Na’o Tusiga Faaeletonika: O Tali mai se Aposetolo
O Le A Le Uiga o le Alofa Atu i Isi e Pei ona Alofa le Faaola ia te A’u?
O ni manatu nei se lua e uiga i le “poloaiga fou” a le Faaola.
Mai se saunoaga na tuuina atu i se semina mo taitai o misiona i le aso 26 o Iuni, 2020.
E masani ona ou mafaufau i le popolega atonu na lagonaina e Iesu ina ua Ia silafia ua lamalama faaiu lana galuega i le olaga nei, ma o le faagaoioiina faifaipea i aso taitasi o Lana Ekalesia laititi lava, o le a pa’u atu i luga o tauau o ni alii faatauvaa e toa laiti, o ē pe tusa o le 36 masina talu ona i ai i le Ekalesia. Pe na lava mea sa latou iloa? Pe na latou malamalama i soo se vaega o mea sa Ia taumafai malosi e a’oa’o atu ia i latou? Mata e mafai ona latou faataunuuina ma le manuia lenei tiutetauave maoa’e?
O le a le lesona mulimuli e mafai ona Ia a’oa’o atu lea o le a fesoasoani ia i latou e tauave le galuega i Lona toesea ai faaletino? Faatasi ai ma se aioiga, e moni lava o se poloaiga, lea e tatau ona o’otia ai i tatou i aso nei e pei ona sa i ai i lena taimi, sa aotele ai e le Alo soifua o le Atua Lana auaunaga atoa ma lo latou tiutetauave tupito, faifai pea i se manatu faavae se tasi—se mataupu faavae maoae e faavavau:
“O le poloaiga fou ou te tuu atu ai ia te outou, Ia outou fealofani; faapei ona ou alofa atu ia te outou, ia fealofani foi outou.
“O le mea lea e iloa ai e tagata uma lava o o’u soo outou, pe afai ua outou fealofani.”
O Manatu e Lua e uiga i Lenei Poloaiga Fou
Sei ou ofoina atu ni mafaufauga vave se lua e uiga i lenei poloaiga fou ua tuuina mai ia i tatou.
Muamua, o lenei poloaiga autu faaKerisiano ia alofa e foliga mai e matuā faigofie lava. Sa filifili ma mautinoa e Iesu se mataupu faavae se tasi, se tootoo fuafaatatau se tasi mo le manuia lea e faigofie lava ona malamalama i ai, e ui e le faigofie ona ola ai.
O se manatu lona lua e taulai atu i le tauina e le Faaola o lenei “poloaiga fou,” ae ou te manao e fai atu, “Ae e le fou.”
Atonu e fesoasoani le iloa o le upu Eleni o loo faaaogaina iinei mo le “fou (kainen) e tau faailo mai ai le tulaga fou, po o le faafeagai o le tuai, nai lo le na o se vaega faafaigofie o le se taimi lata mai pe esefoi.” O lena faauigaina i le fou po o se mea e lei faataitaia o lenei poloaiga fou e faapea o nei so’o—ma i tatou uma—sa tatau ona tatou alofa i le ala na alofa ai Iesu: “E pei ona ou alofa atu ia te outou.” O le vaega fou lena, o le vaega iloga, o se tulafono tuai lava.
Ma sa i ai foi se isi mea na fou foi. O le mea na faia e le Faaola, le Faiaoga Sili, na vaeluaina ai lena poloaiga sili e tasi, ia alofa atu, i ni vaega se lua. Ioe, sa tatau ona latou fealofani, ae na a’oa’o mai Keriso e na ona pau lava le tulaga e mafai ai ona faia o lena mea i le tikeri aupito atoatoa, o le alofa muamua i le Atua. O lea, sa mafai ai ona Ia fetalai e uiga i le poloaiga sili faapea poloaiga sili e lua , e le mafai ona atoatoa vaega uma o le tasi e aunoa ma le isi.
Sa aoao Peresitene Howard W. Hunter: “O le alofa o o tatou tuaoi e puna mai i le alofa o le Atua e fai ma ona punavai.”
O lena malamalamaaga e matuai taua lava—fou, e mafai ona tatou faapea atu—ia malamalama i poloaiga sili e lua. I Lana galuega atoa, sa faamanino mai ai e Keriso i taimi uma Lona faamaoni lē faatuaoia, Lona usiusitai atoatoa, ma Lana sootaga alofa tulaga ese i Lona Tama. O le alofa atu e pei ona alofa Keriso—”e pei ona ou alofa atu ia te outou”—o le alofa lea i le Tama a o le mea sili, ia usiusitai ia te Ia e oo i le iuga, ma o iina e maua ai le uunaiga faalelagi e alofa atu i o tatou tuaoi e pei o i tatou lava. E moni lava o se “manatu fou” lenei.
Pe Faapefea Foliga o Lenei Alofa
Na tuuina mai e Mamona le faamatalaga aupito sili ona maoae ua faia e uiga i lenei ituaiga alofa—e uiga i le alofa mama,na ia ta’ua ai, “o le alofa mama o Keriso”:
“Ma o le alofa mama e loa ona tali-tiga, ma e agalelei, ma e le losilosivale, … e le faaitaitagofie, e le mafaufau i se mea leaga, … e onosai i mea uma, e talitonu i mea uma, e faamoemoe i mea uma, e tumau i mea uma.
“O le mea lea, ou uso pele e, afai e le ia te outou le alofa mama o ni mea noa outou, ona e le uma le alofa mama. O le mea lea, ia outou pipiimau ai i le alofa mama, le mea ua silisili lea i mea uma. …
“Ae o le alofa mama o le alofa lē ponā lea o Keriso, ma e tumau e faavavau; ma o soo se tasi e maua ua i ai ia te ia i le aso gataaaga, o le a lelei ia te ia.”
Sa lipotia mai e Eliza R. Snow i se tasi taimi se saunoaga na tuuina mai e le Perofeta o Iosefa Samita lea na ia faaaogaina ai na fuaiupu ma o latou fuaiupu e fesootai i ai i le Feagaiga Fou mai le 1 Korinito 13 e fai ma ana tusiga. I lena lauga na saunoa ai Iosefa:
“E tatau ona outou faalauteleina o outou agaga o le alofa i isi, pe afai [o le a] outou faia faapei o Iesu. … E tatau ona [outou] tauaveina vaivaiga o le tasi ma le isi, e pei ona tauaveina e se matua faanana vaivaiga o lana fanau.
“… Ia faalautele o outou loto, ia faalauteleina atu agai i isi; e tatau ona outou tali-tiga, ma tauave masei ma mea sese a tagata. E taua tele agaga o tagata!”
Iosefa ma Ailama: Faataitaiga o le Alofa FaaKeriso
I le po a o lumanai le fasiotia o le Perofeta o Iosefa Samita, ma lona uso o Ailama Samita—le po o le aso 26 o Iuni, 1844—sa toe tatalaina ai foi e Ailama le Tusi a Mamona, atonu i le mataupu e 12 o Eteru, lea na ia faitau muamua atu ai. I lena taimi pogisa, i lena nofoaga pogisa, sa ia faitau ai i le alofa tunoa faaola o le alofa mama, e faasaga ia i latou o e atonu e faatautaia le amioletonu, faasauaga, ma le oti.
O lena molimau, na ofoina atu i lena nofoaga, ma faitauina i le afiafi o le oti, o se tasi lea o mafuaaga e 10,000 ua ou iloa ai e moni le Tusi a Mamona. E leai se tasi, soo se tasi, o le a faafesagai ma lo latou Foafoa o le a tatalaina se tusi o lo latou lava fatuga, saili le faamafanafanaga e faavavau i ai, ma sii mai ai e pei o le molimau mulimuli o le a latou tuuina atu i le olaga nei. Ua lē tautatala nei alii faapea o se tala sua ua la faia. La te lē taliē e uiga i le toatele o tagata ua la faavaleaina. Leai, faatasi ai ma le Tusi a Mamona i o la’ua lima ma se faailoaga o le alofa mama i o la’ua laugutu, o nei alii e toa lua ua saunia e tutū i luma o le nofoa faamasino o Keriso.
O elemene uma o lenei aafiaga matuiā e tagi mai ai le “upumoni, upumoni, upumoni.” “Ua maliliu nei le ‘au molimau, ma ua tu nei a la mau.” O o la ofu o loo mamā pea.
“E le sili lava le alofa o se tasi i lenei alofa, ia tuuina atu e se tasi lona ola e sui ai ana uo.” E moni lava sa alolofa Iosefa ma Ailama i le Alii.
Atonu e le talosagaina outou e ofo atu o outou ola e pei ona la faia, ae e mafai ona e alofa i le Faaola e pei ona la faia. Faamolemole tatala o outou loto ma lagona le alofa o le Alii mo outou. Tuu atu ia te Ia e musumusu atu ia te oe pe faapefea ona faasoa atu lena alofa i Ana fanau.