“‘O Se Fale mo lo Tatou Atua’” Faaaliga i le Talaaga (2016)
“O Se Fale mo lo Tatou Atua,” Faaaliga i le Talaaga
“O Se Fale mo lo Tatou Atua”
I le aso 1 Iuni, 1833, na maua ai e Iosefa Samita se faaaliga sa i ai se aoaiga malosi. “Ona ua outou faia mai ia te aʼu se agasala mamafa tele,” na fetalai mai ai le Alii, ’“i lo outou lē manatu i le poloaiga sili i mea uma, lea na Ou tuuina atu ia te outou e faatatau i le fausiga o loʼu fale.” O lena “poloaiga sili” na oo mai i le lima masina na muamua atu i se faaaliga umi na taʼua e Iosefa o le “lau olive” (lea ua avea nei ma Mataupu Faavae ma Feagaiga 88). Sa faatonuina ai le Au Paia e “faatulaga tatau [i latou lava]” ma faatuina “se fale o le tatalo lea, o se fale o le anapogi, o se fale o le faatuatua, o se fale o le aoaoga, o se fale o le mamalu, o se fale maopoopo, o se fale o le Atua.”
I le ave faatasi ai ma faatonuga e “aoao atu e le tasi i le isi” ma “saili i le aoaoina e ala lava lea i le suesue ma le faatuatua foi,” sa malamalama ai Iosefa Samita ma toeaina i Katelani i lenei faaaliga e tuuina atu poloaiga e lua. E tatau ona latou “fausia se maota o le Atua, & e faatu ai se aoga mo Perofeta.” Sa amata ona galueaiina e Iosefa Samita ma le Au Paia i Katelani lenei faatonuga toeitiiti lava i le taimi lena, ae e pei ona faailoa mai i le faaaliga o le aso 1 Iuni, sa na o sina malamalama itiiti lava sa ia i latou i le uiga taualuga po o osigataulaga tetele o le a manaomia ai.
“Ua Outou Lē Manatu”
I totonu o ni vaiaso o le faaaliga o le lau olive, sa lelei lava le aoga a Perofeta, faatasi ai ma le toatele o alii e toa 25 na feiloai i se potu laitiiti i luga ae o le Faleoloa o Newel K. Whitney (tagai i le Nathan Waite, “A School and an Endowment [O Se Aoga ma se Faaeega Paia]: MF&F 88, 90, 95, 109, 110,” i le itulau 174 o le tusi lenei). Na tuua le aoga mo le vaitau ia Aperila 1833, ma sa liliu atu Iosefa ma le usoga i vaega moni o le faataunuuina o le faaaliga. E lei leva ae faamautuina le faatauina mai o fanua, ma sa tofia alii e vaavaaia ia alaga’oa eseese i na meatotino. I le aso 4 o Me, sa fono ai i se konafesi a faitaulaga sili e mafaufau ai “i le tatau ai o le fausiaina o se faleaoga mo le faamoemoega o le taulimaina o Toeaina o e e tatau ona o mai ia maua lo latou aoaoina mo le galuega.” Sa tofia Ailama Samita, Iareto Kata, ma Reynolds Cahoon “o se komiti mo le mauaina mai o ni lesitala [foai], mo le faamoemoe o le fausiaina o se fale faapena.”
E ui o le a lauiloa le fale o le Malumalu o Katelani, ae e lei iloa lava e le Au Paia i le 1833 o loo latou fauina se malumalu. Sa latou faitau i malumalu i le Tusi Paia ma le Tusi a Mamona, ae sa itiiti lava se mea na latou iloa e uiga i ai. I le lua tausaga na muamua atu, sa faailoa mai ai e se faaaliga o le a fausia se malumalu i le Itumalo o Siakisone, Misuri. Sa fesoasoani Iosefa Samita lava ia e faatuina le maatulimanu i le 1831, ae toetoe lava a leai se alualu i luma na faia, ma o nisi faaaliga na tuuina mai ai na o sina vaaiga e uiga i faamoemoega o malumalu.
O faamaumauga mai le tautotogo o le 1833 o loo faaalia ai sa mafaufau le Au Paia i le “fale” o Katelani o se “fale aoga,” a e leʼi manatu e faafesootai le poloaiina o i latou i se malumalu i Siona. O lenei la ua tautino mai e le faaaliga o le aso 1 Iuni e lei lava ona “manatunatu” Iosefa Samita ma le Au paia i le faanatinati po o le taua o le poloaiga.
O lena faaaliga (ua avea nei ma Mataupu Faavae ma Feagaiga 95) na tuuina mai ai ni nai faailoga o le faamoemoe e sili atu. Na faaalia ai e le Alii e faapea i totonu o le “fale” o le a “faaeeina ai i latou o e ua Ou filifilia, i le mana mai luga”—e fesootai ai le fausiaina o le fale ma se folafolaga o le faaeeina mai o le mana. Sa ta’’u mai ai le tele o totonu o le fale—55 futu le lautele i le 65 futu le umi—ma sa faamatalaina ai galuega o le fogafale pito i luga ma lalo o le “lotoifale i totonu,” o se fasifuaitau na faamanatu mai ai i tagata foliga o le malumalu faatusi paia i Ierusalema. Na folafola mai foi e le faaaliga nisi faatonuga. E fausia le fale “e le tusa ma le ala a le lalolagi,” ae “e tusa ma le ala lea o le a ou faaali atu i se toatolu o outou, o e ia outou tofia ma faauuina i lenei mana.”
O Iosefa Samita ma ona fesoasoani, o Sini Rikitone ma Feterika G. Viliamu, sa tofia ina “ia maua se tusiga po o se fausaga o le lotoifale i totonu o le fale.” Sa faamatala mulimuli ane e Viliamu le faaaliga vaaia na sosoo ai. Na ia manatua, “sa matou o ifo i o matou tulivae,” ma “tatalo i le Alii, ma sa faaali mai le fale i se vaaiga lata mai: ma o a’u sa muamua iloaina. Ona matou vaavaai faatasi atu lea i ai. Ina ua uma ona matou vaai lelei i le tino i fafo o le malumalu, sa foliga mai sa alu ae le fale i o matou luga.” O le fale na maea, sa ia fai mai ai, “sa foliga mai na ogatusa ma lea na ou vaaia iina i ona auiliiliga.”
O le fesili aupito taua e tasi na taliina i lenei faaaliga vaaia, o le mataupu lea i mea e faaaoga i le fauina o le fale. Sa manatua e Lusi Maka Samita, se fonotaga faamaopoopo lea sa tonu ai o se fale e i ai se auivi o le a taugata tele; o lea sa fautuaina atu ai se fale ogalaau. Sa faamanatu atu e Iosefa ia i latou e faapea, “latou te le o faia se fale mo i latou lava po o se isi lava tagata ae o se fale mo le Atua.” Sa ia faapea atu, “Uso e, o le a tatou fausia ea se fale mo lo Tatou Atua i ogalaau? Leai, uso e, ua i ai sa’u fuafuaga e sili atu i lo o lena. Ua i ai la’u fuafuaga o le fale o le Alii, na tuuina mai e ia lava.” Sa manatua e Lusi le faapea atu o Iosefa, o lenei ata o le a faaali atu ai ia i latou “le eseesega i le va o a tatou fuafaatatau ma ona Manatu.” Sa “fiafia” le usoga ina ua faamatala atu e Iosefa le fuafuaga atoa, lea sa fuafuaina ai se fausaga maa.
O Se Fuafuaga mo se “Aai o le Siteki o Siona”
O nei mea na tutupu na faalauteleina ai le vaaiga a Iosefa Samita ma le Au Paia e faatatau i le faaali mai faaletino o le maota o le Alii o le a fausia i Katelani; o isi faaaliga na saofaga i se malamalamaaga o Siona ma lona faataatiaga faalefaafanua. Ia Iuni, i le tolu vaiaso talu ona maua e le au peresitene lo latou tofiga ia maua le finagalo o le Alii e tusa ai ma le mamanu o le maota o le Alii i Katelani, sa latou gaosia se faafanua o le eleele fautuaina mo le aai o Siona i Misuri lea na tuuina ai le malumalu i le ogatotonu ma aofia ai se ata o lona telē, foliga, ma fuataga. Sa faatonuina e le au peresitene ia taitai o Misuri e fausia e tusa ai ma nei mamanu “i le taimi lava lena i Siona.”
O le taimi lea, o se faaaliga o le aso 4 Iuni, 1833 (lea ua avea nei ma Mataupu Faavae ma Feagaiga 96), na faatonuina ai Epikopo Newel K. Whitney e vaaia le fanua lea e tatau ona fausia ai le maota o le Alii i Katelani. O Katelani o le a avea ma “aai o le siteki o Siona”—o se nofoaga lona lua e faapotopoto i ai ua mamanuina i le nofoaga tutotonu i Misuri. E pei ona faatonuina ai i se faaaliga i le aso 2 Aokuso, 1833 (lea ua avea ma Mataupu Faavae ma Feagaiga 94), o le a faataatia atu e pei o le fuafuaga mo Misuri, lea e i ai ma le maota o le Alii i le totonugalemu, e pei lava ona taulai atu le malumalu i le aai na vaai i ai o Siona. Na tuuina mai foi e le faaaliga le fausiaina o ni fale faaopoopo se lua—o se “fale” mo le au peresitene ma le isi mo se—galueaiina o lomiga ia fausia faatasi ma le malumalu i le nofoaga autu o le aai. E faapena foi i le aso 2 Aokuso, o se faaaliga (Mataupu Faavae ma Feagaiga 97) na toe faamamafa mai ai le poloaiga ia fausia se “fale” i Siona (Misuri), “e pei o le mamanu na Ou tuu atu ia te outou.” E tatau ona “fausia vave” mo se nofoaga o le faafetai ma aoaoga.
I le taialaina ai e faaaliga, sa tusia ai e le au peresitene se faafanua o le laueleele i Katelani ma toeiloilo le faafanua mo le laueleele mo le aai o Siona i Misuri. Sa latou auina atu fuafuaga ua toe faafouina ma kopi o faaaliga i taitai i Misuri, ae e oo atu i le taimi na taunuu ai le tusi, ua amatalia sauaga a le au faatupu faalavelave. I totonu o ni masina, sa faamalosia tagata o le Ekalesia e tuua le Itumalo o Siakisone ma taofia ai soo se fuafuaga e fausia ai se malumalu iina.
O taumafaiga a Iosefa Samita i le fuafuaina o le aai sa le tulaga ese i Amerika i le seneturi lona 19. Ua ta’ua ia fuafuaga o “se faataitaiga laitiiti o ni fuafuaga e tele o taulaga” i lena vaitau o le televave o le taape atu o tagata ma le faatupulaia o le faitau aofai o tagata i Amerika i matu sisifo ma le atinaega o taulaga. O fuafuaga mo le aai o Siona na foliga mai foi e talitutusa ma fuafuaga o le tele o isi taulaga—na tusia i se mamanu ma faataatia ma le faaeteete i auala alu sa’o atu i matu, saute, sasa’e ma sisifo o ni auala va tele ma fasifanua tetele. Ae sa i ai se eseesega taua tele: Sa faatotonugalemu Siona i malumalu, ae le o maketi. O se nofoaga o le faapotopotoina, lea na o mai ai tagata liliu mai e nonofo i se nofoaga paia ma lea na o ese atu ai faifeautalai e talai atu le talalelei—lea na taitai atu ai le toatele o tagata e faapotopoto. O lenei mamanu faaleagaga ma faalefaafanua na faavaeina i le taumafanafana o le 1833 o le a mamanuina ai nuu o le Au Paia o Aso e Gata Ai mo le seneturi atoa ma tua atu.
“O Se Tasi o Faato’aga i o Tatou Mafaufauga Uma”
Ina ua mavae le vevesi i Misuri, sa amata ona faatelevaveina taumafaiga e fausia le maota o le Alii i Katelani. O le tali atu i faaaliga na faamalosiauina, o le komiti na tofia muamua o Ailama Samita, Reynolds Cahoon, ma Iareto Kata ua ta’ua nei o le “komiti o fale,” ma o lana matafaioi sa faalauteleina mai le suegatupe i le fausiaina. Sa tatau ona latou “faaauau loa ona fausia le Fale po o le mauaina o anomea, Maa Piliki Laau &c.” I le aso 7 Iuni, na tusia ai e Ailama Samita i lana api talaaga, “O le aso lenei na amata ai ona faia sauniuniga mo le Fausiaina o le Maota o le Alii.”
O le fausiaina o le malumalu o le a avea o se luitau tele mo le Au Paia. I le taumafanafana o le 1833, sa na o le 150 tagata o le Ekalesia sa nonofo ai i le eria. E leai ma se tasi o i latou na i ai ni agavaa masani e vaaia ai sea galuega faatino o le fausaga naunautai—sa leai se tufuga e tasi po o se enisinia ia i latou, po o se tagata tusiata poto masani e tusia fuafuaga. Ua utiuti seleni, ma o le fausiaina o le fale tele, iloga, i se tau fuafuaina o le $40,000, na fālō ai punaoa tautupe a le Ekalesia i talaatu o le isi tolu tausaga na sosoo ai.
E ui o fuafaatatau ma le faaaogaina o le fale ma nisi o vaega o ona foliga vaaia sa faailoa mai e ala i faaaliga, o isi elemene sa tuu atu i taitai ma tagata faigaluega o loo galulue i le faatinoina o le galuega. O le mamanu o le fale ua faaalia ai sa latou tusia i o latou lava aafiaga ma manatu e uiga i foliga o se falelotu e tatau ona i ai. O lona fausaga e tau lalata i mamanu lauiloa o le fausaga o fale faaEleni. E pei o le tele o tufuga faufale o ia taimi, sa latou nonoina mai foi ni fausaga eseese mai tusi taiala masani o le fauga o fale. O faamalama maualuluga e maamaai o latou faaofuofu sa fesootai lautele ma faalelotu, ma o le ’olo ma le tila ua avea ma vaaiga masani faatulagaina o falelotu i Egelani Fou.
E oo atu i lena tautoulu, ua faatulaga puipui faavae maa, ae e lei umi ae le toe gaioi galuega o le fausiaina. O tagata faigaluega i le fale piliki a le Ekalesia sa lei mafai ona latou gaosia ia lava ni piliki o le fua o le tulaga lelei mo le faaaogaina i le fausiaina. Sa faia se faaiuga ina ia “le toe faaauauina le fausiaina o le malumalu mo le taumalulu ona o le lē lava o anomea ma ia saunia ia maua mea uma e sauni e toe amata ai i le amataga o le tautotogo.”
O le vaega tele na sosoo ai o le fausiaina na amata i le taunuu mai ia Aperila 1834 o Artemus Millet, o se tagata liliu mai mai Kanata ma o se tufuga tomai faapitoa i maa po o piliki faufale. O le sao taua a Millet o le fautuaga lea e faaaoga se metotia o le fausiaina o le fale e faaaoga ai maa e le o maea a e faaaoga i ai le stucco nai lo le fausiaina i piliki e sili ona taugata. I le mulimuli ai i lana fautuaga, sa fausia ai e le Au Paia ia puipui o maa gaoa, sa toso mai eleele maamaa oneone e lata ane, lea sa valiina i le stucco e maua ai se vaaiga ua mae’a.
O le tautotogo ma le taumafanafana o le 1834 o ni vaitau faigata mo le fausiaina o le malumalu ona o le toatele o alii i le lotoifale sa o ma Iosefa Samita i Misuri i le Tolauapiga a Isaraelu, ma le faamoemoe e fesoasoani i le Au Paia o e sa tutuli ese e tagata faatupu vevesi mai i o latou fale. O le o ese ai o alii, sa faaauau ai e tamaitai le galuega. O nisi sa faia galuega i maa ma piliki, o isi sa faafoe le aveina o povi, ma la‘u maa, a o fafine sa masani ona viliina silika, lalaga, ma su‘i lavalava mo le au galulue.
O le toe foi mai o Iosefa Samita ma le toatele o alii mai le Tolauapiga a Isaraelu na i ai se uiga o le toe fauina o le malumalu na avea ma taulaiga autu o gaoioiga i Katelani. Sa avea Iosefa lava ia e “galue o se alii e vaaia le fanua o maa o le malumalu” ma sa galue i le fale “pe a faatagaina ai e isi tiute.” E oo atu ia Fepuari 1835, ua faatulaga puipui ma ua amata galuega i le taualuga. Sa faia se fonotaga i le aso 7 o Mati, 1835, lea na faaalia ai e Iosefa Samita le agaga faafetai ia i latou “o e na iloga lo latou tulagaese i lea taimi e ala i le faapaiaina mo le fausiaina o le fale faapea foi ma le galulue [i lona fausiaina].” Ona tuuina atu lea e Sini Rikitone faamanuiaga i tagata e toa 120 o e sa fesoasoani i le fausiaina o le maota o le Alii e ala i la latou galuega ma le faapaiaga.
E oo atu i lena tautoulu, ua sili atu le faanatinati e faauma le malumalu. Sa faailoa mai e Lusi Maka Samita le tuuto o tagata o le Ekalesia i le taumafaiga. “Sa na o le tasi lava le punavai autu i o matou mafaufauga uma,” sa ia fai mai ai, “ma o lena mea o le fausiaina lea o le maota o le Alii.” O Truman Angell, o se tagata sa a’oa’oina i tomai faakamuta mai Providence, Rhode Island, na taitaia le galuega faakamuta i le fogafale pito i luga. O Polika Iaga ma lona uso o iosefa sa faaaogaina o la tomai faapitoa e fausia ma faapipii ai faamalama. O le isi uso o Iaga, o Lorenzo, sa galulue ma Artemus Millet i fafo i le stucco, o se galuega faigata i le malulu o le taumalulu. O le palasaina o totonu sa vaaia e Jacob Bump, o se kamuta tomai o le sa fauina foi pulelaa ma fauina ni galuega laupapa matagofie i le vaega pito i lalo. Sa faatulagaina ma le faaeteete ia ogaumu e faamafanafana ai totonu ma fesoasoani ai i le faamagoina o le palasa.
Sa galulue tamaitai i veli o le a tautau mai le taualuga e vavae ese ai le potu tele i lalo ma faia isi meaafale mo le malumalu. Mulimuli ane ua faatinoina e Iosefa Samita le “tuuina atu o se faamanuiaga i luga o Tuafafine mo le saolotoga i le tuuina atu o a latou auaunaga ma le fiafia tele e fausia le veli mo le maota o le Alii.” Sa fesoasoani foi tamaiti e ala i le aoina mai o ipu ta’ei ma ipuomea, lea na faaopoopo i le stucco e fesoasoani ai e faafe’ilafi i le la.
“O Se Nofoaga e Faaali Mai Ai o Ia Lava”
Sa faamaeaina totonu o le malumalu i ni laasaga, ma a o faamaeaina potu, sa amata ona faaaoga e taitai ma tagata o le Ekalesia mo faamoemoega eseese. O le taimi lea sa galue malosi ai Iosefa Samita e saunia faaleagaga le Au Paia mo faailoga na folafola mai i faaaliga. “Sa ou toe foi atu i lo’u fale ma le vaivai ma le atuatuvale faifai pea & i le galue ai e faatulaga i latou sa umia le Perisitua & i le taumafai ai e faamama i latou mo le faapotopotoga paia e tusa ai ma le poloaiga a le Alii,” sa ia tusia i lana api talaaga i le aso 30 Ianuari, 1836. I ni nai aso na muamua atu, i le lotolotoi o ia sauniuniga, sa maua ai e Iosefa se faaaliga vaaia o le malo selesitila (Mataupu Faavae ma Feagaiga 137); o isi faailoga faaleagaga i lea vaitaimi na ofoina mai ai sina vaaiga o aafiaga sili atu o le a oo mai.
O le faapaiaga o le maota o le Alii o se taimi o le fiafia ma le faamalieina mo le Au Paia o le po po fou. O faaaliga o le tolu tausaga na muamua atu na tino mai e ala i osigataulaga e le mafuatiaina o galuega ma punaoa. I le tatalo o le faapaiaga, lea ua maua nei i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 109, sa aioi ai Iosefa Samita, “Matou te ole atu ia te oe, le Alii e, ia e talia lenei fale, o le galuega a o matou lima, o au auauna, lea na e poloaiina i matou e fausia; aua ua e silafia ua matou faia lenei galuega i le puapuaga tele: ma ua matou tuuina atu foi mai lo matou mativa ni a matou mea e fausia ai se fale i lou suafa, ina ia i ai se nofoaga e mafai e le Atalii o le Tagata ona faaali mai ai o ia lava i lona nuu.”
Na oo mai faaaliga folafolaina. Sa faaali mai le Faaola ma tautino atu lona taliaina o le malumalu, ma sa tuuina mai e isi tamalii faalelagi ki o le perisitua ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui. O na faaaliga na tatalaina ai le ala mo faaaliga ma sauniga o le malumalu i le lumanai. O le faaalia o lo latou naunautaiga e fausia mo le Alii se fale, sa faatoa amata ai e Au Paia o Aso e Gata Ai ona aoaoina le faamoemoega o malumalu.