“‘O Le A Avea Lenei Mea ma A Tatou Feagaiga’” Faaaliga i le Talaaga (2016)
“O Le A Avea Lenei Mea ma A Tatou Feagaiga,” Faaaliga i le Talaaga
“O Le A Avea Lenei Mea ma A Tatou Feagaiga”
Ia Fepuari 1846, na taitaia ai e Polika Iaga se vaega o alii e 300 na filifilia ma le faaeteete e o muamua e asa atu i luga o le Vaitafe o le Misisipi ua malō i le aisa. I lena taimi, o la latou fuafuaga o le oo atu lea i se nofoaga o le sulufaiga i Mauga Papa i lena taumafanafana ma toto ai laau aina e fafaga ai i latou o e o le a mulimuli mai i lena tausaga. Ae o masina na sosoo ai sa lei tusa ai ma le fuafuaga. O timuga mamafa na afua ai ona maualuga auvai ma vaitafe i luga ae o tulaga masani, ma liua ai laufanua valevalenoa i eleele ua sili ona vaivai le palapala. I le taimi lava lea e tasi, e silia ma le 1,000 le Au Paia, o le toatele o i latou sa le lelei ona saunia mo le malaga, sa tausisi pea e auai i le vaega na muamua atu, ma le naunau ia latalata atu i taitai o le Ekalesia i se taimi o le le mautonu. Sa telegese le alualu i luma lea na tuu ai e Polika Iaga le vaaiga sa i ai e taunuu e pei ona fuafuaina i lena tausaga ma nai lo lena sa faatuina ai loa Uinita Kuota i luga o auvai o le Vaitafe o Misuri.
E ese mai lenei vaega muamua o paionia, e faitau afe isi Au Paia o Aso e Gata Ai na tuua Navu, o le toatele lava e tusa ai ma se muai faatulagaga. E oo atu i le tautoulu o le 1846, ua silia ma le 7,000 tagata sa nonofo i Uinita Kuota i ana, taavale solofanua, o nofoaga na fau vave e le faamoemoe e tumau, ma ni fale na vave ona fausia. O le isi 3,000 sa faaalu le taumalulu i nofoaga eseese i le ala i tulaga lava faapena. O le toatele sa mama’i mai le matelaina ma le aafia i le taumalulu, ma o nisi sa feagai ma se faafitauli o le faatuatua. O nei tulaga faigata na avea ai le taumalulu o le 1846-47 o se tasi o vaitaimi sili ona faigata i le soifuaga o Polika Iaga. Sa ia lagonaina “e pei o se tamā e i ai se aiga maoae o tamaiti na siomia [o ia]” ma sa ia manatua mulimuli ane o ona tiutetauave na oo mai i ona luga le mamafa e pei o le “luasefulu-lima tone le mamafa.”
E oo atu ia Ianuari 1847, ua tele naua lona mamafa ua pa’ū ma ua le toe fetaui ai ona lavalava. Sa popole o ia i le Au Paia, fefautuaai e uiga i le mea e fai, ma tatalo mo le taitaiga faalelagi. Ma, i le aso 14 Ianuari, 1847, na oo mai ai le tali. E lua aso mulimuli ane, na valaaulia ai e Polika Iaga le Au Paia e talia le “Afioga ma le Finagalo o le Alii” (MF&F 136). Talu ai e amata le faaaliga i le faapea ai ”i le Tolauapiga a Isaraelu i a latou malaga i Sisifo” (MF&F 136:1), o nisi ua manatu o le faaaliga o se auala faigofie lea e taiala ai mo le faatulagaina o kamupani paionia ma ua manatu faatauvaa ai i le matafaioi na aumaia ai se toefaataulaiga o Polika Iaga ma le Ekalesia. E ala i le fesoasoani i le Au Paia ia manatua o a latou amioga i le malaga sa taua e pei o lo latou taunuuga, na fesoasoani ai le faaaliga e suia le malaga agai i sisifo mai se tulaga le manuia manaomia i se aafiaga fefaasoaai faaleagaga taua.
Ua’i Atu i le Upu
O le mauaina ai o tali i ana tatalo, sa galue loa Polika Iaga ina ia mautinoa ua iloa ma le mautinoa e le Au Paia mea na faamoemoeina e le Alii mai ia i latou. Ua maea ona aoao uma atu e Iosefa Samita le tele o mataupu faavae o loo maua i le faaaliga, ae sa lei avea lava ma se vaega taua o le malaga tele i le 1846. E ui ina sa le amanaiaina ma le loto i ai e nisi o le Au Paia ia fautuaga i le taimi o le malaga o le tausaga ua tuanai, ae sa toatele atu latou sa lei lava foi le aoaoina. Sa faaaoga e Polika le fesoasoani a isi Aposetolo e aoao atu ai mataupu faavae ua faaalia mai lea sa poloaiina ai i le faaaliga. I le iloaina ai o le faaaliga, sa faia ai e Horace Eldredge se faaiuga “o le faataunuuina o le a faamaonia ai [lo latou] faaolataga.” Na matauina e Hosea Stout e faapea o le mulimuli i le faaaliga o le a aumaia ai se siosiomaga toafimalie lea sa manaomia (ae sa le i ai i le taimi lea iina) ma le lotogatasi a o feagai ai ma tofotofoga e lei faamoemoeina; o le a “faafilemuina ai le fefinaua’i matautia” lea na faafaigata ai le malaga sa sopoia ai Aioua. A o latou tuu atu lo latou faatuatuaga i le upu faaalia, sa le toe lagonaina e tagata le faanatinati e malaga faaletino ma le Toasefululua. Ona mafai lea e le Toasefululua, le saoloto e tuuina atu le taitaiga aoao mo le Ekalesia nai lo le popole e uiga i le faagaoioiga o lea aso ma lea aso o se vaega patino.
I le taimi o le Tolauapiga a Siona i le 1834, sa faaaoga ai e Iosefa Samita se faatulagaga faalefaalapotopotoga o se au peresitene e toatolu ma kapeteni o le taitoaselau, taitoalimagafulu, ma le taitoasefulu. Sa taumafai Polika Iaga e faatino lenei mamanu a o lei tuua e le Au Paia ia Navu, ae sa lei tuuina atu i ai se faamuamua maualuga. I le taimi nei i le 1847, o le ala na faatulagaina ai le Au Paia o le a matua taua tele lea a o lei maea ona tusia i lalo e Polika le faaaliga, sa ia fautuaina mai ”ina ia tusia tusi e aoao ai [le] usoga i le ala e faatulaga ai vaega mo le malaga ese atu.”
E le gata i le tofiaina o kapeteni, ae sa vaaia foi e Polika nisi suiga faalefaalapotopotoga se lua. O le toatele o se kamupani o le a faatapulaaina i le le silia ma le 100 taavale solofanua. Ma o le taimi lava e avea ai tagata taitoatasi ma se vaega o se kamupani, o le a faamoemoeina i latou e malaga faatasi i le malaga atoa. O nei suiga o suiga taua tele mai le faatulagaga faasamasamanoa lea sa iloga ai le malaga ese ai o le Au Paia e sopoia Aioua. E ui ina sa lei iloaina i taimi uma le tulaga lelei, ae na amata i le 1847 le malaga tele na avea ”ma taupulepule sili ona faaeteete, fuafuaina ma le loto i ai, ma sa tele ina lava lona faatulagaina o se ituaiga malaga e sosola mai tulaga lamatia i le talafaasolopito atoa o Amerika,” e ese mai le fesiitaiga i le va o vaega sa taatele i totonu o tagata malaga e le o ni tagata malaga o le Au Paia o Aso e Gata Ai o e sa agai atu foi i sisifo.
E le gata i le faamautinoaina sa faatulagaina le Au Paia e tusa ai ma le afioga a le Alii, sa tauaveina ai foi e Polika Iaga ma le Toasefululua le tiutetauave e faaali atu ai i le Au Paia le ala e ola ai e tusa ai ma le finagalo o le Alii. Na oo ina malamalama Polika e faapea nai lo le na ona faavaeina o se auala o le a mulimuli ai isi, sa faavaeina ai e le kamupani o le vanguard 1847 se ala o feagaiga. O lea, o i latou uma o e e tatau ona faia le malaga, e tatau ona faimalaga ”ma se feagaiga ma le folafolaga e tausi poloaiga uma ma tulafono a le Alii” (MF&F 136:2). Ua ua tautino atili mai foi e le faaaliga, ”O le a avea lenei ma a tatou feagaiga—o le a tatou savavali i sauniga uma a le Alii” (MF&F 136:4).
I le aluga o masina e tau atu i le malaga umi ese atu mai Navu, sa galulue malosi ai taitai o le Ekalesia e faamautinoa o le toatele o le Au Paia e mafai ona osia feagaiga paia e ala i le auai i sauniga o le malumalu. Afai sa latou taumafai e tausi a latou feagaiga ma ola i poloaiga, e mafai ona latou maua le ”mana mai luga” na folafolaina mai e faamanuia ai ma fesoasoani ia i latou. Sa toe faamanatu mai e le Alii i le Au Paia: ”O A’u o lē na taitaiina ese le fanauga a Isaraelu mai le laueleele o Aikupito; ma ua faaloaloa atu lo’u lima i aso e gata ai, e laveai lo’u nuu o Isaraelu” (MF&F 136:22). O isi uiga taua o le ala o feagaiga na aofia ai le faamanatu mo le Au Paia e fesoasoani ia i latou e le tagolima e ala i le tauaveina ”o se vaega tutusa, e tusa ma le vaevaega o a latou meatotino.” O le poloaiga foi na aofia ai le folafolaga a le Alii i le Au Paia pe afai latou te faia ma le loto i ai: ”O le a faamanuiaina outou ia outou lafu manu, ma a outou fagaga, ma o outou fanua, ma o outou fale, ma o outou aiga” (MF&F 136:8, 11). O uiga mama o le onosai, lotomaualalo, ma le lotofaafetai i le tausiga o feagaiga ma le auai atu i mea-tausi faaletino o loo otooto mai i le faaaliga o le a fesoasoani foi i paionia o le Au Paia o Aso e Gata Ai i le faamautuina o le vaomatua, faatuina o fale ma nuu fou, ma faataatiaina le faavae mo se ekalesia ua faamoemoe e faatumulia ai le lalolagi.
Savavali i le Ala o Feagaiga
Faatasi ai ma se malamalama fou na toe faafouina ai le malosi. I le latou matafaioi o le nuu o le Atua, sa latou maua le avanoa ma le tiutetauave ia ese ai le amatalia o le malaga. O le leai o ni sauniuniga faaletino ma meaai sa avea ma faafitauli ogaoga i le taimi o le malaga a le Au Paia e sopoia ai Aioua. O lea la ua oo ina talitonu Polika o le manuia o a latou taumafaiga na faaitiitia ai le faalagolago i tagata, faafanua, taavale solofanua, ma sapalai ae sili atu le ua’i atu i le afioga ma le finagalo o le Alii. E mafai e le Alii ona afua ai ona tofaatimu mai ai le manai i laufanua valevalenoa o Amerika pe afai e tatau ai, pau lava le mea ia tuu atu e le Au Paia lo latou faatuatuaga ia te Ia. Sa le manaomia e le Au Paia ona uta ia tutumu a latou taavale solofanua ona o le fefefe. Ina ia faamalosia lenei manatu, na faaitiitia ai e Polika Iaga le kamupani a le vanguard i le na o le 144 alii ma faatonuina i latou e aumai na o le 100 pauna [45.36 kilokalama] o meaai mo le tagata lava ia i la latou malaga i le vaomatua. O i latou uma ”sa leai se faatuatua e amata i lena aofaiga” e mafai ona nonofo i Uinita Kuota, sa ia tautino atu ai. Sa ia ”lapataia i latou uma o e sa faamoemoe e agai atu i mauga e faapea, o le a le faatagaina le amioletonu i le Tolauapiga a Isaraelu” ma tautino atili atu, ”Ou te lei manao e auai faatasi mai ma la’u vaega soo se tasi, vagana ai o le a latou usiusitai i le afioga ma le finagalo o le Alii, ola i le faamaoni ma fesoasoani e fausia le malo o le Atua.”
I totonu o ni nai aso talu ona maua le ”Afioga ma le Finagalo o le Alii,” sa fautuaina atu ai e Polika se faatinoga faaagafesootai e faaali atu ai ”i le lalolagi e faapea e mafai ona faia lenei nuu ma mea na mamanuina ai i latou e le Atua.” O siva sa masani ona mafaufau i ai o se ituaiga o faafiafiaga le mama i Amerika i le seneturi lona 19, ae sa aoao atu e Polika le kamupani vanguard: ”E leai se afaina [faapea] o le a tulai mai i le tuufaatasia po o le sisiva pe afai o uso, pe a latou auai i ai, iloa le taimi e taofi ai” ma aua lava ”le galo le faamoemoega o lenei malaga.” I le valaauliaina o le Au Paia e sisiva, sa gauai atu Polika i le fautuaga faaalia: ”Afai ua e fiafia, vivii atu i le Alii i pesega, ma musika, ma siva, faatasi ma se tatalo o le viiga ma le faafetai” (MF&F 136:28).
Faatasi ai ma sauniuniga ua faatulagaina, sa lagona e Polika le mautinoa o le a fesoasoani le Alii ia i latou, e oo lava i tulaga e le mafai ona latou puleaina. Ina ua faailoa mai e tagata i le vaega e muamua atu ni atugaluga faapea e latou te le ono taunuu i lo latou taunuuga i le taimi e toto ai faatoaga, sa tautino atu e Polika, ”Ia, faapea la tatou te lei ausia. Ua tatou [faia] mea uma tatou te mafaia ma malaga i le vave e mafai ai e a tatou manu.” A faapea o le Au Paia ua ”faia mea uma latou te mafaia,” o le a ia lagonaina ”le faamalieina lelei e pei ua [latou] totoina le afe eka i saito. O le a faia e le Alii mea o totoe.” Sa ia faaauau pea, ”Ou te lei lagonaina lava se lagona sili atu ona manino i lo’u mafaufau nai lo lenei malaga. O lo’u filemu ua pei o se vaitafe i le va o lo’u Atua ma a’u lava ia.
O Se Taimi o le Aoaoina
O le malaga mai Uinita Kuota i le Vanu o Sate Leki na avea ma se taimi o le aoaoina, taimi o le mauaina o aafiaga moomia uma tutusa mo taitai ma tagata o le Ekalesia. Na lagona e Siaosi A. Samita e faapea o tagata auai o le a ”manatuaina lenei malaga o se tasi o A’oga silisili sa latou i ai,” a e sa tusia e Uilifoti Uitilafi, ”Ua tatou i ai nei i se nofoaga ua tatou faamaonia ai i tatou lava.” Mo Polika Iaga ma le Au Paia, na avea uma le malaga ma se avanoa e faamaonia ai lo latou faatuatua e ala i le usiusitai i fautuaga ma se faatinoga i le faamaoniaina o le Alii. O le suiga iloga i totonu o le Au Paia ina ua mavae le faaaliga na uunaia ai Viliamu Clayton e matau, ”Sa foliga moni mai lava e peiseai ua masae le ao, ma ua matou oo atu i se elemene fou, se siosiomaga fou, ma se sosaiete fou.”
O le malaga i le 1847 a le kamupani vanguard sa lei aunoa ma ona tofotofoga, e oo lava i le tautinoga faafouina a le Au Paia. O le uluai fuafuaga e faapea e tuua ia ”tasi le masina a o lei tupu le mutia” ae ia le silia le aso 15 o Mati. Peitai, ua tuai ona oo mai le tautotogo, ma o mutia amata na tuputupu ae i vaiaso mulimuli ane nai lo le mea e masani ai. O se taunuuga o le tau malulu e le masani ai i lea taimi, sa le mafai ai e le kamupani ona tuua lo latou nofoaga tofia seia oo i le ogatotonu o Aperila. O le fiafia ua i’u ina amatalia malaga sa lei pine ae suia i le tupu moni lava o po sili ona malulu, laufanua matagiā, sopoiaina o vaitafe faigata, o le leiloloa o povi, ma aso na faatumulia i malaga uumi e leai nisi mea o faia ai.
E i ai taimi ia Polika Iaga, i le tuuto atu ma le faananau i mataupu faavae o le faaaliga, sa ia maua ai i le lē fiafia o ia lava i amioga a nisi o tagata o le kamupani. I le faaiuga o Me, sa ia faitau atu ai ”le Afioga ma le Finagalo o le Alii” i le kamupani ma ”faailoa atu ona manatu & lagona … e faapea ua galo ia i latou la latou misiona.” Sa ia toe folafola atu foi o le a sili ia te ia le ”malaga faatasi ma ni alii amiotonu se toa 10 o e o le a tausia poloaiga a le Atua nai lo le tolauapiga atoa o i ai i se ala faatamala & faagaloina le Atua.” O le aso na sosoo ai, sa ia tautino mai ai sa manao o ia i le kamupani ”ia osifeagaiga e liliu atu i le Alii ma o latou loto atoa.” Sa ia faamanatu atu ia i latou ia latou amio a’i faapei o se nuu o le feagaiga: ”E tele mea ua ou fai atu ai i le usoga e uiga i le maua’i o a latou faatinoga ma amioga ina ua matou tuua nuuese. … Afai matou te le salamo ma lafoai lo tatou amioleaga o le a tele atu mea e faalavelaveina ai i tatou nai lo mea na tatou oo i ai, ma afā e sili atu ona leaga e fetaiai. Ina ua mavae ona ia a’oa’i atu ma le tuusao i taimi e tatau ai , ona ia ”faamanuia atu lea ma le agamalu i le usoga ma tatalo ina ia mafai e le Atua ona faataunuu a latou feagaiga.”
O le malaga i le 1847 e tulaga ese lava mai i le tausaga na muamua atu. E ui ina itiiti ifo ma le 300 maila [483 kilomita] sa malaga ai le kamupani vanguard i le 1846---o se avaresi o le silia teisi ma le lua maila i le aso—sa malaga le kamupani paionia muamua i le silia ma le 1,000 maila [1609 kilomita] i le 111 aso, o se avaresi o le silia ma le faafa le mamao i le aso e sili atu ai i le tausaga ua mavae.
E toatele ua faamamaluina le manuia o le malaga a le Au Paia i taitaiga patino a Polika Iaga, ae sa ia faailoa atu ma le loto i ai le aao o le Atua i le galuega. ”O mea ua ou iloa,” na ia fai atu ai, ”Na ou maua mai le lagi. … E talanoa tagata e uiga i mea ua ausia i lalo o la’u taitaiga, ma faatatau i lo’u atamai ma lo’u tomai; ae na ala mai mea uma lava i le mana o le Atua, ma o le atamai na maua mai ia te ia.” O se taunuuga o lesona na aoaoina i le 1847, na mou ese atu ai lagona popole sa ia Polika Iaga i Uinita Kuota. O le faamaoniaina o le afioga ma le finagalo o le Alii ma le avea mulimuli ane o ona mataupu faavae ma vaega o lona olaga, na ia iloa mulimuli ane ai ua ”tumu o ia i le filemu i le ao ma le po” ma moe ”filemu lelei ai e faapei o se tamaitiiti malosi i vae o lona tina.”