Suesuega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga
Meaalofa a Oliva Kaotui


“Meaalofa a Oliva Kaotui,” Faaaliga i le Talaaga (2016)

“Meaalofa a Oliva Kaotui,” Faaaliga i le Talaaga

Meaalofa a Oliva Kaotui

MF&F 6, 7, 8, 9, 13

atatosi o Oliva Kaotui

Sa ala Oliva Kaotui ma mafaufau pe moni tala sa ia faalogo i ai. O le faiaoga e 22 tausaga le matua sa nofo mautotogi i Palamaira, Niu Ioka, i le fale o Iosefa Samita le Matua i le tautoulu o le 1828. E lei leva ona taunuu o ia i le eria, ae amata ona ia faalogo i tala e uiga i le atalii o le au Samita o Iosefa le Itiiti, o lona fetaia’i ma agelu, ma lona mauaina o papatusi auro.

O lona fiailoa sa faatupulaia, sa tele ana fesili i lona pule o le fale, i le naunau ia iloa atili. I le taimi muamua sa musu Iosefa le Matua e faasoa atu, ae na iu lava ina ia gaua’i atu i ai ma ia ta’u atu ia te ia e uiga i aafiaga o Iosefa le Itiiti. Sa manaomia ona iloa e Oliva pe moni na mea matagofie. Sa tatalo o ia. Sa oo mai ia te ia se filemu, ma faatalitonuina ai o ia faapea na fetalai ma faamautuina e le Atua ia tala sa ia faalogo i ai.

Na te lei faamatalaina i se tasi lenei aafiaga, e ui sa masani ona ia talanoa e uiga i papatusi auro ma na iu lava ina talitonu ua valaauina o ia e le Atua e avea ma tusiupu mo Iosefa Samita ao ia faaliliuina. Ina ua faaiuina le kuata a’oga i le tautotogo o le 1829, sa malaga Oliva i Haramoni, Penesilevania, lea sa nonofo ai Iosefa ma lona faletua, o Ema, le fanua faifaatoaga sa umia e le tamā o Ema, o Isaako Hale.

Na taofia le faaliliuga o papatusi mo se taimi ina ua leiloloa i le tusiupu a Iosefa o Matini Harisi ia tusitusiga i le taumafanafana talu ai. E ui i lea faafitauli, ae sa faamautinoa atu e Iosefa i lona tina, ma ta’u atu ia te ia e faapea, na ta’u atu e se agelu ia te ia o le a auina atu e le Alii ia te ia se tusiupu. ”Ma ou te talitonu o le a faamaonia lana folafolaga,” o le tala lea a Iosefa. O le mea moni, na auina mai e le Alii se tusiupu, ma i le faateia ai o le tina ma le tamā o Iosefa, o le tusiupu o Oliva Kaotui, o le tagata lava lea sa la fesoasoani e saunia. Na taunuu Oliva i le fale o Iosefa ma Ema Samita i le aso 5 Aperila, 1829.

Sa itiiti se taimi na maimau e Iosefa ma Oliva. Ina ua uma ona auai i ni nai pisinisi i le aso 6 o Aperila, sa la amataina faatasi le galuega o le faaliliuga i le aso na sosoo ai.

O Se Faaaliga mo Oliva

Sa faaauau pea le faaliliuga mo ni nai aso, ona maua ai lea e Iosefa se faaaliga mo lana tusiupu fou. O masalosaloga faifaipea a Oliva e uiga i le meaalofa faaperofeta a Iosefa Samita sa taulimaina a o o’o mai upu o le faaaliga e faatatau i aafiaga e lei faasoaina atu e Oliva i se tasi. ”Liliu ane lou mafaufau i le po na e tagi mai ai ia te a’u i lou loto, ina ia mafai ona e iloa e uiga i le moni o nei mea,” na faamanatu atu ai e le Alii ia te ia. ”Ou te lei tautala atu ea le filemu i lou mafaufau e uiga i le mataupu?—O le a se molimau sili atu e mafai ona e maua mai lo lena mai le Atua? Aua le masalosalo, aua le fefe.”

Na sau Oliva i Haramoni ma le talitonu ua valaauina o ia e tusitusi mo Iosefa; o lenei ua i ai o ia iina ma sa manao e fia iloa po o le a le mea o finagalo le Alii e na te faia. ”Faauta, ua ia te oe se meaalofa,” sa faailoa mai e le Alii i le faaaliga, ”ma amuia oe ona o lau meaalofa. Ia manatua ua paia ma ua sau mai lugā.” O Lana meaalofa o le meaalofa o faaaliga, ma o lea na mafai ai ona ia ”iloa mealilo, ina ia mafai ai [e ia] ona aumaia le toatele i le malamalama o le upumoni; ioe, faatalitonu i latou i le sese o o latou ala.” Sa ofo atu foi e le Alii ia Oliva se isi meaalofa: ”Afai e te manao mai ia te a’u, e faaliliu e pei lava o la’u auauna o Iosefa.”

I le taimi lea, sa faaauau pea ona molimauina e Oliva, o faaaoga e Iosefa Samita lana meaalofa e faaliliu ai. I se taimi o lena lava masina, sa talanoaina ai e nei alii e toalua le taunuuga o le Aposetolo o Ioane—o se autu o manatu na i ai i lena taimi. O faamaumauga o le talafaasolopito o Iosefa na eseese i o latou manatu ma ”sa malilie faatasi e faamautu [i ai] e ala i le Urima ma le Tumema.” Na oo mai le tali i se faaaliga o se pa’u sa faaliliuina e Iosefa, lea ua avea nei ma Mataupu Faavae ma Feagaiga 7.

Manao Oliva e Faaliliu

A o faaauau e Iosefa ma Oliva le la galuega, sa amata ona naunau Oliva ia tele atu sana vaega i le faaliliuga. Sa folafola atu e le Alii ia te ia le avanoa e faaliliu ai, ma sa ia manao e maua. Na faalau atu e Iosefa se isi faaaliga. I lea faaaliga, sa faamautinoa atu ai e le Alii ia Oliva e mafai ona ia maua le meaalofa sa ia manao i ai. O tulaga manaomia o le faatuatua ma se loto faamaoni.

Sa faaauau pea le faaaliga, ma logoina le tagata o le a faaliliuina le ala e tatau ona galue ai le faagasologa. Na aoao mai le Alii: “o le a Ou tau atu ia te oe i lou mafaufau & lou loto, e ala i le Agaga Paia, lea o le a oo atu i ou luga & lea o le a mau i lou loto.” E oo mai lava faaaliga i le ala lenei. Sa tautino atu e le faaaliga, o le ala lea po o le ”agaga lenei na aumai ai e Mose le fanauga a Isaraelu e ala mai totonu o le Sami ulaula i luga o le eleele matutu.”

Sa soifua Oliva Kaotui i se aganuu sa sili ona faaaafiaina i manatu faatusi paia, gagana, ma faiga masani. O le faasinoga o le faaaliga ia Mose e foliga mai sa fetaui ma lona manatu. O le tala i le Feagaiga Tuai ia Mose ma lona uso o Arona na faamatalaina ai nai taimi o le faaaogaina o tootoo e faaalia ai le finagalo o le Atua (tagai i le Esoto 7:9–12; Numera 17:8). E toatele Kerisiano i aso o Iosefa Samita ma Oliva Kaotui sa faapena foi ona talitonu i tootoo paia o ni meafaigaluega mo faaaliga. O Oliva o se tasi o i latou sa talitonu ma faaaoga se tootoo paia.

Sa silafia e le Alii le mafai e Oliva ona faaaoga se tootoo: ”Ua ia te oe se isi meaalofa o le galue ma se tatupu [po o le tootoo].” I le faamautuina ai o le paia o lenei meaalofa, na ta’ua ai e le faaaliga: ”Faauta, e leai se isi lava mana vagana ai le Atua e mafai ona tupu ai lenei mea o le Natura e galue i ou lima ona o le galuega lea a le Atua.” Afai e manao i ai Oliva, sa faaauau pea ona faapea mai le faaaliga, o le a faaopoopo e le Alii le meaalofa o le faaliliuga i meaalofa faafaaaliga ua uma ona i ai ia Oliva.

E ui ua tatou iloa ni nai faamatalaga e uiga i le taumafaiga a Oliva Kaotui e faaliliu, ae e foliga mai e lei lelei. Sa vave ona muta ana taumafaiga (ona e lei manuia). Ona o le toilalo o Oliva, na maua ai e Iosefa Samita se isi faaaliga, o fautuaina ai Oliva, ”Ia onosai lo’u atalii e, aua o le poto lea ua ia te a’u, ma e lē tatau ona e faaliliu i le taimi nei.” Sa ta’u atu foi ia Oliva na te lei malamalama i le faagasologa. Sa ta’u atu ia te ia: ”E tatau ona e suesue i ai i lou mafaufau; ona ao lea ona e ole mai ia te a’u pe ua sao, ma afai ua sao, o le a Ou faia ia mu lou loto i totonu ia te oe.”

Ua Toefuatai mai le Pule

A o lotovaivai i lana taumafaiga lē manuia e faaliliu, sa toe faaauau ma le faaeteete e Oliva lana matafaioi o se tusiupu a o faalau atu e Iosefa le faaliliuga mai papatusi. ”O aso nei o le a le galo lava.,” na tusia mulimuli ane ai e Oliva. ”O le [nofo] ai i lalo o le leo o se leo na faalau maia e ala i musumusuga a le lagi, na fagua ai le lotofaafetai aupito maualuga o lenei loto!”

Ina ua oo mai Iosefa ma Oliva i le tala o le auaunaga patino a Iesu ia sa Nifaē, sa amata ona la taumanatunatu pe i ai se tasi i o la aso na i ai le pule e faatautaia ai le ekalesia moni a Keriso. Sa faapitoa lava lo la popole e uiga i le papatisoga. I le aso 15 o Me, 1829, sa la tuua ai le fale o Samita lea sa la galulue ai e saili se nofoaga tuufua e tatalo ai i se eria togavaoa lata ane.

Po o a lava toe masalosaloga atonu na i ai pea ia Oliva Kaotui na mautinoa lava le mou ese ina ua ”afio ifo Ioane le Papatiso toetu i se ao o le malamalama, ma ina ua uma ona faaee o ona lima i o ma luga [na fai mai,] ’I luga o oulua o’u uso a auauna e, i le suafa o le Mesia, ou te faaee atu i ai le perisitua o Arona, ua umia ki o le auaunaga a agelu, ma o le talalelei o le salamo, ma o le papatisoga i le faatofuina mo le faamagaloina o agasala.’” O le aafiaga na faamausali ai le faatuatua o Oliva. “O fea se avanoa mo le masalosalo? Na tusia mulimuli ane e Oliva e uiga i le mea na tupu. ”Leai se mea; ua sola ese le lē mautonu, ua le toe i ai le lē mautonu po o se masalosalo.

  1. Iosefa Samita, “History, 1838–1856, volume A-1 [23 December 1805–30 August 1834],” 15, josephsmithpapers.org.

  2. Lusi Maka Samita, “Lucy Mack Smith, History, 1844–1845,” tusi 8, itulau 1. josephsmithpapers.org.

  3. Lusi Maka Samita. Biographical Sketches of Joseph Smith the Prophet and His Progenitors for Many Generations (Liverpool, England: S. W. Richards, 1853), 126.

  4. “Revelation, April 1829–A [D&C 6],” i le Book of Commandments, 16–17, josephsmithpapers.org; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:22–23, 36.

  5. “Revelation, April 1829–A, [D&C 6],” i le Book of Commandments, 15, 16, josephsmithpapers.org; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:10–11, 25.

  6. “History, 1838–1856, volume A-1,” 15, josephsmithpapers.org.

  7. ”Revelation, April 1829–B [D&C 8],” i le Revelation Book 1, 12–13, josephsmithpapers.org; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 8:2–3.

  8. Tagai i le Robert C. Fuller, Spiritual, but Not Religious: Understanding Unchurched America (Niu Ioka: Oxford University Press, 2001), 15, 17; tagai foi i le Mark Ashurst-McGee, “A Pathway to Prophethood: Joseph Smith Junior as rodsman, village seer, and Judeo-Christian prophet” (pepa o le Matua o Faiva, Utah State University, 2000), 126–48.

  9. ”Revelation, April 1829–B [D&C 8],” i le Revelation Book 1, 13, josephsmithpapers.org; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 8:6–11. O lenei faaaliga e faasino ia Oliva Kaotui, o lana ”meaalofa o le galue i le tatupu.” Na suia e Sini Rikitone le ”tatupu” i le ”tootoo” e sauniuni ai mo le lomiga o le faaaliga i le Tusi o Poloaiga i le 1833. O le lomiga i le 1835 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga o le punavai muamua lea e faaigoa ai ”o le meaalofa a Arona” (tagai i le ”Book of Commandments, 1833,” 19, josephsmithpapers.org; tagai foi i le ”Mataupu Faavae ma Feagaiga, 1835,” 161, josephsmithpapers.org). O le upu ”tatupu” o lona uiga o le pito o se lala po o se tatupu (tagai i le Noah Webster, American Dictionary of the English Language [Niu Ioka: S. Talanoaga, 1828]).

  10. “Revelation, April 1829–D [D&C 9],” i le Book of Commandments, 20–21, josephsmithpapers.org; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 9:3, 7–8.

  11. JIosefa Samita, “History, 1834–1836,” 47, josephsmithpapers.org.

  12. “History, 1838–1856, volume A-1,” 17, josephsmithpapers.org; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 13.

  13. Iosefa Samita, “History, 1834–1836,” 49, josephsmithpapers.org.