Suesuega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga
O Aiga o Knight ma Uitimera


“O Aiga o Knight ma Uitimera,” Faaaliga i le Talaaga, (2016)

“O Aiga o Knight ma Uitimera,” Faaaliga i le Talaaga

O Aiga o Knight ma Uitimera

MF&F 12, 14, 15, 16

Iosefa Knight le Matua.

I le tautoulu o le 1826, sa faafaigaluega ai e se tagata iloga e umia fanua e igoa ia Iosefa Knight le Matua, le alii e 20 tausaga le matua o Iosefa Samita o se tagata faigaluega. Sa umia e Knight ni faatoaga se fa, se vili saito, ma ni masini se lua (lea e saunia ai fulufulu mamoe, vavae, ma isi mea mo le viliina e avea ma filo). Sa tusia mulimuli ane e lona atalii o Iosefa Knight Le Itiiti, e faapea, “Sa fai mai lo’u tamā, o Iosefa [Samita] o le tagata faigaluega sili lea ua ia faafaigaluegaina,” ma faaopoopo atu faapea na ta’u atu e Iosefa ia te ia ma lona tamā “sa ia vaai i se faaaliga vaaia, sa faaali atu se tagata ia te ia ma ta’u atu ia te ia le mea sa i ai se tusi auro o aso anamua na tanumia ai, ma afai o le a ia mulimuli i faatonuga a le Agelu e mafai ona ia mauaina. … Sa ma talitonu ma lo’u Tamā i le mea na ia ta’u mai ia i ma’ua, ou te manatu o i ma’ua tagata muamua na sosoo ma le aiga o lona tamā.

O Se Uo Manaomia

Sa faamaonia o le au Knight o ni uo faamaoni. Sa i ai Iosefa Knight le Matua i le fale o le au Samita, faatasi ai ma se isi uo a le au Samita, o Iosia Stowell, i Manaseta, Niu Ioka, i le aso 22 o Setema, 1827—o le aso na maua mai ai e Iosefa papatusi auro ma le Urima ma le Tumema. Na avea Knight ma se tasi o tagata muamua na faalogo e uiga i nei measina ina ua talanoa patino atu Iosefa ia te ia e faapea o le Urima ma le Tumema sa “ofoofogia” ma sa mafai ai e ia ona “vaai i soo se mea.” Sa ia fai mai foi o papatusi, ia na foliga mai “o le Auro,” sa “tusia i Mataitusi” ma sa manao o ia ia faaliliuina.

Na faia le faaliliuga i Haramoni, Penesilevania, lea na faatau ai e Iosefa ma lona faletua, o Ema se fale ma se fanua mai matua o Ema. Sa nonofo le au Knight pe tusa ma le 30 maila i matu, i Kolasavile, Niu Ioka, ma sa i ai ia i latou se matafaioi taua i le faaliliuga. I le saunoa ai e uiga ia Iosefa Knight le Matua, sa tusia ai e Iosefa: “[Na ia] aumaia ma le agalelei ma le magafagafa ia i ma’ua, le tele o mea e manaomia, ina ia le faalavelaveina ai i ma’ua i le galuega o le faaliliuga.” Na toe ta’ua e Knight le tuuina atu “o se Paelo o I’a e taumafa ai ma ni pepa Laina mo le tusiaina … pe a ma le iva pe sefulu faaputuga o saito ma pe a ma le lima pe ono faaputuga o teta [pateta] ma se pauna o le lauti.”

Sa manatua e Iosefa Knight le Itiiti e faapea, i se tasi taimi i le taimi o le faaliliuga sa manaomia ai e Iosefa le $50 (o se peimeni o le fanua sa la faatauina ma Ema). “Sa le mafai e lo’u Tamā ona mauaina [le tupe],” na tusia ai e Knight. “Ona sau ai lea o ia ia te au, o le aso lava lea na ou faatauina atu ai lo’u fale ma auina atu ia te ia [Iosefa Samita] se taavale solofanua e tasi.”

Pe tusa o lea lava taimi, na faailoa ai e Iosefa Knight le Matua lona “naunau ia iloa lona tiute” i le galuega a le Alii. Sa fesili Iosefa Samita i le Alii ma maua mai ai le faaaliga lea ua ta’ua nei o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 12. E pei foi o faaaliga na faalau mai mo Oliva Kaotui (vaega 6) ma Ailama Samita (vaega 11), o lenei faaaliga na faatonuina ai Knight e tausi poloaiga, ia “saili e aumai i luma ma faatu le faamoemoe o Siona,” ma ia “uai atu i lona malosi.”

Mai Haramoni i Feiete

Ia Me 1829, sa faauo ai e se isi aiga ia Iosefa Samita—o le au Uitimera. O le aiga o Uitimera o le Taulaga o Feiete, Niu Ioka (pe tusa ma le 100 maila i matu o Haramoni), na muai faalogo i le “Tusi Paia auro i le faaiuga o le 1828, ina ua avea le atalii o Pita Uitimera o Tavita ma uo a Oliva Kaotui i le taimi o le asiasi atu i Palamaira. Sa tonu ia i la’ua e suesue i le tala o papatusi ma ia logoina e le tasi le isi.

Sa afe atu Oliva e vaai le au Uitimera i le tautotogo o le 1829 ina ua alu atu o ia e feiloai ia Iosefa ma iu ai ina avea ma ana tusiupu. Talu mai lena taimi, sa tusia ai e Oliva ni tusi ia Tavita e faamatala ai le faaliliuga faavavega. E pei o le au Knight, na faatalitonuina le au Uitimera e tatau ona latou fesoasoani i le faaliliuga, ma i le taufaaiuiuga o Me, sa malaga atu ai Tavita i Haramoni e siitia atu Iosefa ma Oliva i le fale o Uitimera. “Sa ia fautua mai e tatau ona ma nonofo i lo latou fale e aunoa ma se totogi,” na tusia ai e Iosefa. “Ina ua ma taunuu atu, sa ma iloaina ai Sa matua naunau lava le aiga o Uitimera e uiga i le galuega, ma sili ona lelei le faauo mai ia i ma’ua. Sa latou faaauau pea lea faigauo lelei, sa ma nonofo ai i lo latou fale e tusa ai ma le latou fautuaga, aemaise lava Ioane Uitimera, na fesoasoani tele ia i ma’ua i le tusitusia i le taimi na totoe o le galuega.” Na taunuu Ema i le fale o Uitimera ae lei leva mulimuli ane ai ia Iosefa ma Oliva ma sa avea foi o se tusiupu.

O le masina o Iuni 1829 o se masina ofoofogia i le talafaasolopito o le Ekalesia. E le gata ina sa faamaeaina e Iosefa ma ana tusiupu le faaliliuga, ae sa faalau atu e Iosefa e le itiiti ifo ma le lima ni faaaliga, ae sa faalau atu e Oliva se faaaliga e ta’ua o le “O Mataupu Faavae o le Ekalesia a Keriso,” ma o i laua uma e toalua sa i ai se aafiaga mamana “i le Potu o le. Fale o Uitimera” lea na oo mai ai “le afioga a le Alii” ia te i la’ua ma faatonuina i la’ua e faatatau i se faasologa o sauniga ma fonotaga autu. E le gata i lea, sa talosaga Iosefa mo se puletaofia i le Tusi a Mamona, ma sa amata ona la talanoa ma Matini Harisi i tagata lomitusi e uiga i le lolomiina o le tusi. Mulimuli ane, sa faaali mai se agelu ma faaali atu papatusi i Molimau e Toatolu e lata ane i le faatoaga a Uitimera i Taulaga o Feiete, ma sa vaai ma taulimaina e Molimau e Toavalu ia papatusi e lata ane i le faatoaga a le au Samita i le Taulaga o Palamaira.

Sa avea le au Uitimera ma se lagolago maoae i le taimi o lenei vevesiga o gaoioiga taua. O lea auaunaga na aumaia uma ai tofotofoga ma taui i le aiga. Sa lipotia mai e se atalii o le atalii o Mary Musselman Uitimera (o le faletua o Pita Uitimera le Matua.) e faapea o Maria e “toatele naua tagata faaopoopo e tausia” lea sa “tele ina lofituina ai o ia i galuega.” I se tasi afiafi, i le mavae ai o le umi o galuega o le aso, sa alu atu ai o ia i le fale o le faatoaga e tataususu o povi ma feiloai ai i se tagata na te le iloaina o lē sa “faaali atu ia te ia se afifi o papatusi” ma “susu’e lau o le tusi o papatusi, o lea lau papatusi ma lea lau papatusi,” ma folafola atu ai ia Maria e faapea “o le a faamanuiaina o ia” pe afai e na te “onosai ma faamaoni i le tauaveina o lana avega mo sina taimi umi teisi atu.” O lea na avea ai o ia ma se isi molimau o le Tusi a Mamona.

Na oo mai foi faamanuiaga faapitoa i fanau tama a Maria. “O Tavita, Ioane, ma Pita Uitimera le Itiiti na avea ma a matou uo finafinau ma fesoasoani i le galuega,” na tusia ai e Iosefa. E mafai foi ona faapea mo Kerisiano ma Iakopo Uitimera, o e na auai faatasi ma Ioane ma Pita le Itiiti o ni Molimau e toafa o le Toavalu. Ina ua talosagaina e Tavita, Ioane, ma Pita le Itiiti ia Iosefa e fesili atu i le Alii e uiga i o latou tiute, sa faalau mai ai e Iosefa ni faaaliga se tolu ua ta’ua nei o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 14, 15, ma le 16. Sa folafola atu ia Tavita, o se tasi o Molimau e Toatolu, afai e ole atu o ia i le faatuatua o le a ia maua le Agaga Paia, “lea na te tuuina mai upu e tautala ai, ina ia mafai ona outou tutu o se molimau o mea o le a outou faalogo ma vaai i ai; o lenei foi, ina ia mafai ona e alaga atu le salamo i lenei tupulaga.”

O se tautinoga ia i la’ua uma e toalua o Ioane ma Pita Le Itiiti, ua avea ma ni fuaiupu lē mafaagaloina o tusitusiga paia o aso nei: “Ma o lenei, faauta, ou te fai atu ia te oe, o le mea e sili ona aoga ia te oe o le talai atu lea o le salamo i lenei nuu, ina ia e aumaia agaga ia te au, e te mapu faatasi ai ma i latou i le malo o lou Tama.”

O Mea Na Tutupu a o Lumanai le Faatulagaina o le Ekalesia

E ui o le a le lolomiina le Tusi a Mamona seia oo ia Mati 1830, ae sa maua e nei Au Paia po po fou le mafanafana ma musumusuga sili i le faitauina o le tusiga. Sa ta’ua e Lusi Maka Samita e faapea i le taimi o le taumafanafana o le 1829, i se tasi afiafi i le fale o Uitimera “sa faaaluina i le faitauina o tusitusiga [o le Tusi a Mamona] ma o le a sili ona le manaomia ia te au le fai atu … ua matou olioli tele lava.”

Sa faaaoga foi e nei tagata talitonu le Tusi a Mamona lea o le a lolomiina e folafola atu ai le talalelei. O na faifeautalai i le lumanai e pei o Tomasi B. Marsh ma Solomona Chamberlain na tuuina atu i ai itulau mo le lomiga ua faamaonia o le Tusi a Mamona a o lolomiina ma na liliu mai i ni nai masina a o lei faatulagaina le Ekalesia. E le o se mea na faateia ai, o tagata o le aiga o Uitimera o nisi o i latou na faailoa atu ia Chamberlain le tusi fou o tusitusiga paia.

I nei aiga uma e lua o Knight ma Uitimera na aofia ai i “paranesi” muamua o le Ekalesia—i Kolasavile ma i Feiete i le faagasologa lena. Faatasi ai ma le aiga o Samita i Palamaira (o le isi paranesi o le Ekalesia), sa ofoina atu e le au Uitimera ma le au Knight le lagolago faaleagaga ma faaletino lea na tauaveina ai se tiute taua i le Toefuataiga o le talalelei.

  1. Iosefa Knight Le Itiiti, “Joseph Knight’s incidents of history from 1827 to 1844[,] Aug. 16, 1862[,] compiled from loose sheets in J[oseph]. K[night].’s possession[,] T[homas]. B[ullock],” Potutusi o Talafaasolopito o le Ekalesia, Aai o Sate Leki.

  2. Iosefa Knight manatuaga, leai se aso, Potutusi o Talafaasolopito o le Ekalesia, Aai o Sate Leki

  3. Iosefa Samita, “History, 1838–1856, volume A-1 [23 December 1805–30 August 1834],” 20, josephsmithpapers.org.

  4. Iosefa Knight, manatuaga, lea se aso.

  5. Iosefa Knight Le Itiiti, “Joseph Knight’s incidents of history from 1827 to 1844.”

  6. “Revelation, May 1829–B [D&C 12],” i le Book of Commandments, 31, josephsmithpapers.org; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 12:6, 9.

  7. Iosefa Samita, “History, 1838–1856, volume A-1 [23 December 1805–30 August 1834],” 21–22.

  8. Iosefa Samita, “History, 1838–1856, volume A-1 [23 December 1805–30 August 1834],” 27.

  9. Andrew Jenson, “Still Another Witness,” i le Andrew Jenson, faatonu, Historical Record: A Monthly Periodical, vol. 7, nu. 8–10 (Oke. 1888), 621.

  10. Iosefa Samita, “History, 1838–1856, volume A-1 [23 December 1805–30 August 1834],” 22.

  11. “Revelation, June 1829–A [D&C 14],” i le Book of Commandments, 32, josephsmithpapers.org; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 14:8.

  12. “Revelation, June 1829–C [D&C 15],” i le Book of Commandments, 33, josephsmithpapers.org; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 15:6; 16:6.

  13. Lusi Maka Samita, “Lucy Mack Smith, History, 1845,” 153, josephsmithpapers.org.