O Le Fuafuaga a le Tama Faalelagi mo Aiga
O aoaoga, sauniga, ma feagaiga o le malumalu e faamanuiaina ai aiga uma o le lalolagi.
Ata na tusia e Shawna Tenney
Talu ai nei, sa ma auai ai ma Sister Uchtdorf i le papatisoga o se tasi o fanau a fanau a le ma fanau. A o matou vaavaai atu i le tele o augatupulaga o faamanatuina ma le fiafia lenei mea na tupu, sa matou lagonaina le lotofaafetai loloto i lo tatou Tama Faalelagi mo Lana fuafuaga o le faaolataga mo Ana fanau. Ua tatou lagonaina le taua o aiga ma feagaiga paia ia te Ia talu mai lava le amataga.
O lena taua e mafai ona vaaia i le tala o le Feagaiga Tuai e uiga ia Iakopo faatuatua, o le na faia se malaga umi ma le faigata e sue se ava, faaipoipo i le feagaiga, ma faia se aiga. I se tasi afiafi, sa taofi ai Iakopo e malolo mo le po ae sa na o ni maa mo lona aluga na maua. Atonu sa matuai lelava lava o ia, auā sa mafai lava ona ia moe—ma faia se miti.
Na vaai Iakopo i “le apefa’i ua faatuina i le lalolagi, ua oo ifo foi le tumutumu i le lagi: faauta foi ua o ae agelu a le Atua ma o ifo i ona luga.
“Faauta foi, ua tu ai Ieova i ona luga, ua fetalai mai, O A’u o Ieova le Atua o Aperaamo lou tamā, ma le Atua o Isaako” (Kenese 28:12–13).
Ona faia lea e le Alii o ni folafolaga tāua o le feagaiga ia Iakopo—o folafolaga na Ia faia foi ma le tamā o Iakopo, o Isaako, ma lona tamāmatua, o Aperaamo, e aofia ai:
-
O folafolaga o le a avea Iakopo ma tama o “faapotopotoga o nuu” (Kenese 28:3).
-
O se folafolaga o le laueleele mo fanau a Iakopo (tagai i le Kenese 28:4, 13).
-
O folafola e faapea e ala mai ia Iakopo ma ana “fanau e manuia ai aiga uma o le lalolagi” (Kenese 28:14; faaopoopo le faamamafa).
E paia tele le aafiaga o Iakopo o lea na ia tautino mai ai: “E moni lava e i ai Ieova i le mea nei. … E le se mea ese lenei na o le fale lava o le Atua, o le faitotoa lava lenei o le lagi” (Kenese 28:16 - 17). Ma o lea, na faaigoa ai e Iakopo lea mea o Peteli, o lona uiga o le “fale o le Atua” (tagai Kenese 28:19, vaefaamatalaga a).
O malumalu e pei lava o lena apefa’i na vaai i ai Iakopo. O aoaoga, sauniga, ma feagaiga o le maota o le Alii e fesootai ai le lagi ma le lalolagi. O feagaiga e mafai ona faatusatusa i tulaga i luga o se apefa’i lea e faalatalata atili atu ai i tatou i le Alii. Ma e ala i a tatou auaunaga i malumalu paia, ua tatou faamanuiaina ai “aiga uma o le lalolagi”—i le tuanai, taimi nei, ma le lumanai.
O Se Vaaiga Fiafia i le Lagi
Sa maua e Elder Bruce C. Hafen, o se tasi o Fitugafulu ua faamalolo faamamaluina, se valaau mai le faatonu o se mekasini o talafou a le atunuu e talanoa e uiga i se tusi na sailiili ai le talafaasolopito o talitonuga e uiga i le lagi i lotu eseese.
“Na iloa e tusitala ua lagona e tagata lautele le faateleina o le fiaai mo le lagi—o aiga i le lagi,” na sauno ai Elder Hafen. Ae “o le tele o lotu Kerisiano e ofoina atu sina tali itiiti i lenei matelaina i totonu”—faatasi ai ma se tuusaunoaga e tasi: O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.
I le Ekalesia toefuataiina a le Faaola, ua ia i tatou malumalu paia. Ua ia i tatou le faaipoipoga e faavavau, faatasi ai ma le pule o faamauga lea e faamanuiaina ai i talaatu o le oti faaletino. Ua ia i tatou le folafolaga o se lumanai e faavavau faatasi ma e pele i le afioaga o le Tama ma le Alo. I le tuuina mai o nei mea uma, na faaiuina ai e tusitala o le manatu faavae o le Au Paia o Aso e Gata Ai e uiga i le lagi e sili ona atoatoa—ma, o le a ou faaopoopo atu, e sili ona fiafia.
E pei ona aoaoina i tatou e Peresitene Russell M. Nelson: “O le Alii … na foafoaina le lalolagi ina ia mafai ai ona tatou maua ni tino faaletino ma fausia ni aiga. Sa Ia faatuina Lana Ekalesia e faaeaina ai aiga. Na Ia saunia malumalu ina ia mafai ona faatasia aiga e faavavau.”
Puipuia o le Aiga
E le tatau ona faateia i tatou faapea o se mea e sili ona taua i le fuafuaga a le Atua o le a feagai ma mea faafeagai. Na saunoa mai Peresitene M. Russell Ballard (1928–2023), “Ua iloa e Satani o le auala sili ona mautinoa ma aoga e faalavelave ai i le galuega a le Alii o le faaitiitia lea o le aoga o le aiga ma le paia o le aiga.”
O le iloaina o mea ua tatou iloa, e tatau ona tatou i ai faatasi ma tagata puipui sili ona filiga o le aiga i le lalolagi.
E faapefea ona tatou faia lea mea?
E mafai ona tatou faia “mea laiti ma faatauvaa” (Alema 37:6) lea e faamalosia ai sootaga faaleaiga. O lenei mea e aofia ai le mulimuli i mataupu faavae o aiga ma faaipoipoga faamanuiaina o loo otooto atu i le folafolaga i le aiga: “faatuatua, tatalo, salamo, faamagaloga, faaaloalo, alofa, agaalofa, galuega, ma gaoioiga faafiafia tuufaatasi.” E tusa lava po o a o tatou tulaga faaleaiga o i ai nei, e mafai ona e faaali atu e ala i au faatinoga o sootaga faaleaiga e tāua e faavavau ia i tatou.
O le ola ai, puipuia, ma le faasoaina atu o upumoni e faavavau e uiga i aiga, e mafai ai ona tatou fesoasoani i isi ia iloa “o le aiga o le totonugalemu lea o le fuafuaga a le Foafoa mo le taunuuga e faavavau o Lana fanau” ma o “malumalu paia ua mafai ai e tagata taitoatasi ona toe foi atu i le afioaga o le Atua ma toe faatasia ai aiga e faavavau.”
O le Toatasi Filifilia, saunia e Dan Wilson
“Ou Te Ia Te Oe”
Pe a ma vaavaai atu ma Sister Uchtdorf i tagata o lo matou aiga o osia feagaiga paia ma lo tatou Tama Faalelagi alofa, e faavavau, e faatumulia o ma’ua loto i le olioli ma le lotofaafetai. Ma te olioli e le gata i a ma’ua fanau ma a latou fanau ae faapea foi i o ma’ua matua ma o latou matua. Ma te mafaufau loloto ma le alofa loloto i le auala e tuufaatasia ai i matou e feagaiga o le talalelei i augatupulaga uma.
O faamanuiaga na folafola mai e le Alii ia Aperaamo, Isaako, ma Iakopo i lana miti ua i ai mea uma e faatatau i aiga. Ma latou te tuuina atu i Ana fanau uma o le feagaiga—e aofia ai oe ma a’u. “Faauta foi,” na fetalai mai ai le Alii, “Ou te i ai i a te oe, ou te tausi foi ia te oe i mea uma e te alu i ai, … aua ou te le tuua oe” (Kenese 28:15).
Ou te folafola atu a outou mulimuli ma faasoa atu le fuafuaga a lo tatou Tama Faalelagi mo aiga, o le a faatasi o Ia ma outou, aemaise lava pe a oo mai tofotofoga ia te oe po o ē pele ia te oe. O le a Ia tauaveina outou, sii ae outou i luga, ma aumaia outou i le nuu folafolaina o se atoatoaga o le olioli faatasi ma Ia, faatasi ai ma Lona Alo, o Iesu Keriso, ma faatasi ma o outou aiga—e faavavau.