“Faatulagaina o le Ekalesia i Navu,” Faaaliga i le Talaaga (2016)
“Faatulagaina o le Ekalesia i Navu,” Faaaliga i le Talaaga
Faatulagaina o le Ekalesia i Navu
O se Nofoaga Fou e Faapotopoto ai
Ina ua mavae le tutulieseina mai o latou fale i Misuri i matu, sa sosola le Au Paia i sasae i le Misisipi, ma maua ai se sulufaiga mo le taumalulu o le 1838–39 i nofoaga eseese i autafa o le vaitafe i le Teritori o Aioua ma Ilinoi, faatasi ai ma le aofaiga aupito toatele o le Au Paia o loo potopoto i totonu ma talaane o Kuinisi, Ilinoi. I le faamalosia ai e lafoai soo se faamoemoega vave o le i ai o lo latou laueleele o Siona i le Itumalo o Siakisone, Misuri, na toefuatai mai ia i latou, sa sailia e taitai o le Ekalesia se nofoaga fou mo le faapotopotoina tutotonu mo le Au Paia. E oo atu i le taumafanafana o le 1839 ua latou faatauina mai le eria o Commerce i le Itumalo o Hancock, Ilinoi, ma fasi fanua tetele i le isi itu o le vaitafe i le Teritori o Aioua. Sa filifilia Commerce e avea ma nofoaga fou e faapotopoto ai, ma sa vave ona toe faaigoa e le Au Paia lo latou aai fou o Navu.
O le aoaoina mai aafiaga o le tutulieseina muamua mai o latou fale i le Itumalo o Siakisone, Misuri, ma mulimuli ane mai Itumalo o Caldwell, Daviess, ma Ray i Misuri i matu, sa naunau ai le Au Paia e faaaoga mana o le malo. Sa latou amata taumafai e faatulaga se aai i lo latou aiga fou i Ilinoi lea o le a latou saoloto ai e faaaoga a latou aia tatau faalelotu faatasi ai ma le puipuiga o le pule faaletulafono.
I le aso 16 o Tesema, 1840, o le Kovana o Ilinoi o Thomas Carlin ma le fono faitulafono a Ilinoi, i le taimi muamua na naunau e maua palota a le aofai toatele o tagata sulufai o le Au Paia o Aso e Gata Ai mai Misuri ma lagona le tiga i mea leaga, sauaga na mafatia ai le Au Paia i lima o o latou tuaoi Misuri, na pasia ai se ”Tulafono e Faaaofia ai le Aai o Navu.” O lenei pepa o faamatalaga na tuuina atu ai le tele o le malosi faaletulafono i tagatanuu o Navu, e aofia ai, faatasi ai ma isi malosiaga, o le gafatia ona faatulaga se fono faitulafono mo i latou lava e fatu ai tulafono i totonu o le aai, o le malosi e fatu ai le Vaegaau a Navu o se vaega o le militeli a le setete, ma le pule e faavae ai se iunivesite i totonu o le aai. Pe tusa o le taimi lava lea sa taumafai ai le Au Paia e faamautu le faavae o lo latou aai sa latou saili foi e faaaoga le Ekalesia i le setete o Ilinoi, faatasi ai ma Iosefa Samita o se tagata tausimavaega. I le talaaga o nei taumafaiga e faatu se aai fou mo le Au Paia i luga o auvai o le Misisipi, na maua ai e Iosefa Samita se faaaliga i le aso 19 Ianuari, 1841, ma faailoa mai ai Navu o se aai o se malumalu ma se nofoaga fou e faapotopoto ai, tuuina atu faatonuga i taitai o le Ekalesia, ma le faatuina o le faalapotopotoga o le Ekalesia i Navu. O lenei faaaliga o loo maua nei i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 124.
O Vaega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga i Navu
E ui o le tele o tala o loo i ai nei o lauga faalauaitele a Iosefa Samita na amata mai le vaitau o le talafaasolopito o le Ekalesia i Ilinoi, ae o le faafeagai e moni i faamaumauga o ana faaaliga. I le lomiga o i ai nei o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, e 135 vaega na tusia i le taimi o le soifuaga o Iosefa Samita, ma na o le iva o na faaaliga na faamaumauina mai le lima tausaga na soifua ai le Perofeta i Navu. Mai vaega e 110 na faamaonia i le taimi o le soifuaga o Iosefa Samita (o vaega na sa aofia ai i le lomiga o le 1844 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga), e na o le tolu o loo faamauina mai le vaitau i Ilinoi.
O le faatusatusaina o vaega e iva ua faamaonia i le taimi nei o le Mataupu Faavae ma Feagaiga na faamaumauina i le gasologa o tausaga o Iosefa Samita i Ilinoi ua faamamafa mai ai le taua o le faaaliga na maua i le aso 19 Ianuari, 1841. O le Mataupu Faavae ma Feagaiga 125, o se faaaliga puupuu na maua ia Mati 1841, e faatatau i le faatuina o le siteki o Saraemila i le isi itu o le Vaitafe o le Misisipi, i le Teritori o Aioua. O le faaaliga na sosoo ai na faamaumauina (lea ua avea nei ma Mataupu Faavae ma Feagaiga 126) na maua ia Iulai 1841 ma e aofia ai faatonuga patino ia Polika Iaga e faatatau i lana galuega faafaifeautalai. O le Mataupu Faavae ma Feagaiga 127ma le 128 o ni tusi o Setema 1842 o aoaoga mai ia Iosefa Samita i le Au Paia i Navu, e faamatala ai, faatasi ai ma isi mea, le mataupu faavae o le papatisoga mo e ua maliliu. O nei tusi e lua, na tusia a o lafi Iosefa Samita ma sa faatauaina e le Au Paia o ni fesootaiga musuia mai lo latou perofeta e lei auai, faatasi ai ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 124, na o le pau lea o faaaliga i le vaitau o Ilinoi po o faatonuga na faamaonia i le taimi o le soifuaga o le Perofeta.
O isi vaega e tolu e soso’o ai o loo i ai nei O le Mataupu Faavae ma Feagaiga—vaega 129, 130, ma le 131—o loo i ai ni vaega mai faatonuga na tuuina mai e Iosefa Samita i le 1843 i Navu (vaega 129) ma i le taulaga laitiiti o Ramusi, Ilinoi (vaega 130 ma le 131). O le vaega 132 e faatatau i le faaipoipoga faaautaunonofo ma le faaselesitila, ma, e ui lava na faamaumauina i le 1843, o ni vaega o lea faaaliga na silafia e Iosefa Samita a o lei taunuu i Navu. E le gata i lea, o lona faasalalau atu sa faatapulaaina i le taimi o le soifuaga o le Perofeta i le na o ana uo mamae aupito felata’i ma sili ona faamaoni. O lea, e ui ina itiiti ni faaaliga faalefaalapotopotoga po o faatonuga sa faamaumauina i tausaga faaiu o le soifuaga o Iosefa Samita, o le faaaliga umi ma le lavelave na maua i le aso 19 Ianuari, 1841, o se tuusaunoaga. Mo tagata o le Ekalesia i lena taimi, sa latou manatu o le faaaliga lea e aupito talafeagai mo Navu.
Sa lauiloa i tagata o le Ekalesia i le taimi lava lena ina ua maea ona mauaina. O le anotusi muamua lea na tusia e le failautusi aoao o le Ekalesia o Ropati Thompson i le Tusi o le Tulafono a le Alii, o se faamaumauga na mamanuina e aofia ai faaaliga a Iosefa Samita ma ua avea foi ma uluai tusi o loo faamaumauina ai le sefuluai a le Ekalesia. Sa faitauina i tagata o le Ekalesia i le konafesi aoao ia Aperila 1841 a le Ekalesia i Navu—o le konafesi muamua ina ua mavae le mauaina o le faaaliga. Sa masani ona faasino soo Iosefa Samita, Polika Iaga, ma isi taitai o le Ekalesia i poloaiga o le faaaliga ina ia fausia le malumalu ma le Maota i Navu. E le gata i le faatulagaina o le taitaiga o le Ekalesia i Navu e ala i le poloaiga paia, ae na vave lava ona avea le faaaliga ma se punavai o le taitaiga ma le faamoemoega mo le Au Paia o loo nonofo ai iina.
Anotusi o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 124
O le Mataupu Faavae ma Feagaiga 124 e toetoe lava a mafai ona manatu i ai o se faavae faalelotu mo le Ekalesia i Navu, i le ala lava lea e tasi na avea ai le tulafono e faaaofia ai le aai ma mea na taulimaina ai manaoga lautele o tagata ma manaoga faalemalo o le nuu. O laina amata o le faaaliga na faalau mai ai o le siteki a Navu e tatau ona avea o se nofoaga tutotonu fou mo le faapotopotoina o le Au Paia, o se ”maa tulimanu o Siona.” O le poloaiga e fausia se malumalu i Navu na faaalia ai o le aai fou sa le na o se sulufaiga le tumau ae o se aiga tumau.
O le tutulieseina o le Au Paia mai Misuri ma le faatuina o siteki fou i le tuaoi i sisifo o Ilinoi ma le isi itu o le vaitafe i le Teritori o Aioua, faatasi ai ma le faatuina o se aai fou ma se fale mo le Au Paia, na saunia ai ma le mataalia se amataga fou mo le Ekalesia. O lenei vaitau o le suiga ma le manaomia mulimuli ane o se faalapotopotoga fou sa atagia mai i le tele o le anotusi o le faaaliga. I le amataga o le faaaliga, e tele ni tofiga patino e tuuina atu i tagata o le Ekalesia, ma o le faaaliga e faaiu i se lisi o tofiga a taitai o le Ekalesia, e aofia ai le Au Peresitene Sili, Korama a Aposetolo e Toasefululua (ua faailoa mai i le faaaliga o le ”aufono femalagaai o le Toasefululua”), ma se aufono maualuga fou a le siteki mo Navu, faatasi ai ma isi korama.
O se folafolaga i ”tupu uma o le lalolagi” sa valaauina e ala i le faaaliga, lea na atagia atili mai ai le vaaiga lautele o le ituaiga na faamoemoe o le a avea ai Navu. Ina ua mavae aafiaga faifai pea o le tutulieseina mai o latou fale, o upu o le faaaliga o loo faamatala mai ai le faamoemoega o le folafolaga e tuuina mai ai se faamoemoe fou: ”Aua faauta ua lata ona Ou valaau atu ia i latou [tupu ma pule’ o le lalolagi] ia ua’i mai i le malamalama ma le mamalu o Siona, aua ua oo mai le taimi atofaina e faapitoa ai Siona.”
O le faaupuina o le folafolaga o le faaaofia ai lea o se valaaulia ia ”o mai ia outou faatasi ma a outou auro ma a outou ario, mo le fesoasoani a lo’u nuu, i le fale o le afafine o Siona.” O lenei manatu faavae o le valaauliaina o tagata asiasi e o mai i Navu ma aoao e uiga i le talalelei ma fesoasoani i le Au Paia sa le mavavaeeseina ma se isi mataupu iloga o le faaaliga—o le fausiaina ma le faamoemoega o le Maota i Navu.
Na poloaiina e le faaaliga ia fausia ni fale se lua: o se malumalu ma se faletalimalo, po o se ”falemautotogi,” ua ta’ua o le Maota i Navu. Sa ta’ua uma na fale o ”se fale mo lo’u igoa,” o o ni nofoaga paia, agavaa mo le taliaina e le Alii, ma o na fale uma sa tatau ona avea ma galuega faatino tutotonu a le Au Paia mo le isi ono tausaga. O fuafuaga mo le malumalu e fesootai atu ma ni atiinaega fou taua i le malamalamaaga ma aoaoga a Iosefa Samita e faatatau i malumalu, aemaise lava le faaaofia ai o se faatanoavai lea e mafai ai e le Au Paia ona faatino papatisoga e fai ma sui o tagata o o latou aiga ma uo ua maliliu. O lenei faatanoa na muai manaomia mai le faaaliga ia Ianuari 19, 1841.
E ui lava o le malumalu le nofoaga e aupito sili ona taua faaleagaga ma faaletalafaasolopito, o le tele o le faaaliga e tuuto atu i le Maota i Navu nai lo se isi lava mataupu. Sa tatau ona avea o se nofoaga mo Iosefa Samita, lona aiga, ma a la fanau. Sa tatau ona avea o se ”fale e tali ai tagata; o se fale e mafai ona o mai ai tagata ese mai mea mamao e nonofo ai,” lea o le a ”maua ai e se tagata malaga le maloloina ma le saogalemu, a’o manatunatu o ia i le afioga a le Alii, ma le maa tulimanu ua Ou tofia mo Siona.” O i latou o e puleaina o le a latou ”le tofia i ai se mea leaga e oo mai i ona luga—O le a paia, po o o le a lē afio ai le Alii lo outou Atua.”
Sa faamamafa mai pea lava pea e Iosefa Samita le taua o le Maota o Navu. I se fonotaga i le nofoaga o le malumalu e lei maea i le aso 21 Fepuari, 1843, sa ta’ua ai e le Perofeta, ”O le fausiaina o le Maota o N[auvoo] e tutusa lava le paia i la’u vaaiga e pei o le Malumalu. Ou te manao i le Maota o Navu e tatau ona fausia, o lo tatou faaolataga e faalagolago i ai. Pe a uma ona faia e alii mea latou te mafaia pe o le a faia mo le malumalu. tuu atu ia i latou e fai mea latou te mafaia mo le Maota i Navu.” I se masina ma le afa mulimuli ane i se konafesi a le Ekalesia i Navu, sa ia saunoa ai, ”E taua le tuuina atu e lenei konafesi le taua i le Maota o Navu. ona ua tulai mai le faasausili e faasaga i le Maota o Navu. O le fale e lagolago ai le Maota o le Alii.”
Mo le umi o le taimi o le Au Paia i Navu, o le faataunuuina o poloaiga ma tiutetauave eseese o loo otooto atu i lenei faaaliga sa tumau pea le faamuamua aupito maualuga. Peitai, o le umi o lo latou nonofo ai i Ilinoi, o le a le umi ona faamoemoeina, ma o nisi o mea sa latou faamoemoe e ausia o le a le faamaeaina lava.
Talatuu o le Faaaliga
O le aafiaga o Navu e mafai ona malamalama lelei i ai i le talaaga o lenei faaaliga ma taumafaiga a le Au Paia ia usiusitai i ana poloaiga. O Viliamu Clayton, o le tusitalafaamaumau o le malumalu ma se tusiupu i taimi fai soo mo Iosefa Samita, na faaalia ona faaosofiaga ma faaosofiaga a ona uso a tagata o le Ekalesia i lana apitalaaga i le aso 31 Me, 1845: ”O lo matou naunautaiga sili ona malosi, o le faaumaina lea o le Malumalu ma le Maota o Navu … ina ia mafai ona faatagaina i matou e faataunuu poloaiga a le Silisili Ese e faatatau i lenei nofoaga.” Ae paga lea, o faamanuiaga folafolaina ma sini o a latou tofitofiga taitasi, sa faafetaiaia e faigata ma taofiofiga.
O John C. Bennett, o le pulenuu muamua o Navu ma mulimuli ane avea ma se tasi o le Au Peresitene Sili, sa folafola atu i ai o le a ”le i’uvale lona taui pe afai e talia e ia fautuaga.” Ae sa ia liliuese i le na o se tausaga ma le afa mulimuli ane ma avea ai ma se fili faatupu vevesi o le Ekalesia.
O le failautusi aoao o le Ekalesia o Ropati B. Thompson, na tofia e ala i le faaaliga o se tasi o i latou e tatau ona tusia le folafolaga, na maliu i le na o le fitu masina mulimuli ane. Ana le oo lava i ni tausaga mulimuli ane, ina ua mavae le maliu o le Perofeta, na tusia ai le folafolaga. Na iu lava ina fatuina e Pale P. Palate i le 1845, ma lolomiina o se Folafolaga o Aposetolo e Toasefululua o le Ekalesia a Iesu Keriso, o le Au Paia o Aso e Gata Ai .
Ona o le tulaga matitiva o le Au Paia ma le mavae ai o le maliu o le Perofeta na faatuaituai ai le agai i luma o le malumalu ma le Maota o Navu. Sa tauva fale e lua mo le aufaigaluega lava e tasi ma punaoa anomea, ma sa tuai ai ia galuega faatino. Mulimuli ane, i le tautoulu o le 1845, ina ua manino o le taimi o le Au Paia i Navu sa utiuti, sa tatau ai ona faamuamua i le faamaeaina o le malumalu, ma i se fonotaga i le afiafi o le Aso Sa, 14 Setema, sa i ai se ”maliega faalotolotolua e liliu atu taumafaiga faaopoopo i le Malumalu tusa lava pe tatau ai ona faalavelavea le Fale o Navu.” Sa lava le alualu i luma o le fausiaina o le malumalu e mafai ona faaaoga ai i le taimi o le taumalulu o le 1845–46 mo sauniga ma le faatinoina o sauniga.
O le faaaliga i le aso 19 Ianuari, 1841, e toetoe lava a mafai ona mafaufauina o se faaaliga o le mea semanu e oo i ai. Sa fasiotia le Perofeta ma le peteriaka o le Ekalesia, ae sa lei faamaeaina lava le Maota o Navu i le ala na mamanuina ai, o le toatele o le Au Paia na tuua o latou fale i luga o auvai o le Misisipi e agai atu i sisifo i le Vanu Tele o Sate Leki, ma lo latou malumalu pele, faatoa maea lava ina ua mavae tausaga o galuega maelega, sa moomia ona ofoina e faatau atu e taulima ai manaoga tautupe.
Ae o le talafaasolopito o Navu o se molimau foi i le faatuatua o le Au Paia, lo latou malamalama i le taua o faatonuga paia o loo i ai i lenei faaaliga, ma a latou taumafaiga faifai pea e faataunuuina. O le mea moni, o se mea sese le mafaufau i le aofaiga atoa o a latou taumafaiga e ola i lenei faaaliga o se toilalo po o le na o le manatu faapea o nei tausaga o se taunuuga faanoanoa o lo latou nonofo ai i Ilinoi.
Mo le tele o tausaga sa avea ai Navu ma se sulufaiga, o se nofoaga o gaoioiga malolosi faapisinisi, ma se fale mo le Au Paia. O se nofoaga sa vaaia ai le ”malamalama ma le mamalu o Siona” i le toatele o tagata asiasi o e na o mai ma, i nisi tulaga, ”manatunatu i le afioga a le Alii.” O ona ”faamanuiaga,” na faaalia i olaga o tagata o le Ekalesia o e sa nonofo ai iina, sa lei toilalo e tosina atu i ai le lalolagi.