Suesuega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga
‘Tausiga Faapitoa Lelei o Lou Aiga’


“Tausiga Faapitoa Lelei o Lou Aiga” Faaaliga i le Talaaga (2016)

“Tausiga Faapitoa Lelei o Lou Aiga,” Faaaliga i le Talaaga

“Tausiga Faapitoa Lelei o Lou Aiga”

MF&F 118, 126

atatosi o Maria Ana Angell

Sa feiloai Maria Ana Angell ma Polika Iaga i Katelani i le 1833. Na papatisoina Maria Ana i le 1832, o se tasi o uluai tagata liliu mai ona o lana molimau i le Tusi a Mamona. Sa ia molimau mai e faapea ”na molimau atu le Agaga ia te ia … e uiga i le moni o lona tupuaga, sa matua malosi lava sa le mafai ai lava ona ia masalosalo i ai mulimuli ane.” E lei umi ae malaga atu o ia i Katelani, ma taunuu ai i le tautotogo o le 1833.

O Polika Iaga na maliu lona faletua muamua, o Miriam Works, i le māmāpala i le tausaga na muamua atu, o lea na ave ai e Vilate Kimball, le faletua o lana uo mamae o Heber C. Kimball, afafine talavou se toalua a Polika ua leai se tina a o malaga Polika ma Heber e folafola atu lo la faatuatuaga fou. I le taimi lea i le 1833, ua sau Polika i Katelani e nofo ai.

I totonu o ni nai masina, na faamasani ai Polika ma Maria Ana. Sa ia ”lagona le tosina atu ia te ia” ina ua faalogo o ia o talai atu; sa faagaeetia Polika ina ua ia faalogo o molimau mai o ia. Sa faaipoipo i la’ua i le 1834. Na tusia mulimuli ane e Polika e faapea o Maria Ana ”na vaaia la’u fanau, tausia lo’u fale, ma galue ma le faamaoni mo le lelei o lo’u aiga ma le malo.”

”Alu ae Tuua Lou Aiga”

Na sili ona suia Polika e le talalelei toefuataiina, ma na le mafai ona taofiofia lona manao e folafolaina atu. ”Sa ou manao ou te alaga atu ma le leotele e folafola atu le talalelei i atunuu,” sa ia toe ta’ua mulimuli ane. ”Na mu i o’u ponaivi e pei o se afi ua le mafai ona taofia.” E ui ina sa manaomia e lenei mea le faigata o le malaga, e masani lava i le feagai ai ma aafiaga o le mativa, ma’i, ma le tau matautia, ae sa alu Polika ma le loto i ai. ”E lei oo mai lava i lo’u loto,” na ia tautino mulimuli ane ai, ”mai le aso muamua na valaauina ai a’u e talai atu le Talalelei e oo mai i lenei aso, ina ua fetalai mai le Alii, ’Alu ae tuua lou aiga,’ e ofo atu sina tetee itiiti.”

E lei ofoina atu foi e Maria Ana se tetee, e tusa lava pe na ave e misiona ma auaunaga a le Ekalesia ia Polika mai le fale pe tusa ma le afa o tausaga i le taimi na la faatasi ai i le lima tausaga muamua. E lei leva ona uma le la faaipoipoga, ae fa masina o alu o ia ma le Tolauapiga a Siona, ma toe foi mai ai i le taimi mo le fanau mai o le la tamaitiiti muamua ia Oketopa. I le amataga o le 1835, sa ia faaaluina le lima masina i se misiona i le matafaioi o se Aposetolo faatoa valaauina. I le 1836, sa i ai o ia i le fale i masina amata o le tausaga, ae sa faaaluina lona taimi i le vaaia o vali, ma le faapipiiina o faamalama mo le maota o le Alii i Katelani. E lei leva ona uma le faapaiaga o le malumalu, ae malaga ese atu o ia i se isi misiona lea na mai ia Aperila ia Setema. I le 1837, sa alu ai o ia i ni misiona se lua, o le tasi i le tautotogo ma le tasi i le taumafanafana. O nei tuueseesega o lona uiga o se galuega mamafa mo Maria Ana, e pei o le i ai i le fanua faapea foi i totonu o le fale, e faaopoopo atu i le tausiga o lo la aiga ua faatupulaia: O afafine o Polika o Elisapeta ma Vilate mai lana uluai faaipoipoga; o se atalii, o Iosefa, na fanau i le 1834; ma le masaga, o Maria Ana ma Polika le Itiiti, na fananau i le 1836.

O tusi a Polika i lona aiga na faaali atu ai lona alofa ma lona iloaina o o latou tauiviga. ”Maria ou te manatuaina pea lava outou i a’u tatalo,” na ia tusi atu ai mai Masatusa ia Mati 1837. ”E mafai ona ou vaai i lo’u aiga i le mata faalemafaufau, ma le manao ia faatasi ma i latou i le vave o le a faatagaina ai e tiute.” Ia Iulai sa ia faailoa mai ai lona faamoemoe faapea pe a toe foi mai o ia i le tautoulu o le a iu lava ina mafai ona ia ”totogi [lona] fale” ma faia ni faafouga i ai ”ina ia mafai ona ou lagonaina le faamalieina e uiga i lo’u aiga pe a ou tuua i latou.” Sa ia fai atu ia Maria Ana e ”faatau mai ni laau po o laupapa po o maa pe afai e te maua se avanoa e faatau ai soo se mea mo le fauina o le fale.”

Peitai, ina ua toe foi mai Polika i lena tautoulu, sa ia maua atu Katelani i le vevesi, fevaevaea’i, fetaua’i ma feteenaiga. O lona faamaoni ia Iosefa Samita na avea ai o ia ma taulaiga mo e na tetee i le Ekalesia, ma ia Tesema na ia sola ese ai mo le faasaoina o lona ola, ma faamalosia le tuua ai o lona aiga. Sa sauaina Maria Ana ma le fanau e le au faatupu faalavelave liliuese, o e sa masani ona o mai e sue ana meatotino ma osofaia o ia i ”mea taufaamatau ma gagana mataga,” ma faafefe o ia i le tulaga o le faaleagaina o lona soifua maloloina. Ina ua iu ina faatasi atu Maria Ana ia Polika i Sisifo Mamao, Misuri, i le tautotogo o le 1838, sa faateia Polika i lona tulaga vaaia. ”E te foliga e peiseai ua toeitiiti lava e oti,” na ia fai atu ai ia te ia.

Faaaliga e Lua

E lei leva ona taunuu le aiga o Iaga, ae maua e Iosefa Samita se faaaliga e lei lolomiina na faatonuina ai Polika e le tatau ona ia toe tuua lona aiga ”seia oo ina lava mea ua saunia mo i latou.” Ae o se faaaliga i le Korama a le Toasefululua ia Iulai 1838—lea ua i ai nei i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 118—ua ta’u mai ai le puupuu o lena malologa. I le iva masina, sa tatau ai i le Toasefululua ona malaga ese atu i se misiona i Peretania Tele, ma malaga ese ai mai Sisifo Mamao i le aso 26 Aperila, 1839.

O na masina e iva na faamaonia ai le leai o sea malologa. Sa tutuliese faamalosi le Au Paia i Misuri mai o latou fale, ma sa toe tulaga lamatia foi Polika Iaga o se tasi o taitai o le Ekalesia sa sili ona manaomia. Sa sosola ese faatasi le aiga o Iaga, ae sa latou malaga i se umi e le mamao ona faatalitali lea a o toe foi atu Polika e fesoasoani i isi Au Paia matitiva. Na manatua e Maria Ana e faapea, e oo atu i le taimi na latou taunuu ai i le saogalemu i le isi itu o le Vaitafe o Misisipi i Ilinoi, sa ia teuina ai se fale i ni nofoaga eseese se 11 i totonu o le tolu masina. Sa maitaga foi o ia.

O Se Misiona i luga o Vai

A o amata ona toe faapotopoto le Au Paia i le eria o Komese, e lei pine ae toe faaigoaina o Navu, Ilinoi, sa maua e le aiga o Iaga ni nofoaga e nonofo ai i le isi itu o le Vaitafe o le Misisipi i Montrose, Aioua, lea na toatele ai le Au Paia na nonofo i nofoaga sa nofoia e le militeli. E ui i lo latou toe foi faamalosi atu ma le moomia ona fausiaina o fale mo se nuu fou, ae sa naunau lava le Toasefululua e faataunuu le misiona na poloaiina ai i Peretania Tele.

I le aso 2 o Iulai, 1839, sa fono ai le Toasefululua ma le Au Peresitene Sili i le maota o Polika Iaga. Sa ”faaee atu lima” o le Au Peresitene i luga o ulu o nisi o i latou, e aofia ai Maria Ana Iaga, ”e faamanuia ai i latou, & o latou aiga ae latou te lei tuua mo isi Atunuu.” Sa folafola atu i le Usoga o le a latou toe foi mai ”i le loto o [o latou] aiga” ma o le a latou faaliliuina ”agaga e toatele o ni faamaufaailoga o a latou auaunaga.”

E lua masina mulimuli ane, i le aso 14 o Setema, 1839, na toe faatofa atu ai Polika Iaga ia Maria Ana ma toe malaga atu i lana misiona i Egelani. O le a faigata ona vaai faalemafaufau i tulaga e le lelei tele mo lona malaga ese atu. ”Sa matou i ai i le loloto o le mativa, na mafua ona o le tutulieseina mai Misuri, lea na matou tuua ai mea uma,” na ia toe manatua ai. O lana pusatu ”sa le tele ni foliga faafaifeau,” e pei o lona pulou sa faia mai ”se pea ofutuai” ma se ”ie soosoo laitiiti e faalava ai se ie” sa avea ma ona ofutele pulupulu.

E pei o le toatele o le Au Paia i lena taimi, sa mafatia o ia mai le malaria ma tetete i le fiva. Sa matuai le lelei lava lona soifua maloloina, lea e pei ona ia manatuaina, ”Sa le mafai ona ou savali mo se selau mita e aunoa ma se fesoasoani. Sa ou maua le fesoasoani ia ou oo atu ai i le faatausiusiuga o le vaitafe o Misisipi ma sii atu ai a’u i le isi itu. E ui lava i lea, sa ia “naunau e alu i Egelani po o le oti i le taumafai pea.”

A e sa le na o Polika na puapuagatia. E na o le 10 aso na muamua ai na fanau ai Maria Ana. Ua i ai nei i le aiga se fanau e toafitu, ma o latou uma sa ”mama’i ma sa le mafai ona tausi e le tasi le isi.” Ae ui i lea, na sopoia e Maria Ana le vaitafe mai Aioua i Ilinoi ina ia mafai ona ia faatofa atu mulimuli i lana tane. A o malaga ese atu Polika ma Heber C. Kimball e tau fai mama’i uma mai le fale o Heber i Navu, sa tutu faatasi a’e i se tulaga vaivai Polika ma lana uo i le taavale solofanua lea sa la tietie ai ma ’alaga atu, ”Hura mo Isaraelu,” i se taumafaiga e faafiafia latou ua latou tuua.

Saunia mo Manaoga Tautupe o le Aiga

E lua masina talu ona tuua e Polika, ae leai ni meaai a le aiga. I le mafatia pea ai i aafiaga o le malaria, sa taumafai malosi ai Maria Ana e faia se gaoioiga e toomaga i ai lo latou matelaina. I se ”aso malulu ma matagia o Novema,” sa ia aui ai o ia lava ma lana pepe o Alice i ni palanikeke masaesae ma malaga ese atu i se tamai vaaalo mo le isi itu o le Vaitafe o le Misisipi. I le taimi o le faigamalaga, sa la susu uma ai ma le pepe i le pisipisi o galu ona o le malosi o le matagi. Ina ua taunuu atu i Navu, na alu ai o ia i le fale o se uo, lea na faamatalaina mulimuli ane, ”Sa sau Sister Iaga i lo’u fale … faatasi ai ma lana pepe o Alice i ona lima, na toetoe lava a matapogia i le malulu ma le fiaai, ma ua matua sūsū pala lava. Sa teena e Maria Ana le ofo a lana uo e latou te nonofo. Sa ia finau atu, ”o loo fia aai foi tamaiti o lo’o i le fale.” I le tuu atu i ai ”o ni nai pateta ma se tamai falaoamata,” sa ”toe foi atu ai Maria Ana i le auvai o le vaitafe” e toe ālo i le fale. E tele taimi sa ia sopoia ai le vaitafe ”ina ia maua ai mea e manaomia mo le tausia o le ola,” o nisi taimi ”i afā e ono fefefe ai tamaitai ua na o le lototele masani o loo i ai.”

Pe tusa o le taimi lea, na tuli faamalosi ese ai Maria Ana mai lona potu i nofoaga tuai o le militeli. Sa ia maua se fale e nofo ai o se fale o solofanua i Montrose ma i le gasologa o le taumalulu tauivi ma le faigata e su’e tau ina ia maua sina meaai e ola ai e ala i le ”su’isu’i & ma fai tagamea” mo isi. O le tautotogo na sosoo ai sa tuuina atu ai ia te ia se fasi fanua i Navu, lea na ia totoina ai se togalaau. I lena taumafanafana atoa, sa ālo atu ai Maria Ana i le isi itu o le Vaitafe o Misisipi e tausi lana togalaau ona toe āloālo atu foi lea ”i le po ina ua uma ona faia ana galuega o aso.”

E le gata i le galue ai i lana togalaau, ae sa fau foi e Maria Ana se fale laau i le fanua. Ia Setema 1840, ua tausaga talu ona alu Polika i lana misiona, sa ia siitia atu ai lona aiga i lo latou fale fou i Navu. Sa matauina e Vilate Kimball e faapea o le fale ”e le ono ta’ua o se malutaga,” ae o le mea sili na sefe ai ia mai ana malaga faifai pea i le isi itu o le vaitafe. Sa ta’ua mulimuli ane e lona tei e faapea, sa na o le ”tino o se fale,” faatasi ma ni palanikeke e tautau i faitotoa ma faamalama e tau puipui ai mai elemene o le tau.

E ui e i ai le mafuaaga e ono faitio ai Maria Ana, a e na te lei ta’u atua ona luitau ma faigata ia Polika. Ina ua uma ona ia iloa mai i isi e uiga i nisi o ona tofotofoga, sa ia tusi atu ai ia te ia ia Novema 1840: ”Atonu e te mafaufau i le ootia o lo’u loto mo oe pe a ou iloa lou onosa’i ma naunautai e puapuaga i le mativa ma faia mea uma e te mafaia mo la’u fanau ma mo a’u e alu ma faia le mea ua finagalo ai le Alii ia te a’u.”

Ia Aperila 1841, i le faatalitali ai mo lona toe foi mai i Egelani, sa ta’u atu ai e Maria Ana ia Polika e faapea, i lo’u manao ia maua ”se fale e sili atu e talia ai [oe] i totonu,” sa ia ”faafetai mo se malutaga mafanafana mai le Afa.” Sa ia faamatala atu faapea sa ”matua faigata lava ona maua se galuega ma o le mea sa ou faia e le’i faia e pei ona ou manao ai.” O le ”faia o le mea sili na te mafaia,” sa ia faafetaia ai lona ”Tama Faalelagi mo faamanuiaga uma ou te maua ma tatalo i le Alii ia faaauau pea lona alofa mutimutivale ia i matou.”

Ina ua toe foi atu i Navu i le aso 1 o Iulai, 1841, ina ua mavae le 22 masina talu ona toesea, sa iloa ai e Polika le tulaga matitiva o Maria Ana ma le fanau na o’o i ai. Sa ia galue loa lava e faaleleia lo latou tulaga. Pe a leai se ”valaau mai i uso. Iosefa, i le auaunaga a le ekalesia,” na faapea mai ai Polika, ”sa ou faaaluina [lo’u taimi] i le faaaluina ese o le vai, toso le pa ma atiina ae lo’u fanua, fausia se fale mo se taimi le tumau mo la’u povi, faatumuina o pu ma a leai o le faaumaina o lo’u fale.” I le taimi lava lea, sa amata ai ona ia galue i le fale piliki mumu o loo tu pea i Navu, e ui ina sa le mafai ona ia siitia atu lona aiga i totonu seia oo ia Me 1843.

”E Taliaina Lau Taulaga.”

E tasi le vaiaso talu ona foi mai Polika, i le aso 9 o Iulai, 1841, a e asiasi atu Iosefa Samita i lona fale. Atonu sa i ai Maria Ana iina. E leai se tala na faasaoina mai le talanoaga po o tulaga o le aso, ae e le masalomia lava na vaai Iosefa lava ia i le faamaoniga o le ositaulaga a le aiga o Iaga ma le manaomia pea. Sa ia faalau atu se faaaliga i le nofoaga lea, lea ua maua nei i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 126. ”Susuga e & Uso pele, Polika Iaga,” na faitauina faapea, ”e le toe manaomia mai ia te oe le tuua o lou aiga e pei o taimi ua tuanai, aua ua taliaina lau taulaga ia te au.” Sa faatonuina o ia i le ”tausiga faapitoa lelei o lou aiga mai le taimi nei i luma ma le faavavau.” E ui ina sa tuuina atu le faaaliga ia Polika, ae o se faamautinoaga e le mafaaseseina o le ositaulaga ma le lagolago faamaoni a Maria Ana. ”O lenei afiafi o loo ma faatasi ai ma lo’u toalua na’o i ma’ua mo le taimi muamua mai le tele o tausaga,” sa tusifaamaumauina ai e Polika i lana api talaaga i le ono masina talu ona foi mai Egelani, ma atagia mai ai le toomaga faafeiloai sa i ai i le fale na aumaia ia i laua uma. ”Tatou te olioli ai ma lagona le vivii atu i le Alii.”

Na suia e le faaaliga le mea e auauna atu ai Polika Iaga, ae le o le tele. Sa toesea o ia mai le aiga mo na o le tolu ni misiona pupuu i tausaga na sosoo ai, ae sa tuuto pea lona taimi e auauna atu ai i le Alii. Sa faaauau pea ona lagolagoina o ia e Maria Ana ma faia ni osigataulaga mo lona faatuatua, e aofia ai le taliaina o le mataupu faavae o faaipoipoga faaautaunonofo ma le faafeiloaia o ava fou i totonu o le aiga. Ma e tele atu faigata o le a oo mai. I le lotolotoi o le malaga ese faamalosi a le Au Paia mai Navu, na fai mai ai e faapea e uiga ia Maria Ana o ia e ”agalelei ma talimalo lelei i le mea e gata mai ai,” ma tuuina atu le ”fautuaga ma le fesoasoani” limafoai ia i latou e le tagolima. I lona olaga atoa, sa ia auauna atu i aiga, uo, ma uso a Au Paia ma fesoasoani e fausia le malo o le Atua.

  1. E. B. Wells, ”Heroines of the Church: Biography of Mary Ann Angell Young,” Juvenile Instructor, vol. 26, nu. 1 (1 Ian., 1891), 17.

  2. Leonard J. Arrington, Brigham Young: American Moses (Niu Ioka: Alfred A. Knopf, 1985), 37.

  3. Wells, “Heroines of the Church,” 17; Arrington, Brigham Young, 37.

  4. “History of Brigham Young,” Latter-day Saints’ Millennial Star, vol. 25, nu. 29 (18 Iulai, 1863), 454.

  5. Polika Iaga, “Discourse,” Deseret News, 24 Aok., 1854, 1.

  6. Arrington, Brigham Young, 54.

  7. Polika Iaga tusi ia Maria Ana Young, 24 Mat., 1837, upu sii i le Dean C. Jessee, “Brigham Young’s Family: Part I, 1824–1845,” BYU Studies, vol. 18, nu. 3 (1978), 316.

  8. Polika Iaga tusi ia Maria Ana Angell Young, 21 Iulai, 1836, upu sii i le Jessee, “Brigham Young’s Family,” 315.

  9. Wells, ”Heroines of the Church,” 19. Sa sese le fa’aāsoina e Wells i le 1836--37 le tausaga na muamua atu nai lo le tausaga na tupu moni ai.

  10. Faaaliga ia Polika Iaga, 17 Ape, 1838, i le Iosefa Samita, “History, 1838–1856, vol. B-1 [1 September 1834–2 November 1838],” 790, josephsmithpapers.org.

  11. “Revelation, 8 July 1838–A [D&C 118],” i le Joseph Smith, Journal, March–September 1838, 54–55, josephsmithpapers.org; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 118:4–5. O le faaaliga o loo ta’u mai ai e faapea o le Toasefululua e tatau ona amata a latou misiona mo Egelani i le tulaga o le malumalu i Sisifo Mamao i le aso 26 Aperila, 1839 (tagai i le MF&F 118), sa tuuina mai i se taimi o le filemu. Ina ua oo mai le aso, ua tutuliesea le Au Paia mai Misuri e tagata faatupu faalavelave faaauupegaina. Ae ui i lea, na lagona e Polika ma isi sui o le Toasefululua e tatau ona latou toe foi atu i le setete e faataunuu ai le faaaliga. O fili o le Ekalesia, i le iloaina o le faaaliga na ta’ua ai se aso ma se taimi faapitoa, sa latou tauto ai o le a latou le faatagaina ina ia faataunuuina, ma le faamoemoe e faamaonia ai o Iosefa Samita e le o se perofeta. E ui ina sa finau nisi e faapea, i lalo o tulaga o le a ave ai e le Alii le ”finagalo mo le galuega,” sa lagona e Polika ma isi e tatau ona latou maua le ”faatuatua e agai ai i luma ma faataunuuina ai” (Uilifoti Uitilafi, ”Discourse,” Deseret News, 22 Tes., 1869, 543). E ui ina sa feagai ma le taufaamatau o le oti po o le faafalepuipuiina, ae sa faapotopoto taitai o le Ekalesia i le tulaga o le malumalu i le taimi a o le’i tafa ata ma faataunuuina le faaaliga. Ona o a latou faamata’uga, sa faatalitonuina ai e taitai o le au faatupu faalavelave i latou lava e leai se taumafaiga e faia e faataunuu ai le fonotaga ma sa lei tuua ai se leoleoga i le nofoaga.

  12. Wells, ”Heroines of the Church,” 19.

  13. Uilifoti Uitilafi api talaaga, 2 Iulai, 1839, i le Wilford Woodruff’s Journal: 1833–1898, lolomitusiina, faatonu. Scott G. Kenney, 9 vols. (Midvale, Iuta: Signature Books, 1983–85), 1:342.

  14. Polika Iaga, “Discourse,” Deseret News, 3 Aok., 1870, 307.

  15. “History of Brigham Young,” Latter-day Saints’ Millennial Star, vol. 25, nu. 43 (24 Oke., 1863), 679; Polika Iaga, “Sermon,” Deseret News, 17 Sete., 1856, 219.

  16. Polika Iaga, “Discourse,” Deseret News, 3 Aok., 1870, 307.

  17. “History of Brigham Young,” Latter-day Saints’ Millennial Star, vol. 25, nu. 41 (10 Oke., 1863), 646.

  18. President Heber C. Kimball’s Journal: The Faith-Promoting Series, nu. 7 (Aai o Sate Leki: Juvenile Instructor Office, 1882), 100.

  19. E. B. Wells, ”Heroines of the Church: Biography of Mary Ann Angell Young,” Juvenile Instructor, vol. 26, nu. 2 (15 Ian., 1891), 56–57. Ua faailoa mai e Wells le uo a Maria Ana i le tala ua na o ”se uo mamae a Sister Iaga mai aso o Katelani.”

  20. Talafaamaumau o le Ofisa a tusitalafaasolopito, 4 Sete., 1859, ata 211, Potutusi o Talafaasolopito o le Ekalesia, Aai o Sate Leki.

  21. Iosefa Watson Iaga talaaga [n.d.], 23, Potutusi o Talafaasolopito o le Ekalesia, Aai o Sate Leki.

  22. Iosefa Watson Iaga talaaga, 23.

  23. Vilate Kimball tusi ia Heber C. Kimball, 6 Sete., 1840, Potutusi o Talafaasolopito o le Ekalesia, Aai o Sate Leki.

  24. Iosefa Watson Iaga talaaga, 23.

  25. Polika Iaga tusi ia Maria Ana Angell Young, 12 Nov., 1840, upu sii i le Jessee, ”Brigham Young’s Family,” 319.

  26. Maria Ana Angell Iaga tusi ia Polika Iaga, 15 Ape., 17, ma le 30, 1841, upu sii i le Jessee, ”Brigham Young’s Family,” 322.

  27. “History of Brigham Young,” Deseret News, 10 Mat., 1858, 3.

  28. Tagai i le ”History of Brigham Young,” Deseret News, 17 Mat., 1858, i le Jessee, ”Brigham Young’s Family,” 324.

  29. “History of Brigham Young,” Latter-day Saints’ Millennial Star, vol. 26, nu. 5 (30 Ian., 1864), 71.

  30. “Revelation, 9 July 1841 [D&C 126],” i le Book of the Law of the Lord, 26, josephsmithpapers.org; ua faaonaponei faailoga; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 126:1–3.

  31. Polika Iaga api talaaga, 18 Ian., 1842, ata 37, Polika Iaga Tuufaatasiga, Potutusi o Talafaasolopito o le Ekalesia, Aai o Sate Leki.

  32. Wells, “Heroines,” 58.