Suesuega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga
‘O Oe o se Tamaitai Filifilia’


“‘O Oe o se Tamaitai Filifilia’” Faaaliga i le Talaaga (2016)

“O Oe o se Tamaitai Filifilia,” Faaaliga i le Talaaga

“O Oe o se Tamaitai Filifilia”

MF&F 24, 25, 26, 27

atatosi o Ema Samita

I masina na sosoo ai ma le faatulagaga faaperofeta o le Ekalesia a Keriso ia Aperila 1830 (e pei ona sa iloa ai i lena taimi le Ekalesia), sa amata ona malamalama atoatoa Ema Hale Samita i le uiga o le valaauga faaperofeta a lana tane mo ia ma lo la aiga talavou. O Ema, lea na atoa lona 26 tausaga i le aso 10 o Iulai, 1830, na faaipoipo ia Iosefa i le tolu tausaga na muamua atu e ui lava e le’i manana’o ona matua o Isaako ma Elisapeta Hale e la te faaipoipo. Sa talitonu o ia i faaaliga vaaia ma faaaliga na maua e lona toalua, ma o na tausaga taua e tolu na faamautuina ai ia te ia e moni lava o ia o se perofeta.

E oo atu i le taimi o le la faaipoipoga, ua feiloai Iosefa ma le agelu o Moronae e ta’itasi i le tausaga mo le tolu tausaga sosoo i se maupuepue e latalata i Palamaira, Niu Ioka, e talanoaina ai papatusi auro o le a ia faaliliuina ai le Tusi a Mamona. I le tautoulu o le 1827, sa o ai Ema ma Iosefa ma faatalitali ai o ia i le taavale solofanua a o ia mauaina papatusi auro. E lei umi ae amata ona fesoasoani o ia o se tusiupu i le faagasologa o le faaliliuga. “Sa masani ona ou tusitusi i lea aso ma lea aso,” sa ia ta’ua mulimuli ane, “e masani ona nofo i le laulau e lata ane ia te ia, ma sa nofo o ia ma ona foliga o loo tanumia i lona pulou, ma le ma’a o loo i ai i totonu, ma faalau atu i lea itula ma lea itula e aunoa ma se mea i lo ma va. … Sa leai ni ana tusitusiga po o se tusi e faitau mai ai. … A na fai sa i ai se mea o na mea ia te ia, semanu e le mafai ona ia nanaina mai ia te a’u. … O papatusi e tele ina taatitia i luga o le laulau e aunoa ma se taumafaiga e nana, ua afifi i se ie laulau laitiiti. … Sa i ai se taimi sa ou pa’i ai i papatusi, a o taatitia i luga o le laulau, ma faasolosolo [lo’u lima] i o latou faava’a ma mamanu.

I le tele o tausaga mulimuli ane, sa maofa o ia i le mea na tupu. Sa ia ta’ua e faapea i le taimi o le la faaipoipoga, sa “le mafai e Iosefa ona tusi pe faalau se tusi e malamalama lelei i upu; e le tau ta’ua ai le faalau atu o se tusi e pei o le Tusi a Mamona.”

O Tofotofoga o Ema

Ae o nei aafiaga faaleagaga na o mai faatasi ma faigata ma tiga. Sa nonofo muamua Iosefa ma Ema ma le aiga o Samita i Manaseta, Niu Ioka, ona siitia atu ai lea e nonofo ma le au Hales i Haramoni, Penesilevania, lea na ola ae ai Ema. I le taimi o le la uluai tausaga o le faaipoipoga, na siitia ai le ulugalii e le itiiti ifo ma le faafa i le va o Haramoni ma le setete o Niu Ioka, ma uia pe tusa ma le 300 maila [483 kilomita] i taimi taitasi. Ia Iuni 1828, na fanauina ai e Ema se atalii, o le na “maliu i le itula lava e tasi” na fanau mai ai. Sa faatumulia o la tausaga popofou i le mativa. Na tusia e Iosefa e faapea, i le 1829 na avea ai i la’ua ma tagata matitiva tele—”ua faaitiitia i meatotino,” sa ia ta’ua ai—ma o le tamā o Ema “o le a ia tuliesea a’u mai le fale & e leai ma se mea ou te alu e nofo ai ma sa ou tagi atu i le Alii e fesoasoani mai ia te a’u ina ia faataunuu ai le galuega lea na ia poloaiina ai a’u.” I o la taimi o mafatiaga, o uo faamaoni—e pei o Iosia Stowell, Matini Harisi, ma Oliva Kaotui—sa tele ina tuuina atu ia Iosefa ma Ema se fesoasoani tautupe.

E ui i nei luitau, sa manao Ema ina ia papatisoina ia Iuni 1830. Sa malaga Iosefa ma Ema i Kolasavile, Niu Ioka, lea sa papatisoina ai o ia faatasi ma isi tagata liliu mai, e aofia ai tagata o le aiga o Knight, o e sa lagolagoina foi i laua i tulaga tautupe i le taimi o le faaliliuga o le Tusi a Mamona. Peitai, i itula o le taeao po o le Aso Sa, 27 Iuni, na faatamaia ai e le au tetee o le ekalesia meamea se faatanoa na fausia mo papatisoga. I le taeao po na sosoo ai, na faamatala ai e le talafaasolopito o Iosefa Samita, “sa matou mataala, ma a o lei iloa e o matou fili na matou lipeaina le faatanoa, ma faaauau ona papatiso.” Sa papatisoina e Oliva Kaotui ia Ema ma isi e toa 12. A o lei maea le sauniga o le papatisoga, “sa toe amata ona potopoto le au faatupu faalavelave, ma e lei leva ona uma ona matou malolo atu, ae ua o’o i le pe tusa ma le limasefulu tamaloloa.” O Iosefa, Ema, ma isi tagata o le Ekalesia na o atu i le fale o Iosefa Knight le Matua, ae e lei umi ae siomia e tagata “ua feita ma na manino lava le mananao e sauaina matou.” Sa faaauau le talafaasolopito o Iosefa Samita: “O nisi sa fesili mai ia i matou ni fesili, o isi na faamatauina i matou, o lea sa matou manatu ai i le atamai e o ese ma o atu i le fale o Newel Knight.” E ui i lea, sa tuliloaina le Au Paia, ma sa faaauau pea le faatiga.

Sa fuafuaina e le Au Paia se fonotaga mo lena afiafi, lea o le a maua ai e Ema ma isi tagata faatoa papatiso le meaalofa o le Agaga Paia ma faamauina o ni tagata o le Ekalesia. Peitai, a o latou faapotopoto, sa pue faapagotaina e se leoleo ia Iosefa Samita “i le tuuaiga o se tagata le pulea; o le faia lea ia vevesi le atunuu e ala i le talaiina atu o le Tusi a Mamona.” Sa faamalamalama mai e le leoleo e faapea, sa faamoemoe le aufaatupu faalavelave e osofa’ia ia Iosefa i le uma ai ona pue faapagotaina o ia; ae ui i lea, o le leoleo “sa naunau e laveai a’u mai ia te i latou, e pei ona ia iloa ai o a’u o se tagata e ese mai le ituaiga tagata sa latou faailoa atu ia te ia.” Sa le’i umi ae latou fetaiai ma le au faatupu faalavelave, ae i le “le fiafia tele” “ le au faatiga, sa “sasa ai e le leoleo le solofanua ma tuliesea au mai lo latou aapa atu.” Ina ua taunuu i Bainbridge i Saute i le Itumalo o Chenango, sa i ai faatasi le leoleo ma Iosefa Samita i lena po “i se afeafe pito i luga o se Falepia.” Ina ia puipuia Iosefa, sa i ai le leoleo e “moe i le gasologa o le po atoa ma ona vae e pipii i le faitotoa, ma se fana i ona tafatafa ua uma ona utu.”

Sa auina atu Iosefa Samita i le faamasinoga ma ta’umamaina ai e lē sala i Bainbridge i Saute ae na vave lava ona toe pue faapagotaina e tulai e tali i moliaga talitutusa i le Itumalo tuaoi o Broome. O le leoleo lona lua i le taimi muamua sa leaga lona vaaiga o Iosefa. Ina ua la taunuu i le Itumalo o Broome, i faamaumauga o le talafaasolopito o Iosefa Samita, “Sa ia avatu a’u i se falepia, ma faapotopoto mai ni nai tamaloloa, o e sa faaaogaina auala uma e faatautala ai, tauemu, ma faatiga ia te a’u.” Sa latou tuufeanu ia Iosefa ma poloaiina o ia e vavalo atu ia i latou. I le latalata ai i lo latou fale i le taimi lea, sa talosagaina ai e Iosefa “ina ia faatagaina le avanoa e faaalu ai le po faatasi ma lo’u toalua i le fale,” ae sa teena e le leoleo lana talosaga.

Ina ua mavae faamasinoga lona lua i le aso na sosoo ai, sa toe ta’umamaina ma lē sala foi Iosefa. O le leoleo, e tusa ai ma le talafaasolopito o Iosefa Samita ua i le taimi lea ua “talosagaina la’u faamagaloga.” O lona iloaina o fuafuaga a le au faatupu faalavelave e valita ma faapipii fulumanu ia Iosefa, sa fesoasoani le leoleo ia te ia e sola ese. Sa taunuu saogalemu atu Iosefa i le fale lata ane o Elisapeta Hale Wasson, le uso o Ema.

I le taimi na toesea ai lana tane, o Ema sa “faatalitali ma le popole tele e fia faalogo pe o le a le mea ua tupu i ia taualumaga lē manuia.” Sa ia faapotopoto faatasi ma isi tamaitai “mo le faamoemoe o le tatalo mo le laveaiga” a lana tane. Ina ua toe faatasia ai, sa malaga atu Iosefa ma Ema i le fale i Haramoni, Penesilevania, i le amataga o Iulai. Faatasi ai ma Oliva Kaotui, sa toe faia ai e Iosefa se isi malaga e tasi e lei faamanuiaina i Kolasavile e faamau ai le Au Paia faatoa papatiso ae na vave lava ona toe foi atu i Haramoni i le feagai ai ma le tetee ua faafouina.

Liligi Mai o Faaaliga

Ina ua mavae lona toe foi atu i Haramoni, sa maua ai e Iosefa Samita ni faaaliga se tolu ia Iulai 1830. O le faaaliga muamua, lea ua ta’ua nei o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 24, na tuuina mai mo Iosefa ma Oliva Kaotui, “ma ta’u atu ai ia i laua e uiga i o laua Valaauga.” Sa faamanatu atu e le faaaliga ia i la’ua ua valaauina i la’ua “e tusi le Tusi a Mamona & i la’u auaunaga.” E ono faatatau i se vaega o le teenaina o i la’ua talu ai nei, na faaauau ai le faaaliga, “Ua Ou sii ae oe i luga i fafo mai ou puapuaga & ua fautuaina oe ua laveaiina oe mai ou fili uma.”

Sa talanoa mai foi le faaaliga e uiga i tulaga faaletino o siomia ai Iosefa, na faatonuina ai o ia e asiasi atu i tagata o le Ekalesia i Kolasavile, Feiete, ma Manaseta ina ua uma ona ia “totoina [ona] fanua.” O le faaaliga ua faamanino mai ai e tatau ona lagolagoina Iosefa e tagata o le Ekalesia ina ia mafai ai ona ia “tuuto atu ana auaunaga uma i Siona.” Sa ta’u atu ia Iosefa, “Ma o le a e lē maua le malosi i galuega faaletino, ona e lē o lou valaauga lea.” O lenei faaaliga na taitai atu ai Iosefa ma Ema ia malamalama o le a la tauivi i tulaga tautupe ma e manaomia ona faalagolago i le lagolagosua mai tagata o le Ekalesia ona o lo la tuuto atu i le galuega.

Po o le a lava le faamoemoega o Ema mo lona olaga faaipoipo, e na te lei mafaufauina muamua le tulaga o fili o le ekalesia fou o le a faafefeina ma faalavelaveina ai faaletulafono le au Samita, po o le auala o manaoga o le talaiga ma le puleaina o le Ekalesia o le a aveese atu ai lana tane mai le latou faatoaga ma le aiga, ma faalavelaveina ai lo latou olaga faaleaiga ma faamata’uina ai o latou olaga.

I le talaaga o nei popolega ma faanoanoaga, na maua ai e Iosefa se faaaliga mo Ema, Mataupu Faavae ma Feagaiga 25, lea na toe ta’ua ai, “E moni Ou te fai atu ia te oe, ia e tuu ese mea o lenei lalolagi & saili mo mea o se lalolagi sili atu ona lelei.” E ala i le faaaliga, na maua ai e Ema upu o le faamafanafanaga ma faatonuga. Sa ta’u atu ia te ia, “Aua e te muimui ona o mea e te lei vaai i ai, ona ua taofia ia mea mai ia te oe & mai le Lalolagi”—atonu o se mau faasino i papatusi auro, lea na ta’ua mulimuli ane e Ema sa ia taulimaina i se tasi taimi ae lei vaaia. O le faaaliga na ta’ua ai Ema “o se tamaitai filifilia” ma ta’u atu ia te ia o le ”tofi o lou valaauga o le a avea mo se faamafanafanaga i la’u Auauna o Iosefa lau tane i ona puapuaga i upu faamafanafana i le agaga o le agamalu.” Sa faailoa mai foi e le faaaliga e uiga i le galuega a Ema i le Ekalesia, ma folafola atu ai o le a “faauuina” o ia e lana tane “ina ia faamalamalama atu Tusitusiga paia & e apoapoai atu i le Ekalesia.” E le gata i lea, sa faatonuina Ema e avea o se tusiupu i lona toalua ma tuufaatasia se tusipese. Sa faamalamalama atu mulimuli ane e Iosefa Samita e faapea o Ema “sa faauuina i le taimi lea, na tuuina mai ai le Faaaliga, e faamalamalama atu ai tusitusiga paia i tagata uma; ma aoao atu le vaega fafine o le nuu; ma ina ia lē na o ia, ae o isi, e mafai ona maua faamanuiaga lava ia e tasi.”

O le faaaliga lona tolu na maua e Iosefa Samita ia Iulai 1830, lea ua faamaonia nei o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 26, sa faatonuina ai Iosefa, faatasi ai ma Oliva Kaotui ma Ioane Uitimera, e tuuto atu lo latou taimi “i le suesueina [o] Tusitusiga paia & talai atu ai e & faamautu le Ekalesia i Kolasavile & ina ia faatino ai au galuega i le Laueleele.”

I le amataga o Aokuso, i ni nai vaiaso na sosoo ma nei faaaliga e tolu, sa malaga ai Newel ma Sally Knight mai Kolasavile, Niu Ioka, e asiasi ia Iosefa ma Ema Samita i Haramoni, Penesilevania. Sa papatisoina Sally Knight i le aso lava e tasi e pei o Ema, ae e lei faamauina uma la’ua. E pei o lea, sa toe faailoa atu e le talafaasolopito o Iosefa Samita, “Sa tuuina mai e tatau ona matou faamauina i latou, ma aai ma feinu faatasi i le faamanatuga, ae lei tuua i tatou e ia ma lona toalua.—Ina ia saunia mo lenei mea; Sa ou alu atu e aumai se uaina mo le taimi lea, ae sa na o sina mamao pupuu lava na ou alu atu ai ae feiloai ma se avefeau faalelagi, ma maua mai ai le faaaliga lenei.”

Sa lapataia e le agelu Iosefa Samita e aua le “Faatauina le Uaina po o meainu malosi a o outou fili.” Ona toe foi atu lea o Iosefa i le fale ma “saunia se uaina matou te faia e i matou lava” mo le sauniga o le faamauga, lea sa aofia ai le au Samita, le au Knight, ma Ioane Uitimera. Sa faamauina e le talafaasolopito o Iosefa Samita, “Sa matou aai ma feinu faatasi i le faamanatuga, ina ua uma ona matou faamauina lea o nei tuafafine e toalua i le ekalesia, ma faaaluina le afiafi i se ala mamalu. Sa liligi mai le Agaga o le Alii i o matou luga, sa matou vivii atu i le Alii le Atua, ma olioli tele lava.” O nei faaaliga e fa, na maua i le va o Iulai ma Setema 1830, na tuuina mai ai ni faatonuga taua ia Iosefa ma Ema Samita, faapea foi ma isi tagata o le Ekalesia, i masina o le tuputupua’e i le mavae ai ona faatulagaina le Ekalesia.

Na faapitoa lava le faatauaina e Ema o le faaaliga na faatatau ia te ia. Faatasi ai ma le fesoasoani a Viliamu W. Phelps, sa ia mulimuli ai i faatonuga a le Alii e tuufaatasia le tusipese muamua a le Ekalesia. I le 1842, sa faitau e Iosefa Samita le faaaliga ia Ema i le fonotaga faalefaalapotopotoga a le Aualofa. Sa ia faitauina foi le 2 Ioane 1, lea e faasino i le “tamaitai filifilia,” ma faamatala atu o ia sa “ta’ua o se tamaitai Filifilia” aua sa “filifilia o ia e pulefaamalumalu.” Sa ta’ua e Iosefa e faapea “ona faataunuuina ai lea o le faaaliga e ala i le Filifilia o Tuafafine Emma i le Au Peresitene o le Aualofa.”

O le faaaliga e faatatau ia Ema Samita, na maua i le taimi o masina faigata o le taumafanafana o le 1830, sa faagaoioia ma talanoaina i sauniga a le Aualofa i le gasologa o le seneturi lona 19. Mo se faataitaiga, i le faamanatuina o le 50 tausaga o le Aualofa i le 1892 na faia i le Tapeneko i Sate Leki, ”Zina Y. W. Kata … sa faitauina i se leo manino ma iloga le Faaaliga na tuuina mai ia Ema Samita, e ala mai ia Iosefa le Tagatavaai … lea ua ta’ua ai Tuafafine Ema o se Tamaitai Filifilia. O peresitene aoao o le Aualofa o popofou sa ta’ua i nisi taimi o “Tamaitai Filifilia.” Mo se faataitaiga, ina ua avea Zina D. H. Young ma peresitene aoao o le Aualofa, sa tusia e Emmeline B. Wells (o le sa avea mulimuli ane ma peresitene aoao o le Aualofa) ia te ia, “Ou te faamalo atu ia te oe lo’u uso pele i le valaauina, ia avea ai, ma e tusa ai ma upu a Iosefa le Perofeta, ’O Le Tamaitai Filifilia.”

  1. Iosefa Samita III, “Last Testimony of Sister Emma,” Saints’ Herald, vol.26, nu.19 (1 Oke., 1879), 289.

  2. Iosefa Samita III, “Last Testimony of Sister Emma,” 289--90.

  3. Iosefa Samita, “History, 1834–1836,” 9, josephsmithpapers.org.

  4. Iosefa Samita, “Letter to William Phelps, 27 November 1832,” i le Joseph Smith Letterbook 1, 6, josephsmithpapers.org.

  5. Iosefa Samita, “History, 1838–1856, volume A-1 [23 December 1805–30 August 1834],” 43, josephsmithpapers.org.

  6. Iosefa Samita, “History, 1838–1856, volume A-1,” 44, josephsmithpapers.org.

  7. Iosefa Samita, “History, 1838–1856, volume A-1,” 45, josephsmithpapers.org.

  8. Iosefa Samita, “History, 1838–1856, volume A-1,” 47, josephsmithpapers.org.

  9. Iosefa Samita, “History, 1838–1856, volume A-1,” 47, josephsmithpapers.org.

  10. “Some of the Remarks of John S. Reed, Esq., as Delivered before the State Convention,” Times and Seasons, vol. 5, nu. 11 (1 Iuni, 1844), 551.

  11. Iosefa Samita, “History, 1838–1856, volume A-1,” 47, josephsmithpapers.org.

  12. “Revelation, July 1830–A [D&C 24],” i le Revelation Book 1, 32, josephsmithpapers.org; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 24:1.

  13. “Revelation, July 1830–A [D&C 24],” 32–33, josephsmithpapers.org; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 24:3, 7, 9.

  14. Revelation, July 1830–C [D&C 25],” i le Revelation Book 1, 34–35, josephsmithpapers.org; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 25:3–5, 7, 10.

  15. “Nauvoo Relief Society Minute Book,” 8, josephsmithpapers.org; o le upu ”faauuina” e pei ona faaaogaina i i e ogatusa ma le fasifuaitau “vaetofia i le faaaogaina i ona po nei.

  16. “Revelation, July 1830–B [D&C 26],” i le Revelation Book 1, 34, josephsmithpapers.org; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 26:1.

  17. Iosefa Samita, “History, 1838–1856, volume A-1,” 51, josephsmithpapers.org.

  18. “Revelation, circa August 1830 [D&C 27],” i le Revelation Book 1, 35, josephsmithpapers.org; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 27:3.

  19. Iosefa Samita, “History, 1838–1856, volume A-1,” 51–52, josephsmithpapers.org. Sa faamalamalama mai foi e le talafaasolopito o Iosefa Samita e na o le vaega muamua o le faaaliga “na tusia i le taimi lea, ae o le vaega na totoe [o le faaaliga] ia Setema na sosoo ai.” O uluai lomiga o tusitusiga o loo i ai na o le vaega muamua, ae o le uluai kopi o loo i ai, o le vaega mulimuli o loo maua i le lomiga o le 1835 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga.

  20. Tagai i le Ema Samita, tuufaatasia, “Collection of Sacred Hymns, 1835,” josephsmithpapers.org.

  21. “Nauvoo Relief Society Minute Book,” 9, josephsmithpapers.org.

  22. Iosefa Samita, “Journal, December 1841–December 1842,” 91, josephsmithpapers.org.

  23. “Relief Society Jubilee, Exercises at the Tabernacle,” Woman’s Exponent, vol. 20, nu. 18 (1 Ape.,1892), 140.

  24. Emmeline B. Wells tusi ia Zina D. H. Young, 24 Ape., 1888, Zina Card Brown Tuufaatasiga a le Aiga, Potutusi o Talafaasolopito o le Ekalesia, Aai o Sate Leki.