahá ʻa e ngāue kiate Iá.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Nalesoni, “ʻE siʻisiʻi ha meʻa ke fai ʻe he tangatá ʻiate ia pē ke fakamoʻui ʻa e mahakí pe ngaahi sino kuo kafó. Te ne lava ʻo fai ha kiʻi meʻa lahi ange ʻaki ʻa e akó; ʻaki ʻa e ngaahi mataʻitohi mo e ako fakataukei māʻolunga angé, ka ʻe kei lava pē ke fai ha meʻa lahi ange. Ka ko e mālohi moʻoni ke faifakamoʻuí, ko ha meʻafoaki ia mei he ʻOtuá.”

Hili pē ha taimi nounou mei hono uiuiʻi ʻo ʻEletā Nalesoni ke hoko ko ha ʻAposetoló, naʻe fai ha lipooti ʻi ha fakataha fakapalōfesinale he ʻikai ke toe fai ʻe Dr. Nalesoni ha tafa mafu “he kuo fokotuʻu ia ʻe hono siasí ‘ko ha tokotaha māʻoniʻoni.’”

Naʻe fakamatala ʻe ʻEletā Nalesoni ʻi heʻene fai ʻa e talanoá ni, “ʻoku fakakaukau hala ha niʻihi ʻoku ʻuhinga ʻa e [foʻi lea tokotaha māʻoniʻoní] ko e monūʻia pe haohaoa. Mole ke mamaʻo! Ko e māʻoniʻoní ko ha tokotaha ʻoku tui kia Kalaisi pea ʻokú ne ʻiloʻi ʻa ʻEne ʻofa haohaoá. … Ko e tokotaha māʻoniʻoní, ʻokú ne tokoni ki he niʻihi kehé, ʻo ʻiloʻi ko e lahi ange ʻene tokoní, ko e lahi ange ia ʻa e faingamālie ke fakamāʻoniʻoniʻi mo fakamaʻa ia ʻe he Laumālié.”

Hili ʻene hoko ʻi ha taʻu ʻe 31 ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, naʻe vaheʻi ʻa ʻEletā Nalesoni ko e Palesiteni ʻo e kōlomú ʻi Siulai ʻo e 2015, hili ʻa e pekia ʻa Palesiteni Poiti K. Pēká.

ʻOku ʻIkai Faingofua ʻa e Moʻuí

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni ʻi haʻane lea konifelenisi ʻe taha “ʻoku ʻikai taumuʻa ʻa e moʻuí ke faingofua. … ʻOku toki maʻu pē ʻa e ikuná ʻe kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e tui feʻunga ke kei nofo maʻu—ʻi he hala fāsiʻi mo lausiʻí.”

Ko e moʻoni naʻe pau ke foua ʻe Palesiteni Nalesoni ha ngaahi faingataʻa ʻi heʻene moʻuí. ʻI he 1991, naʻe puke ʻa hono ʻofefine ko ʻEmelií ʻi he kanisaá. Naʻe ʻikai fuoloa mei ai kuo puke ʻa hono uaifí ʻi ha ngungu ʻi he lamá. Neongo naʻe faifai pē pea ake ʻa Tenisolo, ka naʻe mālōlō ʻa ʻEmelī hili haʻane fefaʻuhi taimi lōloa mo e mahakí.

Pea ʻi he 2005, naʻe vave mo taʻeʻamanekina ʻa e mālōlō ʻa Tenisoló. ʻI he konifelenisi lahi hili ʻene pekiá, naʻe pehē ai ʻe Palesiteni Nalesoni: “Naʻe ʻikai ngata pē ʻi he hoko ʻa Tenisolo ko ha hoa ʻofa naʻe ʻofaʻí. Ka naʻá ne hoko ko ha faiako: ʻaki ʻene tā sīpinga fakaʻeiʻeikí, naʻá ne akonekina ʻa e tuí, angamaʻá, talangofuá, mo e ʻaloʻofá. Naʻá ne akoʻi kiate au ʻa e founga ke fakafanongo mo ʻofá. Koeʻuhí ko ia, kuó u ʻiloʻi ai ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa pē ʻe lava ke maʻu ʻe ha husepāniti, tamai, mo ha kui tangatá.”

Naʻe toe hoko ha meʻa fakamamahi ʻi he kamataʻanga ʻo e 2019, ʻi he mole ʻa e moʻui ʻa hono ʻofefine hono ua ko Uenitií ki he kanisaá. Naʻe lea ʻa Palesiteni Nalesoni ʻi he meʻafakaʻeikí ʻo pehē, “ʻE liliu hotau loʻimata mamahí ki ha loʻimata ʻo e fakatuʻamelie ʻi heʻetau maʻu ha fakakaukau ʻoku taʻengatá.”

Ngāue Fakafaifekaú mo e Fefonongaʻakí

Naʻe vahevahe maʻu pē ʻe Palesiteni Nalesoni ʻene fakamoʻoni ki he fenāpasi ʻa e saienisi naʻá ne ʻiloʻi leleí pea mo e Fakatupú mo e palani fakalangi kuó ne fakapapauʻí. ʻI haʻane lea fekauʻaki mo e fakaofo ʻo e sino ʻo e tangatá, naʻá ne pehē: “ʻOku maʻuhala ha kakai ʻe niʻihi ʻo pehē tokua naʻe tupukoso pē ngaahi natula fakaofo fakaesino ko ʻení pe tupu mei ha haʻulu ha meʻa ʻi ha feituʻu. Fehuʻi pē kiate koe, ‘ʻE lava nai ʻe ha haʻulu ʻi ha fale paaki ʻo faʻu ha tikisinale?’” Naʻe poupouʻi pē ʻe heʻene ngaahi aʻusia fakaakó mo fakapalōfesinalé ʻa ʻene ngaahi tui fakalaumālie ki he potupotutatau ʻo e ngaahi fakakaukau ko ʻení.

Naʻá ne lea maʻu pē fekauʻaki mo ʻene fakaʻapaʻapaʻi ʻa e tuʻunga fakaefefiné pea mo e mālohi ʻo e houʻeiki fafiné ʻi he ongoongoleleí. Naʻá ne vahevahe ʻa e meʻa naʻá ne ako meia ʻIvi fekauʻaki mo e lakanga fakataulaʻeikí pea mo e hoa ngāue ʻa e husepānití mo e uaifí fakatouʻosi. Naʻá ne poupouʻi ʻa e kāingalotú ke nau maʻu ha mahino ki he founga ʻoku “maʻu fakataha ai ʻe he houʻeiki tangatá mo e fafiné, ʻi he vahevahe tatau, ʻa e ouau māʻolunga taha ʻi he fale ʻo e ʻEikí.” Naʻá ne kole ki he houʻeiki fafine ʻo e Siasí ʻi haʻane lea ʻi he konifelenisi ʻo ʻOkatopa ʻo e 2015 ke nau “tuʻu mai! Tuʻu mai ki homou tuʻunga totonu mo mahuʻinga ʻi homou ʻapí, ʻi homou koló pea ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá—ʻo lahi ange ia ʻi ha toe taimi kimuʻa.”

ʻI he 2006, naʻe mali ai ʻa Palesiteni Nalesoni mo Uenitī L. Uatesoni, ko ha palōfesa mo e mataotao faifaleʻi ʻi he nofo-malí mo e fāmilí. ʻI he World Congress of Families (Fale Alea ʻo e Ngaahi Fāmili ʻi Māmaní) ʻo e 2009, ʻa ia naʻá na fakatou lea ai mo Uenitií, naʻá ne pehē, “ʻOku ou ʻiloʻi foki ʻa hono toe tāpuekina au ʻe heʻeku Tamai Hēvaní ke u toe mali tuʻo uá, ki ha toe fefine ʻoku angaʻofa mo laumālie fie foaki, ʻa ia kuó ne toe fakakakato ʻa e siakale ʻa hoku fāmilí.” Kuo fononga fakataha holo ʻa Palesiteni mo Sisitā Nalesoni ʻi he māmaní ʻo ngāue līʻoa.

Ko Palesiteni Nalesoni mo hono uaifi ko Uenitií

Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni mo hono uaifi ko Uenitií, ʻi he 2018.

Ko ʻene ngāué ko ha ngāue fakafaifekau fakaemāmani lahi moʻoni. Naʻá ne fakatapui ʻa e Temipale Saipolo Siapaní, Temipale Konisepisioni Sileí, mo e Temipale Loma ʻĪtalí, pea kau atu ki hono fakatapui ʻo e ngaahi temipale kehe fakaemāmani lahi, ʻo kau ai ʻa e Temipale Peisoni ʻIutaá, ko e Temipale Kaivi ʻIukuleiní, mo e Temipale ʻAkalā Kaná. Naʻá ne fakatapui foki mo e Fale ki he Ngaahi Saienisi ʻo e Moʻuí ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí ʻi ʻEpeleli 2015. Naʻá ne fakatapui ha fonua ʻe 31 ki hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí. Naʻá ne tokoni ke ʻave ʻa e ongoongoleleí ki he ngaahi puleʻanga ʻi he Fakahahake ʻo ʻIulopé pea lolotonga ʻene ngāue fakaetauhí, kuó ne mātā ha ngaahi fonua ʻe 30 tupu kuo nau tali ʻa e Siasí.

Ko e fē pē feituʻu naʻe folaua ʻe Palesiteni Nalesoní, naʻá ne līʻoa ke tokanga makehe ki he fānaú. Lolotonga haʻane lea ki ha haʻofanga naʻe toko 4,000 tupu ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí naʻa nau fakataha mai ʻi Pilitānia Kolomupia, Kānatá, naʻá ne vēkeveke ke sio ki he fānaú ʻoku nau tangutu mo honau ngaahi fāmilí. Lolotonga ʻene leá, naʻá ne kole ki he fānaú ke nau tuʻu ʻi honau seá pea taʻataʻalo honau nimá. Naʻe malimali ʻa Palesiteni Nalesoni ʻi he ʻasi hake ʻa e fānaú ʻi he lotolotonga ʻo e kakaí ʻo taʻataʻalo fiefiá. Naʻá ne pehē ange, “ʻIo. Ko ʻeni ʻoku ou lava ʻo mamata atu kiate kimoutolu.” Naʻe aʻutaki atu ʻene angaʻofá mo e māmá ki ha laui miliona ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá ʻi he funga ʻo e māmaní—ki he toulekeleka mo e talavou fakatouʻosi.

Ko e feʻiloaki ʻa Palesiteni mo Sisitā Nalesoni mo ha kāingalotu ʻi ʻIngilani

Ko e feʻiloaki ʻa Palesiteni mo Sisitā Nalesoni mo ha fāmili ʻi he Falelotu fakahisitōlia ko Haiti Paʻaké ʻi Lonitoni, ʻIngilani, ʻEpeleli 2018.

Moʻui ʻAki ʻEne Pōpoakí

Ko e founga naʻe moʻui ʻaki ʻe Palesiteni Nalesoní ko e fakamoʻoni maʻongoʻonga taha ia ki he Fakamoʻuí naʻe lava ke ne foakí.

Naʻe hoko ha taha ʻo e ngaahi momeniti ko ʻení ʻi he taimi naʻe fai ai ʻe hono kaungā ʻAposetolo ko ʻEletā Siosefa B. Uefiliní (1917–2008) ha taha ʻo ʻene ngaahi lea fakaʻosi ʻi he konifelenisí. Naʻe lea ʻa ʻEletā Uefilini fekauʻaki mo e ʻofa faka-Kalaisí mo e ʻofa ki he niʻihi kehé ʻoku totonu ke hoko ia ko ha ʻulungaanga ke ne fakamatalaʻi kitautolu ko e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Lolotonga ʻene leá, naʻe kamata ke ne tetetete ʻo ʻikai toe lava ke mapuleʻi, pea naʻe tuʻu fakalongolongo mai pē ʻa ʻEletā Nalesoni ʻo hili hono nimá ki he tuʻa [ʻo ʻEletā Uefiliní] peá ne tokoni kiate ia ʻi he toenga ʻo ʻene leá. Naʻe hoko ia ko ha malanga mālohi mo fakalongolongo ʻo e ʻofá ʻoku totonu ke tau fakahā ki he niʻihi kehé.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni, “Naʻá ku ako fuoloa pē ke talangofua ki he ngaahi ueʻi fakaofo mo vanavanaiki ʻa e Laumālié—ʻa e ngaahi ueʻi mālohi ko ia ke muimui ki he faleʻí. ʻOku toe maʻongoʻonga ange ke ʻiloʻi, lolotonga ʻa e malava ke tau fiemālie pē ʻi he tūkunga lolotonga ʻo e moʻuí, ʻe lava ke ngaohi ʻe he ʻEikí ke tau aʻusia ha tuʻunga ʻoku mahulu hake ʻi he meʻa ʻoku tau mafakakaukauá. Ko e meʻa pē ʻokú Ne fiemaʻu meiate kitautolú, ke tau mateuteu—ke tau feinga ke fakaleleiʻi hotau ngaahi vaivaí pea fāifeinga ʻi he ʻaho takitaha ke laka hake ʻi he tuʻunga naʻa tau tomuʻa ʻi aí.”

Naʻe tokanga maʻu pē ʻa Palesiteni Nalesoni ki he ngaahi ueʻi mālohi ko iá. Naʻe fuoloa taʻu ʻa e mafatukituki ʻi heʻene fakakaukaú ʻa e ongo kiʻi tamaiki fefine naʻá ne tafa pea ʻikai ola lelei ʻi he kamakamata ʻo ʻene ngāué, kae tautautefito ki heʻene ʻiloʻi naʻe fakaʻiteʻita mai ʻa e fāmilí kiate ia pea ki he Siasí. Naʻe meimei taʻu ʻe 60 ʻa ʻene mamahi ʻi he manatu ki ha mole pehē pea naʻá ne kaungāmamahi maʻá e fāmilí. Kuo tā tuʻo lahi ʻa ʻene feinga ke fetuʻutaki mo kinautolu, ka naʻe ʻikai pē ke ola lelei.

Ka ʻi he 2015, naʻá ne ʻā hake ʻi he poʻulí ʻo ne ongoʻi naʻe ʻi ai ʻa e ongo kiʻi tamaiki fefiné ʻokú na kumi-tokoni mai kiate ia. Naʻá ne fakamatalaʻi ia ʻi he founga ko ʻení: “Neongo naʻe ʻikai ke u sio pe fanongo kiate kinaua fakaetuʻasino, ka naʻá ku ongoʻi ʻena ʻi aí. Naʻá ku ongoʻi ʻena kolé, fakalaumālie. Ko ʻena pōpoakí naʻe nounou mo mahino: ʻ[Brother] Nalesoni, ʻoku ʻikai te ma sila ki ha taha! Te ke lava ʻo tokoni mai?’”

Naʻe toe feinga ʻa Palesiteni Nalesoni ke fetuʻutaki ki he tamai mo e tuongaʻane siʻisiʻi naʻe kei moʻuí, pea ʻi he taimi ko ʻení, naʻe ola lelei. Naʻá ne tūʻulutui loto-fakatōkilalo ʻi muʻa ʻi he tamaí, peá ne fakamatala kau ki he tautapa ʻa e ongo ʻofefiné, peá ne fokotuʻu ange ke ne fakahoko ʻa e ngaahi ouau silá. Naʻá ne fakamahino ange ʻe fiemaʻu ha taimi ke fai ai ʻa e ngāué he naʻe teʻeki ai maʻu ʻenitaumeni ʻa e tamaí mo e tuongaʻané. ʻI hono ʻātakaiʻi ʻe he Laumālié ʻa e lokí, naʻe loto ʻa e tamaí mo e tuongaʻané ke fakahoko ʻa e ngaahi tokateu naʻe fiemaʻú. Naʻe tangi fiefia ʻa Palesiteni Nalesoni kimui ange ʻi heʻene lava ʻo fakahoko ʻa e silá maʻá e fāmilí ʻi he Temipale Peisoni ʻIutaá.

Nofo Maʻu ʻi he Hala ʻo e Fuakavá

ʻI he mālōlō ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni (1927–2018) ʻi he kamataʻanga ʻo Sānuali ʻo e 2018, naʻe fakataha ʻa e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he faʻa lotu ke maʻu ʻa e fakahinohino mei he ʻEikí ki hano uiuiʻi ʻo ha palōfita foʻoú. Naʻe vaheʻi ʻa Lāsolo M. Nalesoni ʻi he ʻaho 14 ʻo Sānuali ʻo e 2018 ko e palōfita mo e Palesiteni hono 17 ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Naʻá ne fakahoko ʻene fuofua lea ki he kakaí ʻi hono fatongia ko e Palesitení mei ha konga ʻo e Temipale Sōlekí, ʻa ia naʻá ne poupouʻi ai ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ke nau “nofo maʻu ʻi he hala ʻo e fuakavá” pea naʻá ne fai ʻa e talaʻofa mālohi ko ʻení: “ʻE hanga ʻe hoʻo tukupā ke muimui ki he Fakamoʻuí, ʻaki hoʻo fakahoko ha ngaahi fuakava mo Ia pea tauhi leva e ngaahi fuakava ko iá, ʻo fakaava e matapā ki he tāpuaki fakalaumālie mo e faingamālie kotoa pē ʻe lava ke maʻu ʻe he kakai tangata, fafine, mo e fānau he feituʻu kotoa pē.”

Naʻá ne fakahaaʻi ʻa e fiemaʻu ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluaki foʻoú ke “kamata ʻaki hono fakakaukauʻi e ikuʻangá,” ʻo ne fakamatalaʻi “ko e ikuʻangá ʻoku tau takitaha fāifeinga ki aí, ke fakakoloaʻi kitautolu ʻaki ʻa e mālohi ʻi he fale ʻo e ʻEikí, silaʻi hotau fāmilí, faivelenga ʻi hono tauhi e ngaahi fuakava naʻe fai ʻi he temipalé ke tau feʻunga ai ke maʻu e meʻaʻofa maʻongoʻonga taha ʻa e ʻOtuá—ʻa ia ko e moʻui taʻengatá.”

ʻI heʻene toe lave ki he hala ʻo e fuakavá, naʻá ne fakaafeʻi ʻa kinautolu kuo nau mavahe mei he Siasí ke nau foki mai, peá ne fakapapauʻi ange “‘oku ʻi ai ha feituʻu heni moʻou ʻi he Siasi ʻo e ʻEikí.”

ko e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he Senitā Takimamata ʻo e Temipale Loma ʻĪtalí

Ko e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he Senitā Takimamata ʻo e Temipale Loma ʻĪtalí ʻi Māʻasi 2019.

Ko Hono Maʻu mo Ngāueʻi ʻo e Fakahaá

‘E manatuʻi fuoloa ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻa e fakafiefia ʻo e fuofua konifelenisi lahi naʻe tokangaʻi ʻe Palesiteni Nalesoni ko e palōfita mo e Palesitení. Naʻe fanongonongo ʻe Palesiteni Nalesoni ʻi he konifelenisi ko ʻení, ʻe fakatahaʻi ʻa e kōlomu ʻo e kau taulaʻeiki lahí mo e kaumātuʻá ʻi he uooti takitaha ki ha kōlomu pē ʻe taha “ke fakahoko lelei ange ai e ngāue ʻa e ʻEikí.” Naʻá ne fanongonongo foki ʻa e fakangata ʻo e faiako fakaʻapí mo e faiako ʻaʻahí pea mo hono fokotuʻu ʻo ha “founga foʻou mo [māʻoniʻoni] ange ki hono tokangaekina mo ngāue fakaetauhi ai ki he niʻihi kehé,” ko ha liliu te ne kamataʻi ha “ʻēpoki foʻou … ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí.” ʻI he fakaʻosinga ʻo e konifelenisí, naʻe fanongonongo ai ʻe Palesiteni Nalesoni ha ngaahi temipale foʻou ʻe fitu.

Naʻe hangē ne mei fakafofongaʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e tokotaha kotoa ʻi heʻene hoko atu hili ʻa e fanongonongo hono ua ʻa Palesiteni Nalesoní ʻaki ʻene pehē: “Ko e ngaahi momeniti fakangalongataʻa taha ʻo e moʻuí, ʻa e ngaahi momeniti ko ia ʻoku tau ongoʻi ai e fasitanunu mai e fakahaá. Palesiteni Nalesoni, ʻoku ʻikai ke u ʻiloʻi pe ko e foʻi ‘fasitanunu’ ʻe fiha te mau matatali he uike ní.”

Naʻe hokohoko atu hono fakamatalaʻi ʻe he ngaahi fakahā taʻetūkuá ʻa e ngāue ʻa Palesiteni Nalesoni ko e palōfita, tangata kikite, mo e tangata maʻu fakahaá. Hili ‘a e ʻuluaki konifelenisi ko iá, naʻe fononga ʻa Palesiteni Nalesoni mo hono uaifi ko Uenitií ʻi he funga ʻo e māmaní ʻo feʻiloaki mo akoʻi ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí, ʻo kau ai ʻa e ngaahi feituʻu naʻá ne toki fanongonongo ʻe langa ai ha ngaahi temipalé.

Palesiteni Nalesoni ʻoku tuʻu ʻi he tafaʻaki ʻo e niʻihi kehé ʻo taʻataʻalo ʻi hono tānaki fakataha ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí

Ko e feʻiloaki ʻa Palesiteni mo Sisitā Nalesoni mo ʻEletā Keuli E. Sitīvenisoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá mo ha Kāingalotu ʻi Pelū ʻi ʻOkatopa 2018.

ʻI ha fakataha lotu fakaemāmani lahi, naʻá ne ui ai mo Sisitā Nalesoni ki he toʻu tupu ʻo e Siasí ke nau kau ʻi he “tukupā māʻolunga taha, meʻa mahuʻinga tahá, mo e ngāue maʻongoʻonga taha ʻi he māmaní,” ko hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí.

Hili pē ha taimi nounou mei ai, naʻá ne ʻoatu ha fakamatala fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo hono fakaʻaongaʻi totonu ʻa e hingoa ʻo e Siasí, ʻo ne pehē ko hano fakamamafaʻi ia ʻo ha meʻa “naʻe ueʻi ʻe he ʻEikí ʻi hoku ʻatamaí.”

ʻI he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2018, naʻe toe fakamamafaʻi ai ʻe Palesiteni Nalesoni ʻa hono mahuʻinga ke fakaʻaongaʻi ʻa e hingoa kakato ʻo e Siasí. Naʻá ne toe fanongonongo foki hano fakafoʻou ʻa e ako mo e akoʻi ʻo e ongoongoleleí ʻi ʻapí, ʻo ne fakahā ai “kuo hokosia e taimi ke ʻi ai ha Siasi ʻoku fakatefito ʻi ʻapi, kae poupou ki ai e meʻa ʻoku hoko ʻi hotau ngaahi ʻapisiasi fakakoló, fakauōtí, mo e fakasiteikí.” Naʻe fakanounouʻi ʻe he palani ko ʻeni ke fakatefito ʻi ʻapi, kae poupouʻi ʻe he Siasí ʻa e taimi-tēpile houa ʻe tolu ʻi he Sāpaté ki ha houa ʻe ua pea fakafeʻiloaki mo ha naunau fakalēsoni foʻou maʻá e fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmilí ke nau ako ʻi ʻapi. ʻI he fakaʻosinga ʻo e konifelenisí, naʻe fanongonongo ai ʻe Palesiteni Nalesoni ha toe temipale makehe ʻe 12—ko e ngaahi temipale lahi taha ia ke fanongonongo ʻi ha taimi pē ʻe taha.

ʻI he hoko ʻa Palesiteni Nalesoni ko e palōfitá, kuó ne fakahaaʻi mai ʻa e ʻuhinga ke fekumi ki he finangalo ʻo e ʻEikí mo e vave ke ngāue ʻo fakatatau mo e fakahaá, pea naʻá ne poupouʻi ʻa e kāingalotu kotoa ʻo e Siasí ke nau fai ʻa e meʻa tatau:

“ʻOku ou poupouʻi atu ke fakalahi hoʻomou tuʻunga fakalaumālie lolotongá ke maʻu ʻa e fakahā fakatāutahá. …

“… ʻOku lahi fau ha ngaahi meʻa ʻoku finangalo ʻa hoʻo Tamai Hēvaní ke ke ʻilo. …

“… ʻOku ou palōmesi atu ʻi hoʻo hokohoko atu ke talangofuá, … ʻe foaki atu kiate koe ʻa e ʻilo mo e mahino ʻokú ke kumiá. ʻE muiaki atu ʻa e tāpuaki kotoa pē ʻa e ʻEikí—naʻa mo e ngaahi maná—ʻiate koe.”

Feʻiloaki ʻa Palesiteni Nalesoni mo ha Kāingalotu ʻi Kuatemala Siti

Ko e feʻiloaki ʻa Palesiteni Nalesoni mo ha Kāingalotu ʻi Kuatemala Siti ʻi ʻAokosi 2019.

Ko Ha Palōmesi Toputapu

ʻI he fuofua lea ʻa ʻEletā Nalesoni ʻi he konifelenisí ko ha ʻAposetoló, naʻá ne lave ki he ngaahi fuakava kuó ne fai ʻi he temipalé ʻo pehē: “ʻOku ou toe fakapapauʻi atu e talaʻofa ko iá, ke foaki ʻa ia kotoa pē ʻoku ou maʻú ki hono langa hake ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní. ʻI heʻeku tali ʻa e uiuiʻi ko ʻení, ʻoku ou ʻiloʻi e ngaahi pole, ngaahi fatongia, mo e ngaahi kī ʻe foaki maí pea ʻe hoko mai foki mo e ngaahi tā ʻa e ʻahiʻahí, ʻoku ou tukupā ʻeku ngāué, ko hoku iví, pea mo hoku kotoá.”

Hili ha ngaahi taʻu mei ai, pea hili ha ʻaho ʻe ua mei hono vaheʻi ia ke ne hoko ko ha palōfitá, naʻe toe fai ʻe Palesiteni Nalesoni ha palōmesi tatau ʻo pehē: “ʻOku ou fie fakahaaʻi ʻa ʻeku ʻofa mateaki ki he ʻOtua ko ʻetau Tamai Taʻengatá mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. ʻOku ou ʻiloʻi Kinaua, ʻofa ʻiate Kinaua mo tukupā ke tauhi kiate Kinaua—mo kimoutolu—ʻaki e toenga ʻeku moʻuí.”

Naʻe tauhi ʻe Palesiteni Nalesoni ʻa e palōmesi toputapu ko ʻení ʻo aʻu ki he ngataʻangá. Naʻe mahino kiate kinautolu kotoa pē naʻa nau ʻiloʻi pe fanongo ki heʻene leá naʻá ne loto-falala kakato moʻoni ʻoku ʻomi ʻe he talangofua ki he ʻEikí ʻa e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí. Naʻe hoko moʻoni ʻa Palesiteni Nalesoni ko ha tokotaha tauhi fuakava. Naʻá ne tauhi ʻene “ngaahi fuakava toputapú mo fai pau ki he ngaahi fuakava ko iá.”

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni ʻi ha konifelenisi lahi, “ʻI hoʻo ʻaʻeva ʻi he hala māʻoniʻoni ʻo e ʻEikí, ʻe faitāpuekina ai koe ke ke hokohoko atu ʻi Heʻene leleí peá ke hoko ko ha maama mo ha fakamoʻui ki Hono kakaí.”

Kuo hoko ʻa e moʻui ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, pea ʻe hokohoko atu ai pē ko ha maama.

Palesiteni Nalesoni ʻokú ne ako ʻa e folofolá