“‘O Oe o se Tamaitai Filifilia’” Faaaliga i le Talaaga (2016)
“O Oe o se Tamaitai Filifilia,” Faaaliga i le Talaaga
“O Oe o se Tamaitai Filifilia”
I masina na sosoo ai ma le faatulagaga faaperofeta o le Ekalesia a Keriso ia Aperila 1830 (e pei ona sa iloa ai i lena taimi le Ekalesia), sa amata ona malamalama atoatoa Ema Hale Samita i le uiga o le valaauga faaperofeta a lana tane mo ia ma lo la aiga talavou. O Ema, lea na atoa lona 26 tausaga i le aso 10 o Iulai, 1830, na faaipoipo ia Iosefa i le tolu tausaga na muamua atu e ui lava e le’i manana’o ona matua o Isaako ma Elisapeta Hale e la te faaipoipo. Sa talitonu o ia i faaaliga vaaia ma faaaliga na maua e lona toalua, ma o na tausaga taua e tolu na faamautuina ai ia te ia e moni lava o ia o se perofeta.
E oo atu i le taimi o le la faaipoipoga, ua feiloai Iosefa ma le agelu o Moronae e ta’itasi i le tausaga mo le tolu tausaga sosoo i se maupuepue e latalata i Palamaira, Niu Ioka, e talanoaina ai papatusi auro o le a ia faaliliuina ai le Tusi a Mamona. I le tautoulu o le 1827, sa o ai Ema ma Iosefa ma faatalitali ai o ia i le taavale solofanua a o ia mauaina papatusi auro. E lei umi ae amata ona fesoasoani o ia o se tusiupu i le faagasologa o le faaliliuga. “Sa masani ona ou tusitusi i lea aso ma lea aso,” sa ia ta’ua mulimuli ane, “e masani ona nofo i le laulau e lata ane ia te ia, ma sa nofo o ia ma ona foliga o loo tanumia i lona pulou, ma le ma’a o loo i ai i totonu, ma faalau atu i lea itula ma lea itula e aunoa ma se mea i lo ma va. … Sa leai ni ana tusitusiga po o se tusi e faitau mai ai. … A na fai sa i ai se mea o na mea ia te ia, semanu e le mafai ona ia nanaina mai ia te a’u. … O papatusi e tele ina taatitia i luga o le laulau e aunoa ma se taumafaiga e nana, ua afifi i se ie laulau laitiiti. … Sa i ai se taimi sa ou pa’i ai i papatusi, a o taatitia i luga o le laulau, ma faasolosolo [lo’u lima] i o latou faava’a ma mamanu.
I le tele o tausaga mulimuli ane, sa maofa o ia i le mea na tupu. Sa ia ta’ua e faapea i le taimi o le la faaipoipoga, sa “le mafai e Iosefa ona tusi pe faalau se tusi e malamalama lelei i upu; e le tau ta’ua ai le faalau atu o se tusi e pei o le Tusi a Mamona.”
O Tofotofoga o Ema
Ae o nei aafiaga faaleagaga na o mai faatasi ma faigata ma tiga. Sa nonofo muamua Iosefa ma Ema ma le aiga o Samita i Manaseta, Niu Ioka, ona siitia atu ai lea e nonofo ma le au Hales i Haramoni, Penesilevania, lea na ola ae ai Ema. I le taimi o le la uluai tausaga o le faaipoipoga, na siitia ai le ulugalii e le itiiti ifo ma le faafa i le va o Haramoni ma le setete o Niu Ioka, ma uia pe tusa ma le 300 maila [483 kilomita] i taimi taitasi. Ia Iuni 1828, na fanauina ai e Ema se atalii, o le na “maliu i le itula lava e tasi” na fanau mai ai. Sa faatumulia o la tausaga popofou i le mativa. Na tusia e Iosefa e faapea, i le 1829 na avea ai i la’ua ma tagata matitiva tele—”ua faaitiitia i meatotino,” sa ia ta’ua ai—ma o le tamā o Ema “o le a ia tuliesea a’u mai le fale & e leai ma se mea ou te alu e nofo ai ma sa ou tagi atu i le Alii e fesoasoani mai ia te a’u ina ia faataunuu ai le galuega lea na ia poloaiina ai a’u.” I o la taimi o mafatiaga, o uo faamaoni—e pei o Iosia Stowell, Matini Harisi, ma Oliva Kaotui—sa tele ina tuuina atu ia Iosefa ma Ema se fesoasoani tautupe.
E ui i nei luitau, sa manao Ema ina ia papatisoina ia Iuni 1830. Sa malaga Iosefa ma Ema i Kolasavile, Niu Ioka, lea sa papatisoina ai o ia faatasi ma isi tagata liliu mai, e aofia ai tagata o le aiga o Knight, o e sa lagolagoina foi i laua i tulaga tautupe i le taimi o le faaliliuga o le Tusi a Mamona. Peitai, i itula o le taeao po o le Aso Sa, 27 Iuni, na faatamaia ai e le au tetee o le ekalesia meamea se faatanoa na fausia mo papatisoga. I le taeao po na sosoo ai, na faamatala ai e le talafaasolopito o Iosefa Samita, “sa matou mataala, ma a o lei iloa e o matou fili na matou lipeaina le faatanoa, ma faaauau ona papatiso.” Sa papatisoina e Oliva Kaotui ia Ema ma isi e toa 12. A o lei maea le sauniga o le papatisoga, “sa toe amata ona potopoto le au faatupu faalavelave, ma e lei leva ona uma ona matou malolo atu, ae ua o’o i le pe tusa ma le limasefulu tamaloloa.” O Iosefa, Ema, ma isi tagata o le Ekalesia na o atu i le fale o Iosefa Knight le Matua, ae e lei umi ae siomia e tagata “ua feita ma na manino lava le mananao e sauaina matou.” Sa faaauau le talafaasolopito o Iosefa Samita: “O nisi sa fesili mai ia i matou ni fesili, o isi na faamatauina i matou, o lea sa matou manatu ai i le atamai e o ese ma o atu i le fale o Newel Knight.” E ui i lea, sa tuliloaina le Au Paia, ma sa faaauau pea le faatiga.
Sa fuafuaina e le Au Paia se fonotaga mo lena afiafi, lea o le a maua ai e Ema ma isi tagata faatoa papatiso le meaalofa o le Agaga Paia ma faamauina o ni tagata o le Ekalesia. Peitai, a o latou faapotopoto, sa pue faapagotaina e se leoleo ia Iosefa Samita “i le tuuaiga o se tagata le pulea; o le faia lea ia vevesi le atunuu e ala i le talaiina atu o le Tusi a Mamona.” Sa faamalamalama mai e le leoleo e faapea, sa faamoemoe le aufaatupu faalavelave e osofa’ia ia Iosefa i le uma ai ona pue faapagotaina o ia; ae ui i lea, o le leoleo “sa naunau e laveai a’u mai ia te i latou, e pei ona ia iloa ai o a’u o se tagata e ese mai le ituaiga tagata sa latou faailoa atu ia te ia.” Sa le’i umi ae latou fetaiai ma le au faatupu faalavelave, ae i le “le fiafia tele” “ le au faatiga, sa “sasa ai e le leoleo le solofanua ma tuliesea au mai lo latou aapa atu.” Ina ua taunuu i Bainbridge i Saute i le Itumalo o Chenango, sa i ai faatasi le leoleo ma Iosefa Samita i lena po “i se afeafe pito i luga o se Falepia.” Ina ia puipuia Iosefa, sa i ai le leoleo e “moe i le gasologa o le po atoa ma ona vae e pipii i le faitotoa, ma se fana i ona tafatafa ua uma ona utu.”
Sa auina atu Iosefa Samita i le faamasinoga ma ta’umamaina ai e lē sala i Bainbridge i Saute ae na vave lava ona toe pue faapagotaina e tulai e tali i moliaga talitutusa i le Itumalo tuaoi o Broome. O le leoleo lona lua i le taimi muamua sa leaga lona vaaiga o Iosefa. Ina ua la taunuu i le Itumalo o Broome, i faamaumauga o le talafaasolopito o Iosefa Samita, “Sa ia avatu a’u i se falepia, ma faapotopoto mai ni nai tamaloloa, o e sa faaaogaina auala uma e faatautala ai, tauemu, ma faatiga ia te a’u.” Sa latou tuufeanu ia Iosefa ma poloaiina o ia e vavalo atu ia i latou. I le latalata ai i lo latou fale i le taimi lea, sa talosagaina ai e Iosefa “ina ia faatagaina le avanoa e faaalu ai le po faatasi ma lo’u toalua i le fale,” ae sa teena e le leoleo lana talosaga.
Ina ua mavae faamasinoga lona lua i le aso na sosoo ai, sa toe ta’umamaina ma lē sala foi Iosefa. O le leoleo, e tusa ai ma le talafaasolopito o Iosefa Samita ua i le taimi lea ua “talosagaina la’u faamagaloga.” O lona iloaina o fuafuaga a le au faatupu faalavelave e valita ma faapipii fulumanu ia Iosefa, sa fesoasoani le leoleo ia te ia e sola ese. Sa taunuu saogalemu atu Iosefa i le fale lata ane o Elisapeta Hale Wasson, le uso o Ema.
I le taimi na toesea ai lana tane, o Ema sa “faatalitali ma le popole tele e fia faalogo pe o le a le mea ua tupu i ia taualumaga lē manuia.” Sa ia faapotopoto faatasi ma isi tamaitai “mo le faamoemoe o le tatalo mo le laveaiga” a lana tane. Ina ua toe faatasia ai, sa malaga atu Iosefa ma Ema i le fale i Haramoni, Penesilevania, i le amataga o Iulai. Faatasi ai ma Oliva Kaotui, sa toe faia ai e Iosefa se isi malaga e tasi e lei faamanuiaina i Kolasavile e faamau ai le Au Paia faatoa papatiso ae na vave lava ona toe foi atu i Haramoni i le feagai ai ma le tetee ua faafouina.
Liligi Mai o Faaaliga
Ina ua mavae lona toe foi atu i Haramoni, sa maua ai e Iosefa Samita ni faaaliga se tolu ia Iulai 1830. O le faaaliga muamua, lea ua ta’ua nei o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 24, na tuuina mai mo Iosefa ma Oliva Kaotui, “ma ta’u atu ai ia i laua e uiga i o laua Valaauga.” Sa faamanatu atu e le faaaliga ia i la’ua ua valaauina i la’ua “e tusi le Tusi a Mamona & i la’u auaunaga.” E ono faatatau i se vaega o le teenaina o i la’ua talu ai nei, na faaauau ai le faaaliga, “Ua Ou sii ae oe i luga i fafo mai ou puapuaga & ua fautuaina oe ua laveaiina oe mai ou fili uma.”
Sa talanoa mai foi le faaaliga e uiga i tulaga faaletino o siomia ai Iosefa, na faatonuina ai o ia e asiasi atu i tagata o le Ekalesia i Kolasavile, Feiete, ma Manaseta ina ua uma ona ia “totoina [ona] fanua.” O le faaaliga ua faamanino mai ai e tatau ona lagolagoina Iosefa e tagata o le Ekalesia ina ia mafai ai ona ia “tuuto atu ana auaunaga uma i Siona.” Sa ta’u atu ia Iosefa, “Ma o le a e lē maua le malosi i galuega faaletino, ona e lē o lou valaauga lea.” O lenei faaaliga na taitai atu ai Iosefa ma Ema ia malamalama o le a la tauivi i tulaga tautupe ma e manaomia ona faalagolago i le lagolagosua mai tagata o le Ekalesia ona o lo la tuuto atu i le galuega.
Po o le a lava le faamoemoega o Ema mo lona olaga faaipoipo, e na te lei mafaufauina muamua le tulaga o fili o le ekalesia fou o le a faafefeina ma faalavelaveina ai faaletulafono le au Samita, po o le auala o manaoga o le talaiga ma le puleaina o le Ekalesia o le a aveese atu ai lana tane mai le latou faatoaga ma le aiga, ma faalavelaveina ai lo latou olaga faaleaiga ma faamata’uina ai o latou olaga.
I le talaaga o nei popolega ma faanoanoaga, na maua ai e Iosefa se faaaliga mo Ema, Mataupu Faavae ma Feagaiga 25, lea na toe ta’ua ai, “E moni Ou te fai atu ia te oe, ia e tuu ese mea o lenei lalolagi & saili mo mea o se lalolagi sili atu ona lelei.” E ala i le faaaliga, na maua ai e Ema upu o le faamafanafanaga ma faatonuga. Sa ta’u atu ia te ia, “Aua e te muimui ona o mea e te lei vaai i ai, ona ua taofia ia mea mai ia te oe & mai le Lalolagi”—atonu o se mau faasino i papatusi auro, lea na ta’ua mulimuli ane e Ema sa ia taulimaina i se tasi taimi ae lei vaaia. O le faaaliga na ta’ua ai Ema “o se tamaitai filifilia” ma ta’u atu ia te ia o le ”tofi o lou valaauga o le a avea mo se faamafanafanaga i la’u Auauna o Iosefa lau tane i ona puapuaga i upu faamafanafana i le agaga o le agamalu.” Sa faailoa mai foi e le faaaliga e uiga i le galuega a Ema i le Ekalesia, ma folafola atu ai o le a “faauuina” o ia e lana tane “ina ia faamalamalama atu Tusitusiga paia & e apoapoai atu i le Ekalesia.” E le gata i lea, sa faatonuina Ema e avea o se tusiupu i lona toalua ma tuufaatasia se tusipese. Sa faamalamalama atu mulimuli ane e Iosefa Samita e faapea o Ema “sa faauuina i le taimi lea, na tuuina mai ai le Faaaliga, e faamalamalama atu ai tusitusiga paia i tagata uma; ma aoao atu le vaega fafine o le nuu; ma ina ia lē na o ia, ae o isi, e mafai ona maua faamanuiaga lava ia e tasi.”
O le faaaliga lona tolu na maua e Iosefa Samita ia Iulai 1830, lea ua faamaonia nei o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 26, sa faatonuina ai Iosefa, faatasi ai ma Oliva Kaotui ma Ioane Uitimera, e tuuto atu lo latou taimi “i le suesueina [o] Tusitusiga paia & talai atu ai e & faamautu le Ekalesia i Kolasavile & ina ia faatino ai au galuega i le Laueleele.”
I le amataga o Aokuso, i ni nai vaiaso na sosoo ma nei faaaliga e tolu, sa malaga ai Newel ma Sally Knight mai Kolasavile, Niu Ioka, e asiasi ia Iosefa ma Ema Samita i Haramoni, Penesilevania. Sa papatisoina Sally Knight i le aso lava e tasi e pei o Ema, ae e lei faamauina uma la’ua. E pei o lea, sa toe faailoa atu e le talafaasolopito o Iosefa Samita, “Sa tuuina mai e tatau ona matou faamauina i latou, ma aai ma feinu faatasi i le faamanatuga, ae lei tuua i tatou e ia ma lona toalua.—Ina ia saunia mo lenei mea; Sa ou alu atu e aumai se uaina mo le taimi lea, ae sa na o sina mamao pupuu lava na ou alu atu ai ae feiloai ma se avefeau faalelagi, ma maua mai ai le faaaliga lenei.”
Sa lapataia e le agelu Iosefa Samita e aua le “Faatauina le Uaina po o meainu malosi a o outou fili.” Ona toe foi atu lea o Iosefa i le fale ma “saunia se uaina matou te faia e i matou lava” mo le sauniga o le faamauga, lea sa aofia ai le au Samita, le au Knight, ma Ioane Uitimera. Sa faamauina e le talafaasolopito o Iosefa Samita, “Sa matou aai ma feinu faatasi i le faamanatuga, ina ua uma ona matou faamauina lea o nei tuafafine e toalua i le ekalesia, ma faaaluina le afiafi i se ala mamalu. Sa liligi mai le Agaga o le Alii i o matou luga, sa matou vivii atu i le Alii le Atua, ma olioli tele lava.” O nei faaaliga e fa, na maua i le va o Iulai ma Setema 1830, na tuuina mai ai ni faatonuga taua ia Iosefa ma Ema Samita, faapea foi ma isi tagata o le Ekalesia, i masina o le tuputupua’e i le mavae ai ona faatulagaina le Ekalesia.
Na faapitoa lava le faatauaina e Ema o le faaaliga na faatatau ia te ia. Faatasi ai ma le fesoasoani a Viliamu W. Phelps, sa ia mulimuli ai i faatonuga a le Alii e tuufaatasia le tusipese muamua a le Ekalesia. I le 1842, sa faitau e Iosefa Samita le faaaliga ia Ema i le fonotaga faalefaalapotopotoga a le Aualofa. Sa ia faitauina foi le 2 Ioane 1, lea e faasino i le “tamaitai filifilia,” ma faamatala atu o ia sa “ta’ua o se tamaitai Filifilia” aua sa “filifilia o ia e pulefaamalumalu.” Sa ta’ua e Iosefa e faapea “ona faataunuuina ai lea o le faaaliga e ala i le Filifilia o Tuafafine Emma i le Au Peresitene o le Aualofa.”
O le faaaliga e faatatau ia Ema Samita, na maua i le taimi o masina faigata o le taumafanafana o le 1830, sa faagaoioia ma talanoaina i sauniga a le Aualofa i le gasologa o le seneturi lona 19. Mo se faataitaiga, i le faamanatuina o le 50 tausaga o le Aualofa i le 1892 na faia i le Tapeneko i Sate Leki, ”Zina Y. W. Kata … sa faitauina i se leo manino ma iloga le Faaaliga na tuuina mai ia Ema Samita, e ala mai ia Iosefa le Tagatavaai … lea ua ta’ua ai Tuafafine Ema o se Tamaitai Filifilia. O peresitene aoao o le Aualofa o popofou sa ta’ua i nisi taimi o “Tamaitai Filifilia.” Mo se faataitaiga, ina ua avea Zina D. H. Young ma peresitene aoao o le Aualofa, sa tusia e Emmeline B. Wells (o le sa avea mulimuli ane ma peresitene aoao o le Aualofa) ia te ia, “Ou te faamalo atu ia te oe lo’u uso pele i le valaauina, ia avea ai, ma e tusa ai ma upu a Iosefa le Perofeta, ’O Le Tamaitai Filifilia.”