“Ko Hono Liliu ʻo e Lotó kia Sīsū Kalaisí,” Liahona, Nōvema 2025.
Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú Ko Hono Manatua
Ko Hono Liliu ʻo e Lotó kia Sīsū Kalaisí
Ko hono manatua ʻo Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní
ʻI he taimi naʻe kei talavou ai ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní ʻo ne fakakaukauʻi ʻa e ngāue maʻuʻanga moʻui ke tulifua ki aí, naʻá ne ʻiloʻi fakapapau ha meʻa ʻe taha—naʻá ne fie tokoni ki he kakaí. Naʻe faifai peá ne hoko ko ha toketā faitafa mafu ʻiloa ʻi māmani pea fakahoko ha ngaahi tafa mafu lahi ke fakamālohia ʻa e ngaahi mafú mo fakalōloa ʻa e ngaahi moʻuí.
ʻI he hoko ʻa Palesiteni Nalesoni ko ha ʻAposetolo mo e Palesiteni hono 17 ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, kuó ne ueʻi ʻa e loto ʻo e kakaí ʻi he funga ʻo e māmaní ʻaki ʻene fakatafoki kinautolu kia Sīsū Kalaisi ʻo fakafou ʻi heʻene ngaahi akonakí, tokoní, mo e ʻofá.
Tataki Fakalaumālié
Naʻe moʻui ʻa Palesiteni Nalesoni ʻi ha founga naʻe tāpuekina ʻaki ia ha tataki fakalaumālie. Lolotonga ha tafa ʻe taha, naʻá ne tuʻu ʻo vakai hifo ki ha tokotaha mahaki pea naʻá ne ongoʻi taʻepauʻia ʻi he founga ke hoko atu aí. Naʻá ne ongoʻi leva hono tataki ia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke ne fakakakato lelei ʻa e tafá.
Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Nalesoni ʻoku ʻatā ʻa e tataki fakalaumālié ki he tokotaha kotoa pē. Naʻá ne pehē, “Kapau te tau maʻu moʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mo ako ke fakafaikehekeheʻi mo mahino ʻEne ngaahi ueʻí, ʻe tataki kitautolu ʻi he meʻa siʻisiʻi pe lahi kotoa pē.”
Ko e fakafeʻiloaki ʻa Palesiteni Nalesoni ki he toʻu tupu ʻi Fisí ʻi Mē 2019.
Ko Hono Tānaki Fakataha ʻo ʻIsilelí mo e Hala ʻo e Fuakavá
ʻI he hoko ʻa Palesiteni Nalesoni ko ha palōfita ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, naʻá ne akoʻi ko hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí ko e ngāue mahuʻinga taha ia ʻoku hoko ʻi he māmaní ʻi he ʻaho ní, pea ʻe lava ke hoko ʻa e toʻu tupu ʻi he feituʻu kotoa pē ko ha konga lahi ʻo e ngāue ko iá ʻaki ʻenau kau “ki he kau tau [kei talavou] ʻa e ʻEikí ke tokoni ki hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí.”
Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni: “Ka ʻi ai ha faʻahinga taimi ʻokú ke fai ai ha faʻahinga meʻa ʻoku tokoni ki ha faʻahinga taha pē ʻi he ongo tafaʻaki ʻo e veilí—ʻo ke fai ha ngaahi fuakava mo e ʻOtuá pea maʻu honau ouau papitasó mo e ouau fakatemipalé, ko hoʻo tokoni ia ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí. ʻOku faingofua pehē ia.”
Naʻe akoʻi foki ʻe Palesiteni Nalesoni ʻe ʻomi ʻe he nofo maʻu ʻi he hala ʻo e fuakavá ʻa e “tāpuaki fakalaumālie mo e faingamālie kotoa pē ʻe lava ke maʻu ʻe he kakai tangata, fafine, mo e fānau he feituʻu kotoa pē.”
Tui ki he Kahaʻú
ʻI ha māmani moveuveu, naʻe kei maʻu pē ʻe Palesiteni Nalesoni ha ʻulungaanga lelei. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou ongoʻi fakatuʻamelie ki he kahaʻú. ʻE fonu ia ʻi ha ngaahi faingamālie maʻatautolu.”
Naʻe maʻu ʻa e fakakaukau ko ʻeni ki he moʻuí mei heʻene tuí. Naʻá ne akoʻi, “Ko e tui kia Sīsū Kalaisí ʻa e mālohi maʻongoʻonga taha ʻoku malava ke tau maʻu ʻi he moʻui ní.”
ʻI he taimi naʻe hoko ai ʻa Palesiteni Nalesoni ko e Palesiteni ʻo e Siasí, naʻá ne pehē: “ʻOku ou fie fakahaaʻi ʻeku ʻofa mateaki ki he ʻOtua ko ʻetau Tamai Taʻengatá mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. ʻOku ou ʻiloʻi Kinaua, ʻofa ʻiate Kinaua mo tukupā ke tauhi kiate Kinaua—mo kimoutolu—ʻaki e toenga ʻeku moʻuí.”
Naʻá Ne fakaʻapaʻapaʻi kakato ʻa e tukupā ko iá. Ko hono olá, kuo tāpuekina ai ʻa e Siasí—pea mo e māmaní.