Suesuega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga
‘O Se Fale mo lo Tatou Atua’


“‘O Se Fale mo lo Tatou Atua’” Faaaliga i le Talaaga (2016)

“O Se Fale mo lo Tatou Atua,” Faaaliga i le Talaaga

“O Se Fale mo lo Tatou Atua”

MF&F 88, 94, 95, 96, 97, 109, 110, 137

Malumalu o Katelani

I le aso 1 Iuni, 1833, na maua ai e Iosefa Samita se faaaliga sa i ai se aoaiga malosi. “Ona ua outou faia mai ia te aʼu se agasala mamafa tele,” na fetalai mai ai le Alii, ’“i lo outou lē manatu i le poloaiga sili i mea uma, lea na Ou tuuina atu ia te outou e faatatau i le fausiga o loʼu fale.” O lena “poloaiga sili” na oo mai i le lima masina na muamua atu i se faaaliga umi na taʼua e Iosefa o le “lau olive” (lea ua avea nei ma Mataupu Faavae ma Feagaiga 88). Sa faatonuina ai le Au Paia e “faatulaga tatau [i latou lava]” ma faatuina “se fale o le tatalo lea, o se fale o le anapogi, o se fale o le faatuatua, o se fale o le aoaoga, o se fale o le mamalu, o se fale maopoopo, o se fale o le Atua.”

I le ave faatasi ai ma faatonuga e “aoao atu e le tasi i le isi” ma “saili i le aoaoina e ala lava lea i le suesue ma le faatuatua foi,” sa malamalama ai Iosefa Samita ma toeaina i Katelani i lenei faaaliga e tuuina atu poloaiga e lua. E tatau ona latou “fausia se maota o le Atua, & e faatu ai se aoga mo Perofeta.” Sa amata ona galueaiina e Iosefa Samita ma le Au Paia i Katelani lenei faatonuga toeitiiti lava i le taimi lena, ae e pei ona faailoa mai i le faaaliga o le aso 1 Iuni, sa na o sina malamalama itiiti lava sa ia i latou i le uiga taualuga po o osigataulaga tetele o le a manaomia ai.

“Ua Outou Lē Manatu”

I totonu o ni vaiaso o le faaaliga o le lau olive, sa lelei lava le aoga a Perofeta, faatasi ai ma le toatele o alii e toa 25 na feiloai i se potu laitiiti i luga ae o le Faleoloa o Newel K. Whitney (tagai i le Nathan Waite, “A School and an Endowment [O Se Aoga ma se Faaeega Paia]: MF&F 88, 90, 95, 109, 110,” i le itulau 174 o le tusi lenei). Na tuua le aoga mo le vaitau ia Aperila 1833, ma sa liliu atu Iosefa ma le usoga i vaega moni o le faataunuuina o le faaaliga. E lei leva ae faamautuina le faatauina mai o fanua, ma sa tofia alii e vaavaaia ia alaga’oa eseese i na meatotino. I le aso 4 o Me, sa fono ai i se konafesi a faitaulaga sili e mafaufau ai “i le tatau ai o le fausiaina o se faleaoga mo le faamoemoega o le taulimaina o Toeaina o e e tatau ona o mai ia maua lo latou aoaoina mo le galuega.” Sa tofia Ailama Samita, Iareto Kata, ma Reynolds Cahoon “o se komiti mo le mauaina mai o ni lesitala [foai], mo le faamoemoe o le fausiaina o se fale faapena.”

E ui o le a lauiloa le fale o le Malumalu o Katelani, ae e lei iloa lava e le Au Paia i le 1833 o loo latou fauina se malumalu. Sa latou faitau i malumalu i le Tusi Paia ma le Tusi a Mamona, ae sa itiiti lava se mea na latou iloa e uiga i ai. I le lua tausaga na muamua atu, sa faailoa mai ai e se faaaliga o le a fausia se malumalu i le Itumalo o Siakisone, Misuri. Sa fesoasoani Iosefa Samita lava ia e faatuina le maatulimanu i le 1831, ae toetoe lava a leai se alualu i luma na faia, ma o nisi faaaliga na tuuina mai ai na o sina vaaiga e uiga i faamoemoega o malumalu.

O faamaumauga mai le tautotogo o le 1833 o loo faaalia ai sa mafaufau le Au Paia i le “fale” o Katelani o se “fale aoga,” a e leʼi manatu e faafesootai le poloaiina o i latou i se malumalu i Siona. O lenei la ua tautino mai e le faaaliga o le aso 1 Iuni e lei lava ona “manatunatu” Iosefa Samita ma le Au paia i le faanatinati po o le taua o le poloaiga.

O lena faaaliga (ua avea nei ma Mataupu Faavae ma Feagaiga 95) na tuuina mai ai ni nai faailoga o le faamoemoe e sili atu. Na faaalia ai e le Alii e faapea i totonu o le “fale” o le a “faaeeina ai i latou o e ua Ou filifilia, i le mana mai luga”—e fesootai ai le fausiaina o le fale ma se folafolaga o le faaeeina mai o le mana. Sa ta’’u mai ai le tele o totonu o le fale—55 futu le lautele i le 65 futu le umi—ma sa faamatalaina ai galuega o le fogafale pito i luga ma lalo o le “lotoifale i totonu,” o se fasifuaitau na faamanatu mai ai i tagata foliga o le malumalu faatusi paia i Ierusalema. Na folafola mai foi e le faaaliga nisi faatonuga. E fausia le fale “e le tusa ma le ala a le lalolagi,” ae “e tusa ma le ala lea o le a ou faaali atu i se toatolu o outou, o e ia outou tofia ma faauuina i lenei mana.”

O Iosefa Samita ma ona fesoasoani, o Sini Rikitone ma Feterika G. Viliamu, sa tofia ina “ia maua se tusiga po o se fausaga o le lotoifale i totonu o le fale.” Sa faamatala mulimuli ane e Viliamu le faaaliga vaaia na sosoo ai. Na ia manatua, “sa matou o ifo i o matou tulivae,” ma “tatalo i le Alii, ma sa faaali mai le fale i se vaaiga lata mai: ma o a’u sa muamua iloaina. Ona matou vaavaai faatasi atu lea i ai. Ina ua uma ona matou vaai lelei i le tino i fafo o le malumalu, sa foliga mai sa alu ae le fale i o matou luga.” O le fale na maea, sa ia fai mai ai, “sa foliga mai na ogatusa ma lea na ou vaaia iina i ona auiliiliga.”

O le fesili aupito taua e tasi na taliina i lenei faaaliga vaaia, o le mataupu lea i mea e faaaoga i le fauina o le fale. Sa manatua e Lusi Maka Samita, se fonotaga faamaopoopo lea sa tonu ai o se fale e i ai se auivi o le a taugata tele; o lea sa fautuaina atu ai se fale ogalaau. Sa faamanatu atu e Iosefa ia i latou e faapea, “latou te le o faia se fale mo i latou lava po o se isi lava tagata ae o se fale mo le Atua.” Sa ia faapea atu, “Uso e, o le a tatou fausia ea se fale mo lo Tatou Atua i ogalaau? Leai, uso e, ua i ai sa’u fuafuaga e sili atu i lo o lena. Ua i ai la’u fuafuaga o le fale o le Alii, na tuuina mai e ia lava.” Sa manatua e Lusi le faapea atu o Iosefa, o lenei ata o le a faaali atu ai ia i latou “le eseesega i le va o a tatou fuafaatatau ma ona Manatu.” Sa “fiafia” le usoga ina ua faamatala atu e Iosefa le fuafuaga atoa, lea sa fuafuaina ai se fausaga maa.

O Se Fuafuaga mo se “Aai o le Siteki o Siona”

O nei mea na tutupu na faalauteleina ai le vaaiga a Iosefa Samita ma le Au Paia e faatatau i le faaali mai faaletino o le maota o le Alii o le a fausia i Katelani; o isi faaaliga na saofaga i se malamalamaaga o Siona ma lona faataatiaga faalefaafanua. Ia Iuni, i le tolu vaiaso talu ona maua e le au peresitene lo latou tofiga ia maua le finagalo o le Alii e tusa ai ma le mamanu o le maota o le Alii i Katelani, sa latou gaosia se faafanua o le eleele fautuaina mo le aai o Siona i Misuri lea na tuuina ai le malumalu i le ogatotonu ma aofia ai se ata o lona telē, foliga, ma fuataga. Sa faatonuina e le au peresitene ia taitai o Misuri e fausia e tusa ai ma nei mamanu “i le taimi lava lena i Siona.”

O le taimi lea, o se faaaliga o le aso 4 Iuni, 1833 (lea ua avea nei ma Mataupu Faavae ma Feagaiga 96), na faatonuina ai Epikopo Newel K. Whitney e vaaia le fanua lea e tatau ona fausia ai le maota o le Alii i Katelani. O Katelani o le a avea ma “aai o le siteki o Siona”—o se nofoaga lona lua e faapotopoto i ai ua mamanuina i le nofoaga tutotonu i Misuri. E pei ona faatonuina ai i se faaaliga i le aso 2 Aokuso, 1833 (lea ua avea ma Mataupu Faavae ma Feagaiga 94), o le a faataatia atu e pei o le fuafuaga mo Misuri, lea e i ai ma le maota o le Alii i le totonugalemu, e pei lava ona taulai atu le malumalu i le aai na vaai i ai o Siona. Na tuuina mai foi e le faaaliga le fausiaina o ni fale faaopoopo se lua—o se “fale” mo le au peresitene ma le isi mo se—galueaiina o lomiga ia fausia faatasi ma le malumalu i le nofoaga autu o le aai. E faapena foi i le aso 2 Aokuso, o se faaaliga (Mataupu Faavae ma Feagaiga 97) na toe faamamafa mai ai le poloaiga ia fausia se “fale” i Siona (Misuri), “e pei o le mamanu na Ou tuu atu ia te outou.” E tatau ona “fausia vave” mo se nofoaga o le faafetai ma aoaoga.

I le taialaina ai e faaaliga, sa tusia ai e le au peresitene se faafanua o le laueleele i Katelani ma toeiloilo le faafanua mo le laueleele mo le aai o Siona i Misuri. Sa latou auina atu fuafuaga ua toe faafouina ma kopi o faaaliga i taitai i Misuri, ae e oo atu i le taimi na taunuu ai le tusi, ua amatalia sauaga a le au faatupu faalavelave. I totonu o ni masina, sa faamalosia tagata o le Ekalesia e tuua le Itumalo o Siakisone ma taofia ai soo se fuafuaga e fausia ai se malumalu iina.

O taumafaiga a Iosefa Samita i le fuafuaina o le aai sa le tulaga ese i Amerika i le seneturi lona 19. Ua ta’ua ia fuafuaga o “se faataitaiga laitiiti o ni fuafuaga e tele o taulaga” i lena vaitau o le televave o le taape atu o tagata ma le faatupulaia o le faitau aofai o tagata i Amerika i matu sisifo ma le atinaega o taulaga. O fuafuaga mo le aai o Siona na foliga mai foi e talitutusa ma fuafuaga o le tele o isi taulaga—na tusia i se mamanu ma faataatia ma le faaeteete i auala alu sa’o atu i matu, saute, sasa’e ma sisifo o ni auala va tele ma fasifanua tetele. Ae sa i ai se eseesega taua tele: Sa faatotonugalemu Siona i malumalu, ae le o maketi. O se nofoaga o le faapotopotoina, lea na o mai ai tagata liliu mai e nonofo i se nofoaga paia ma lea na o ese atu ai faifeautalai e talai atu le talalelei—lea na taitai atu ai le toatele o tagata e faapotopoto. O lenei mamanu faaleagaga ma faalefaafanua na faavaeina i le taumafanafana o le 1833 o le a mamanuina ai nuu o le Au Paia o Aso e Gata Ai mo le seneturi atoa ma tua atu.

“O Se Tasi o Faato’aga i o Tatou Mafaufauga Uma”

Ina ua mavae le vevesi i Misuri, sa amata ona faatelevaveina taumafaiga e fausia le maota o le Alii i Katelani. O le tali atu i faaaliga na faamalosiauina, o le komiti na tofia muamua o Ailama Samita, Reynolds Cahoon, ma Iareto Kata ua ta’ua nei o le “komiti o fale,” ma o lana matafaioi sa faalauteleina mai le suegatupe i le fausiaina. Sa tatau ona latou “faaauau loa ona fausia le Fale po o le mauaina o anomea, Maa Piliki Laau &c.” I le aso 7 Iuni, na tusia ai e Ailama Samita i lana api talaaga, “O le aso lenei na amata ai ona faia sauniuniga mo le Fausiaina o le Maota o le Alii.”

O le fausiaina o le malumalu o le a avea o se luitau tele mo le Au Paia. I le taumafanafana o le 1833, sa na o le 150 tagata o le Ekalesia sa nonofo ai i le eria. E leai ma se tasi o i latou na i ai ni agavaa masani e vaaia ai sea galuega faatino o le fausaga naunautai—sa leai se tufuga e tasi po o se enisinia ia i latou, po o se tagata tusiata poto masani e tusia fuafuaga. Ua utiuti seleni, ma o le fausiaina o le fale tele, iloga, i se tau fuafuaina o le $40,000, na fālō ai punaoa tautupe a le Ekalesia i talaatu o le isi tolu tausaga na sosoo ai.

E ui o fuafaatatau ma le faaaogaina o le fale ma nisi o vaega o ona foliga vaaia sa faailoa mai e ala i faaaliga, o isi elemene sa tuu atu i taitai ma tagata faigaluega o loo galulue i le faatinoina o le galuega. O le mamanu o le fale ua faaalia ai sa latou tusia i o latou lava aafiaga ma manatu e uiga i foliga o se falelotu e tatau ona i ai. O lona fausaga e tau lalata i mamanu lauiloa o le fausaga o fale faaEleni. E pei o le tele o tufuga faufale o ia taimi, sa latou nonoina mai foi ni fausaga eseese mai tusi taiala masani o le fauga o fale. O faamalama maualuluga e maamaai o latou faaofuofu sa fesootai lautele ma faalelotu, ma o le ’olo ma le tila ua avea ma vaaiga masani faatulagaina o falelotu i Egelani Fou.

E oo atu i lena tautoulu, ua faatulaga puipui faavae maa, ae e lei umi ae le toe gaioi galuega o le fausiaina. O tagata faigaluega i le fale piliki a le Ekalesia sa lei mafai ona latou gaosia ia lava ni piliki o le fua o le tulaga lelei mo le faaaogaina i le fausiaina. Sa faia se faaiuga ina ia “le toe faaauauina le fausiaina o le malumalu mo le taumalulu ona o le lē lava o anomea ma ia saunia ia maua mea uma e sauni e toe amata ai i le amataga o le tautotogo.”

O le vaega tele na sosoo ai o le fausiaina na amata i le taunuu mai ia Aperila 1834 o Artemus Millet, o se tagata liliu mai mai Kanata ma o se tufuga tomai faapitoa i maa po o piliki faufale. O le sao taua a Millet o le fautuaga lea e faaaoga se metotia o le fausiaina o le fale e faaaoga ai maa e le o maea a e faaaoga i ai le stucco nai lo le fausiaina i piliki e sili ona taugata. I le mulimuli ai i lana fautuaga, sa fausia ai e le Au Paia ia puipui o maa gaoa, sa toso mai eleele maamaa oneone e lata ane, lea sa valiina i le stucco e maua ai se vaaiga ua mae’a.

O le tautotogo ma le taumafanafana o le 1834 o ni vaitau faigata mo le fausiaina o le malumalu ona o le toatele o alii i le lotoifale sa o ma Iosefa Samita i Misuri i le Tolauapiga a Isaraelu, ma le faamoemoe e fesoasoani i le Au Paia o e sa tutuli ese e tagata faatupu vevesi mai i o latou fale. O le o ese ai o alii, sa faaauau ai e tamaitai le galuega. O nisi sa faia galuega i maa ma piliki, o isi sa faafoe le aveina o povi, ma la‘u maa, a o fafine sa masani ona viliina silika, lalaga, ma su‘i lavalava mo le au galulue.

O le toe foi mai o Iosefa Samita ma le toatele o alii mai le Tolauapiga a Isaraelu na i ai se uiga o le toe fauina o le malumalu na avea ma taulaiga autu o gaoioiga i Katelani. Sa avea Iosefa lava ia e “galue o se alii e vaaia le fanua o maa o le malumalu” ma sa galue i le fale “pe a faatagaina ai e isi tiute.” E oo atu ia Fepuari 1835, ua faatulaga puipui ma ua amata galuega i le taualuga. Sa faia se fonotaga i le aso 7 o Mati, 1835, lea na faaalia ai e Iosefa Samita le agaga faafetai ia i latou “o e na iloga lo latou tulagaese i lea taimi e ala i le faapaiaina mo le fausiaina o le fale faapea foi ma le galulue [i lona fausiaina].” Ona tuuina atu lea e Sini Rikitone faamanuiaga i tagata e toa 120 o e sa fesoasoani i le fausiaina o le maota o le Alii e ala i la latou galuega ma le faapaiaga.

E oo atu i lena tautoulu, ua sili atu le faanatinati e faauma le malumalu. Sa faailoa mai e Lusi Maka Samita le tuuto o tagata o le Ekalesia i le taumafaiga. “Sa na o le tasi lava le punavai autu i o matou mafaufauga uma,” sa ia fai mai ai, “ma o lena mea o le fausiaina lea o le maota o le Alii.” O Truman Angell, o se tagata sa a’oa’oina i tomai faakamuta mai Providence, Rhode Island, na taitaia le galuega faakamuta i le fogafale pito i luga. O Polika Iaga ma lona uso o iosefa sa faaaogaina o la tomai faapitoa e fausia ma faapipii ai faamalama. O le isi uso o Iaga, o Lorenzo, sa galulue ma Artemus Millet i fafo i le stucco, o se galuega faigata i le malulu o le taumalulu. O le palasaina o totonu sa vaaia e Jacob Bump, o se kamuta tomai o le sa fauina foi pulelaa ma fauina ni galuega laupapa matagofie i le vaega pito i lalo. Sa faatulagaina ma le faaeteete ia ogaumu e faamafanafana ai totonu ma fesoasoani ai i le faamagoina o le palasa.

Sa galulue tamaitai i veli o le a tautau mai le taualuga e vavae ese ai le potu tele i lalo ma faia isi meaafale mo le malumalu. Mulimuli ane ua faatinoina e Iosefa Samita le “tuuina atu o se faamanuiaga i luga o Tuafafine mo le saolotoga i le tuuina atu o a latou auaunaga ma le fiafia tele e fausia le veli mo le maota o le Alii.” Sa fesoasoani foi tamaiti e ala i le aoina mai o ipu ta’ei ma ipuomea, lea na faaopoopo i le stucco e fesoasoani ai e faafe’ilafi i le la.

“O Se Nofoaga e Faaali Mai Ai o Ia Lava”

Sa faamaeaina totonu o le malumalu i ni laasaga, ma a o faamaeaina potu, sa amata ona faaaoga e taitai ma tagata o le Ekalesia mo faamoemoega eseese. O le taimi lea sa galue malosi ai Iosefa Samita e saunia faaleagaga le Au Paia mo faailoga na folafola mai i faaaliga. “Sa ou toe foi atu i lo’u fale ma le vaivai ma le atuatuvale faifai pea & i le galue ai e faatulaga i latou sa umia le Perisitua & i le taumafai ai e faamama i latou mo le faapotopotoga paia e tusa ai ma le poloaiga a le Alii,” sa ia tusia i lana api talaaga i le aso 30 Ianuari, 1836. I ni nai aso na muamua atu, i le lotolotoi o ia sauniuniga, sa maua ai e Iosefa se faaaliga vaaia o le malo selesitila (Mataupu Faavae ma Feagaiga 137); o isi faailoga faaleagaga i lea vaitaimi na ofoina mai ai sina vaaiga o aafiaga sili atu o le a oo mai.

O le faapaiaga o le maota o le Alii o se taimi o le fiafia ma le faamalieina mo le Au Paia o le po po fou. O faaaliga o le tolu tausaga na muamua atu na tino mai e ala i osigataulaga e le mafuatiaina o galuega ma punaoa. I le tatalo o le faapaiaga, lea ua maua nei i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 109, sa aioi ai Iosefa Samita, “Matou te ole atu ia te oe, le Alii e, ia e talia lenei fale, o le galuega a o matou lima, o au auauna, lea na e poloaiina i matou e fausia; aua ua e silafia ua matou faia lenei galuega i le puapuaga tele: ma ua matou tuuina atu foi mai lo matou mativa ni a matou mea e fausia ai se fale i lou suafa, ina ia i ai se nofoaga e mafai e le Atalii o le Tagata ona faaali mai ai o ia lava i lona nuu.”

Na oo mai faaaliga folafolaina. Sa faaali mai le Faaola ma tautino atu lona taliaina o le malumalu, ma sa tuuina mai e isi tamalii faalelagi ki o le perisitua ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui. O na faaaliga na tatalaina ai le ala mo faaaliga ma sauniga o le malumalu i le lumanai. O le faaalia o lo latou naunautaiga e fausia mo le Alii se fale, sa faatoa amata ai e Au Paia o Aso e Gata Ai ona aoaoina le faamoemoega o malumalu.

  1. “Faaaliga, 1 Iuni 1833 [MF&F 95],” 59, josephsmithpapers.org; ua faaonaponei le sipelaga; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 95:3.

  2. “Faaaliga, 27–28 Tesema 1832 [MF&F 88:1–126],” 45–46, josephsmithpapers.org; ua faaonaponei faailoga ma mataitusi tetele; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:119.

  3. “Faaaliga, 27–28 Tesema 1832 [MF&F 88:1–126],” 45; ua faaonaponei faailoga ma mataitusi tetele; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:118.

  4. Iosefa Samita tusi ia William W. Phelps, 11 Ian., 1833, i le Letterbook 1, itulau 19, josephsmithpapers.org.

  5. Mo se faataitaiga, i le aso 2 o Aperila, na tofia ai Feterika G. Viliamu e vaaia galuega piliki i se fanua faatoa faatauina ma avea ma sui i le totogiina o fanua o faatoaga. Tagai i le Iosefa Samita, “History, 1838–1856, volume A-1 [23 December 1805–30 August 1834],” josephsmithpapers.org. Tagai foi i le “Minutes, 23 March 1833–A,” josephsmithpapers.org.

  6. Minute Book 1, 4 Me, 1833, itulau 20, josephsmithpapers.org; ua faaonaponei le sipelaga.

  7. Tagai i le “Revelation, 20 July 1831 [D&C 57],” 93, josephsmithpapers.org; Mataupu Faavae ma Feagaiga 57:2–3; tagai foi i le “Revelation, 2 August 1833–A [D&C 97],” 1–2; Mataupu Faavae ma Feagaiga 97:10–17.

  8. “Revelation, 1 June 1833 [D&C 95],” 59–60, josephsmithpapers.org; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 95:8.

  9. Tagai i le “Revelation, 2 January 1831 [D&C 38],” 52, josephsmithpapers.org; “Revelation, February 1831–A [D&C 43],” 68, josephsmithpapers.org; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:32, 38; 43:16.

  10. “Revelation, 1 June 1833 [D&C 95],” 60, josephsmithpapers.org; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 95:13–17.

  11. “Minutes, circa 1 June 1833,” i le Minute Book 1, itulau 12, josephsmithpapers.org; Mataupu Faavae ma Feagaiga 95:14.

  12. Truman O. Angell talaaga, kopi o le lomiga, 4, Potutusi o Talafaasolopito o le Ekalesia, Aai o Sate Leki.

  13. Lucy Mack Smith, “Lucy Mack Smith, History, 1844–1845,” tusi 14, itulau 1 josephsmithpapers.org; ua faaonaponei faailoga.

  14. “Plan of the House of the Lord, between 1 and 25 June 1833,” josephsmithpapers.org. I luga o lenei ata, sa ma’ua ai e Viliamu e faapea “o le telē, faatulaga ma fuafaatatauo sa tuuina mai ia i matou e le Alii.”

  15. “‘Explanation of the Plat of the City of Zion,’ tusi faailoa 25 Iuni 1833,” 38–41, josephsmithpapers.org.

  16. Tagai i le “Revelation, 2 August 1833–B [D&C 94],” 1, josephsmithpapers.org; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 94:1. I uluai lomiga o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, o lenei faaaliga sa sese ona tusia o le aso 6 Me, 1833. Sa faasa’oina le aso i le lolomiga o le 2013. Tagai i le faamalamalamaga mo suiga i faaulutala o vaega e faavae i punaoa faasolopito o tusitusiga.

  17. “Revelation, 2 August 1833–B [D&C 94],” 2–3; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 94:3–12. E lei fauina lava fale e lua, talu ai o punaoa uma a le Ekalesia sa manaomia e fau ai le malumalu.

  18. Tagai i le “Revelation, 2 August 1833–A [D&C 97],” 1, josephsmithpapers.org; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 97:10–13.

  19. Gerrit J. Dirkmaat, Brent M. Rogers, Grant Underwood, Robert J. Woodford, ma William G. Hartley, eds., Pepa o Faamatalaga, Voluma 3, Fepuari 1833–Mati 1834, vol. 3 o pepa o faamatalaga o le faasologa o Pepa a Iosefa Samita, ed. Ronald K. Esplin ma Matthew J. Grow (Aai o Sate Leki: Church Historian’s Press, 2014), 208–21; tagai foi i le “Revised Plat of the City of Zion, circa Early August 1833,” josephsmithpapers.org.

  20. Richard Lyman Bushman, “Making Space for the Mormons,” i le Richard Lyman Bushman, Believing History: Latter-day Saint Essays, faatonu. Reid L. Neilson ma Jed Woodworth (Niu Ioka: Columbia University Press, 2004), 179.

  21. Bushman, “Making Space for the Mormons,” 181–84.

  22. “Minutes, 6 June 1833,” i le Minute Book 1, itulau 21, josephsmithpapers.org.

  23. Ailama Samita, tusi faasoloaso ma Tusi o Faamaumauga, Nov. 1831–Fep. 1835, Pepa a Ailama Samita, pe a ma le 1832–1844, Tuufaatasiga Faapitoa L. Tom Perry, Potutusi a Harold B. Lee, Iunivesete a Polika Iaga, Provo, Iuta. O faamaumauga faaletalafaasolopito o loo aumaia ai nisi o tala feteenai o le amataga o le fausiaina. Tagai foi i le “Notes for JS History, circa 1843,” i le Revelation Book 2, itulau 1, josephsmithpapers.org; Lucy Mack Smith, “Lucy Mack Smith, History, 1844–1845,” tusi 14, itulau 1–2, josephsmithpapers.org.

  24. Iosefa Samita ma isi, “Letter to Church Leaders in Jackson County, Missouri, 25 June 1833,” josephsmithpapers.org.

  25. Elwin C. Robison, The First Mormon Temple: Design, Construction, and Historic Context of the Kirtland Temple (Provo, Iuta: Brigham Young University Press, 1997), 4, 9–16.

  26. Sa tuuina atu e John Corrill, o se taitai sa i ai muamua ma se tusitalafaasolopito o le Ekalesia, le tau e “toeitiiti fasefulu afe tala” ma sa ia ta’ua e faapea o le Ekalesia e “sefulutolu pe sefulufa afe tala o loo aitalafu ai” ina ua mavae le fausiaina o le malumalu. “John Corrill, ‘Brief History,’ Manuscript, circa 1838–1839,” 33–34, josephsmithpapers.org. I le 1837 na fai mai ai Sini Rikitone e faapea, e latalata i le $13,000 le aitalafu sa tumau pea le lei totogiina. Tagai i le “Anniversary of the Church of Au Paia o Aso e Gata Ai,” Latter Day Saints’ Messenger and Advocate, vol. 3, nu. 7 (Ape. 1837), 488.

  27. Robison, The First Mormon Temple, 16; tagai foi C. Mark Hamilton, Nineteenth-Century Mormon Architecture and City Planning (New York: Oxford University Press, 1995), 37–38.

  28. O Ira Ames, lea na taunuu i Katelani i le amataga o Oketopa 1833, ma iloa o le malumalu “o ona puipui ua faatu mai i le fogafale muamua.” Talaaga o le olaga o Ira Ames ma le api talaaga, ata 20, Faletusi o Talafaasolopito o le Ekalesia, Aai o Sate Leki.

  29. Robison, The First Mormon Temple, 33.

  30. Feterika G. Williams, “Frederick G. Williams to ‘Brethren,’ 10 October 1833,” i le Letterbook 1, itulau 57–58, josephsmithpapers.org.

  31. Robison, The First Mormon Temple, 33.

  32. Aroet L. Hale reminiscences, Faletusi o Talafaasolopito o le Ekalesia, Aai o Sate Leki; tagai foi i le “Extracts from H. C. Kimball’s Journal,” Times and Seasons, vol. 6 (15 Ape., 1845), 867.

  33. Iosefa Samita, “History, 1838–1856, volume B-1 [1 September 1834–2 November 1838],” 553, josephsmithpapers.org.

  34. “Minutes and Discourses, 7–8 March 1835,” i le Minute Book 1, itulau 192–95, josephsmithpapers.org. E sefululima isi tagata na mauaina faamanuiaga i le aso na sosoo ai ina ua maea sauniga a le Ekalesia.

  35. Lucy Mack Smith, “Lucy Mack Smith, History, 1844–1845,” tusi 14, itulau 3, josephsmithpapers.org.

  36. Truman O. Angell talaaga, 4; tagai foi i le Robison, The First Mormon Temple, 66–68.

  37. Robison, The First Mormon Temple, 78.

  38. Iosefa Samita, “Talafaasolopito, 1838–1856, volume B-1 [1 September 1834–2 November 1838],” 684, josephsmithpapers.org. Mo nisi faamatalaga i le faaaogaina o ogaumu, tagai i le William W. Phelps tusi ia Sally Phelps, 18 Tes., 1835, i le Bruce A. Van Orden, faatonu, “Writing to Zion: The William W. Phelps Kirtland Letters (1835–1836),” BYU Studies, vol. 33, nu. 3 (1993), 571.

  39. Joseph Smith, “Journal, 1835–1836,” 23 Fep., 1836, josephsmithpapers.org.

  40. O le tala na ta’ei ma le loto i ai e le Au Paia ia ipu e faaopoopo atu ai i le stucco e le o lagolagoina e pepa o faamatalaga o talafaasolopito ae atonu na musuia e lenei toe faaaogaina o fasi vaega mai le faaleaogaina o faaputuga. Tagai i le talanoaga i le Robison, First Mormon Temple, 79.

  41. Joseph Smith, “Journal, 1835–1836,” 30 Ian., 1836, josephsmithpapers.org.

  42. “Prayer of Dedication, 27 Mati 1836 [MF&F 109],” 1, josephsmithpapers.org; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 109:4–5.

  43. “Revelation, 3 April 1836 [D&C 110],” 192–93, josephsmithpapers.org; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 110:7, 11–16.