Kweilo̧k Eo Eļap
Āt Eo Ān̄inn̄in Kom̧ Kake
Oktoba 2025 kweilo̧k eo eļap


11:1

Āt Eo Ān̄inn̄in Kom̧ Kake

Ta meļeļein n̄an ān̄inn̄ini kōn etan Kraist?

Būreejtōn Russell M. Nelson ear katakin bwe eļan̄n̄e Irooj eaar kajju kōnono n̄an kōj, men eo m̧oktata E enkar kōm̧m̧an bwe jen meļeļe ej lukkuun wōn kōj: jej ajri ro nejin Anij, ajri in bujen eo, im rikaļoor ro an Jisōs Kraist. Jabdewōt bar āt ko jet ijjitōn̄ naaj lukkun leļōļo̧k kōj.

Iaar katak menin n̄an n̄a make ke laddik eo neju erūtto tata ekar bōk cell eo jinoin tata nejin. Kōn eļab m̧ōņōņō, eaar jino kadeļo̧n̄e et ko etan baam̧le eo an im ro m̧ōttan ilo cell eo an. Juon raan ij loe ke jinen eaar call. Ioon mejān cell eo ewaļo̧k āt eo “Mama.” Ekar juon kāālet ejejjet eo ewōr wūnin im eutiej —im, ij kwaļo̧k mool, juon kōkaļļe in kautiej n̄an pāāren eo em̧m̧an tata ilo m̧weo im̧ōm̧. Ikar make, kōņaan jeļā. Āt ta ear leto̧k eta?

Iaar lale laļļo̧k ilo āt ko ilo cell eo an, ļōm̧ņak bwe n̄e Wendi eaar “Jinō” iaar aikuj in “Jema.” Ejjeļo̧k. Ikar kapukōte “Baba.” Jekdoon ejjeļo̧k. Itok limo eo aō eaar oktak im dikļo̧k. “Ej ke kūr eō ‘Corey’?” Jaab. Ilo kajjieon̄ eo āliktata, iaar ļōm̧ņak, “Jej rikkure jekad ro—bōlen ej en̄inn̄in eō‘Pelé.’” Ļōkōm̧ in kōļmenļo̧kjeņ. Āliktata, iaar make call e nōm̧ba eo an, im ruo naan raar waļo̧k ioon mejān cell eo an: “Ejjab M̧am̧a”!

Ro jeiū jatū, jān āt ta eo rej kūr eok kake?

Jisōs eaar kūr rikaļo̧o̧r ro kōn elōn̄ āt ko: Rikalo̧o̧r ro. Ļaddik ro im leddik ro nejin. Ajri ro nejin rikanaan ro. Sip. Ro m̧ōtta. Meram in laļ. Rikwōjarjar. Kajjojo iaer rej bōk aorōk eo indeeo im kalikkar juon jemjerā ippān Rilo̧mo̧o̧r.

Ak ilubwilijin āt kein, juon eutiejļo̧k jen ko jet—im en̄in ej āt eo Kraist. Ilo Book in Mormon, Kiin̄ Benjamin ekar katakin kōn kajoor:

“Ejjeļo̧k bar āt letok eo lo̧mo̧o̧r ej itok; kōn menin ikōņaan bwe kom̧in bōk ioomi etan Kraist. …

“Im jabdewōt eo ej kōm̧m̧ane men in naaj lo ilo anbwijmaron̄ in pein Anij, bwe Enaaj jeļā āt eo ān̄inn̄in e kake; bwe naaj ān̄inn̄ini e kōn etan Kraist.”

Rein rej bōk ioer make etan Kraist enaaj erom̧ rikaloor ro An im rikam̧ool. Ilo bok in Jerbal, jej riit bwe āļkin Jerkakpeje an Jisōs Kraist, rikam̧o̧o̧l ro kar kāālet kar jitōn̄ er kar kakien er n̄an kam̧ool bwe jabdewōt eo ej tōmak ilo Kraist, kar peptaij, im bōk menin letok eo an Jetōb Kwojarjar naaj jeorļo̧k jerawiwi ko. Ro rar bōk kain̄i kein rekwōjarjar ko rej juon wōt ippān Kabun̄ in, erōm rikalo̧o̧r ro, im rej kūr er ri Kristian. Book in Mormon ej barāinwōt kōmeļeļe ritōmak ro ilo Kraist āinwōt ri Kristian im armej in bujen āinwōt “ro nejin Kraist, m̧aan ro im nejin im kōrā ro nejin.”

Ta meļeļein n̄an ān̄inn̄ini e kōn etan Kraist? Ej meļeļein kōm̧m̧an im dāpij bujen ko, kemejmej E iien otemjej, kōjparok kien ko An, im āinwōt “mōņōņō … n̄an jutak āinwōt rikam̧o̧o̧l ro an Anij ilo aolep iien ko im ilo aolep men otemjeļo̧k.” Ej meļeļein jutak ippān rikanaan ro im rijilōk ro āinwōt raar bōk ļo̧k enaan eo an Kraist—ippān katak eo ie, bujen ko, im kain̄i ko ipeļaakin laļin. Ej bar meļeļein jerbal n̄an ro jet n̄an kōmeraikļo̧k en̄taan n̄an juon meram̧, im n̄an boktok kōjatdikdik ilo Kraist n̄an aolep armej. Aet, menin ebōk aolepen mour in n̄an jerbale. Rikanaan Josep Smith eaar katakin “ijin ej juon jikin ijo ejjeļo̧k armej kar jokwe ilo juon iien.”

Kōnke iaļ in rikaļo̧o̧r in ej bōk iien im kijejeto n̄an kalōke “lain im bar lain, naan in kain̄i im bar naan in kain̄i,” epidodo n̄an m̧ad ilo taitōļ ko laļin. Men bajjōk kein an jidik wōt iien aorōkier im naaj kar ban bwe ilo er make. Lo̧mo̧o̧ren im men ko an mour indeeo wōt “itok ilo im kōn Messaia Ekwōjarjar. Kōn menin, ļoore kapilōk eo kar kanaan kake n̄an kōm̧m̧an jerbal in rikaļoor en jim̧or juon kāālet im̧antata im menin māletlet, elaptata ilo juon iiō in elōn̄ ainikien ko rej jiāe im kāre im kapo. Menin eaar m̧ōttan naan in kapilōk eo eaorōktata an Kiin̄ Benjamin “Ikōņaan bwe kom̧in keememej in dāpij āt in [etan Kraist] jeje iien otemjej ilo būruōmi, … bwe kom̧in ron̄ im jeļā ainikien eo naaj ān̄inn̄in kom̧, im barāinwōt, āt eo enaaj ān̄inn̄in kom̧.”

Martin Gassner

Em̧ōj aō loe menin ilo baam̧le eo aō make. Jemān jim̧m̧a eo aō Martin Gassner eaar oktak n̄an indeeo kōn wōt juon branch būreejtōn ejouj eaar uwaake kūr eo an Rilo̧mo̧o̧r. Ilo Germany ilo 1909, iien ko rar pen im ejabwe jāān. Martin eaar jerbal āinwōt juon riweltiin̄ ilo juon jikin kōm̧m̧an paip. Jān jeļā eo an make, aolep iien kōļļa ej kadōk, kōbaatat, im wia denin kadōk n̄an ro m̧ōttan ilo jikin kadōk eo. Kōrā eo pāleen āliktata eaar kakkōl e bwe eļan̄e eban o̧ktak, enaaj jo̧ļo̧ke.

Juon raan, eo m̧ōttan Martin eaar ioon e ilo iaļ eo n̄an jikin kadōk eo ippān pepa eo eno̧kjōk ilo pein. Ekar loe ilo laļ im kar ba n̄an Martin eaar en̄jake juon men oktak ālikin an riiti pepa eo taitōl eo ej Was wissen Sie von den Mormonen?, ak Ta eo Kwojeļā kōn Mormon ro? Ij tōmak taitōļ eo em̧ōj an oktak.

Ewōr juon atōreej kar jitaam̧ e ilo likin, ebwe an alikkar n̄an kōlaajrake jeje ko ia eo im̧ōn jar eo ej pād ie. Ekar jidik wōt an etto̧ļo̧k, ak raar im̧we jen ta eo erro kar riiti im kāālete n̄an bōk train eo ilo Jabōt eo n̄an etale. Ke raar tōprakļo̧k, raar loe ke atōreej eo ejab im̧ōnjar eo rej lōm̧ņake ak juon im̧ōn ilomej. Martin eaar pojrak—kōnke, ilo m̧ool, juon im̧ōn jar ilo juon im̧ōn mej āinwōt elap an baj kōļapļap.

Ijoke ilōn̄ in m̧weo, ilo juon ruum eļap, raar loe juon kūrup jidikdik in ro Rekwōjarjar. Juon em̧m̧aan eaar karuwaineneik er n̄an pād ilo kweilo̧k in kwaļo̧k naan in kam̧ool eo. Martin kar im̧we jān Jetōb im eaar lukkuun būlōn̄ kōn naan in kam̧ool ko reļam waan im aiboojoj jon̄an e ekar kwaļo̧k an naan in kam̧ool. Im eaar ilo ijo, ijo me ejjab lukkun jikin, ekar ba ekar jeļā kadede ke emaron̄ m̧ool.

Ālikin wōt em̧m̧aan eo ekar kwaļo̧k kajeen āinwōt branch būreejtōneo im kajjitōk elan̄e renaaj bar roolļo̧k. Martin eaar kōmeļeļeik bwe ej jo̧kwe ettoļo̧k im ejjab maron̄ kōļļā wōņeeņ ito itak kajjojo wiik. Branch būreejtōn eo eaar ba, “Ļoore eō.”

Rekar etetal jejjo būlak n̄an juon factory epaak ijo juon m̧ōttan branch būreejtōn eo ekar jerbal. Āļkin jidik iien bwebwenato, Martin im ļeo m̧ōttan kar jim̧or leļo̧k aerro jerbal. Innām branch būreejtōn eo eaar tōl erro n̄an juon apaatmen im kar kakwōņ im̧oko n̄an baam̧le ko aer.

Aolepān menin eaar kōm̧m̧an ilowaan wōt ruo awa ko. Baamle eo an Martin raar em̧m̧akūt wiik eo tok juon. Jiljino allōn̄ tokālik rekar peptaij. Ļeo me kar juon rikadōk ejjeļo̧k kōjadrikdik kake eaar erom̧ āinwōt juon mijenede eitok limo̧o̧n ilo tōmak eo an ekāāl jon̄an armej ro ilo taun eo raar jino ān̄inn̄in e, bōlen ejjab lukkun menin nebar, “pris eo.”

Ak kiiō branch būreejtōn eo, ijjab maron̄ ba etan—kadkadin ekar jakoļo̧k ilo an iien ettōr. Ak ij en̄inn̄ini juon rikaļoor, ri kean̄, ri Kristian, juon ri Sameria em̧m̧an, im m̧ōtta. Im̧we eo an kar en̄jaake 116 iiō ko tok āļik, im ij jutak ilo aeran jen kijejeto in jerbal in rikaļo̧o̧r eo an.

Gassners ro ilo tampeļ

“Ewōr juon jabōn kōnnaan me ej ba komaron̄ bwini ine ko ilo juon abōļ, ak koban bwini abōļ ko me rej waļo̧k jān juon ine.” Ine eo kar katōke jān branch būreejtōn eo ear kalle elōn̄ leen. Ilo an jab meļeļe ke 48 iiō tok ālik, jet epeepen an baam̧le eo an Martin ilo jim̧or rājet ko an rōn̄ōl eo maron̄ liāp ilo Bern Switzerland Tempeļ eo.

Bōlen iien kabun̄jar ko rem̧m̧antata rej ro me jejan̄in kar ron̄ ak rein jej lo̧i ilo lur, jab ļōm̧ņak kōm̧m̧an im jerbal ko kar wati ilo mour ko an armej ro rej, kajjeon̄ n̄an āinwōt Jisōs, etetal im kōm̧m̧an em̧m̧an. Ta eo branch būreejtōn in ejouj eaar kōm̧m̧ane ejjab m̧ōttan juon laajrak. Eaar pidodo an mour kōn gospeļ eo āinwōt an kar kōmeļeļe ilo bok in Alma: “Raar jab jilkinļo̧k jabdewōt eo … raar kwōle, ak ro raar maro, ak ro raar nan̄inmej, … raar meanwōd n̄an aolep, rūtto im dik jim̧or, … m̧aan im kōrā jim̧o̧r.” Im, juon meļeļe jejjab aikuj etale, raar jab jilkinļo̧k jabdewōt “men̄e ilikin kabun̄ eo ak ilowaan kabun̄ eo.”

Ro raar bōk ioer make āt eo etan Kraist rekr kile, āinwōt an Josep Smith ba, “Juon armej eobrak kōn io̗kwe eo an Anij, ejjab bun̄ būruwōn kōn kōjeram̧m̧an baam̧le eo wōt an, ak kappukōt ilo aolepān laļ in, laudin̄din̄ eo n̄an kōjeram̧m̧an aolep armej.”

En̄in ej jekjek in an Jisōs kar mour. Ilo m̧ool, E eaar kōm̧m̧an elap bwe rikaļo̧o̧r ro An raar jab jeje aolep men. Rijilōk Jon eaar je, “Bar elōn̄ men ko Jisōs ear kōm̧m̧ani, im eļan̄n̄e rej jeje men ko otemjej jeļo̧k, ij ļōm̧ņak laļ e jab maron̄ in dāpij bok ko renaaj jeje kake.”

Jen waanmaanļo̧k n̄an ļoor waanjo̧n̄ak eo an Kraist, kōm̧m̧an em̧m̧an im kōm̧m̧ane juon jerbal in rikaļo̧o̧r juon men aorōk ilo mour ko ad bwe kajjojo iien jen ekkejel ippān ro jet, renaaj en̄jake iakwe eo an Anij im kapene eo an kajoor eo an Jetōb Kwojarjar. Innem jen maron̄ kobaļo̧k ippān jemān jim̧aō im milien bar m̧aan im kōrā ro jet me raar kwaļo̧k, āinwōt rikaļoor Andrew, “Kōm ar lo Messaia.”

Ilo jem̧ļo̧kin, kadkad eo ad ejjab allikar jān laļin. Ijoke jerbal in rikaļo̧o̧r eo ad ej allikar jān kain̄i ko jej būki, bujen ko jej kōjparok, im iakwe eo jej kwaļo̧k n̄an Anij im ro riturid jān kōm̧m̧ani men ko rem̧m̧an. Āinwōt an Būreejtōn Nelson katakin, aaet jej ajri ro nejin Anij, ajri ro nejin bujen, rikaļoor ro an Jisōs Kraist.

Ij kam̧ool bwe Jisōs Kraist ej mour im ekar pinmuur kōn kōj. E eo ekar ba, “Iaar ān̄inn̄in eok kōn … etam̧; kwōj aō.” Ilo etan Jisōs Kraist, amen.