Suesuega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga
O Le Tulafono


“O Le Tulafono,” Faaaliga i le Talaaga (2016)

“O Le Tulafono,” Faaaliga i le Talaaga

O Le Tulafono

MF&F 42

Faatoaga a Isaako Morley

“Ua matou mauaina tulafono o le Malo talu ona matou o mai iinei,” na tusi atu ai Iosefa Samita ia Matini Harisi ia Fepuari 1831, “ma ua talia fiafia i latou e le Au Soo i nei vaega.”

E lei atoa se masina talu ona i ai Iosefa i Ohaio ina ua ia tusia na upu ia Matini Harisi, o le sa i ai pea i Palamaira, Niu Ioka. A o lei siitia atu Iosefa lava ia mai Niu Ioka, sa tuuina atu e le Alii ia te ia se poloaiga e faapotopoto le Ekalesia i Ohaio ma folafola atu: “O iina o le a Ou tuu atu ai ia te outou la’u tulafono.” E lei leva ona taunuu Iosefa i Katelani, ae ia maua le faaaliga folafolaina, lea sa i ai i uluai tusitusiga sa ta’ua “O Tulafono o le Ekalesia a Keriso.” Ua faamaonia nei o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:1–73.

O le manaomia e le Ekalesia o le faaaliga i lea taimi sa sili ona tatau ai. Ina ua taunuu o ia i Ohaio, sa maua atu e Iosefa le Au Paia iina o ni e e faamaoni ae sa le mautonu e uiga i aoaoga faatusi paia e faapea o Kerisiano anamua “sa tasi o latou loto ma le manatu: ua le fai mai foi e se tasi i se isi ana mea, o lana lea; a ua tuu tele a latou mea uma” (Galuega 4:32).

O le toatele o tagata liliu mai o le Ekalesia i Ohaio o ni tagata “o le Aiga,” o se vaega faalenuu na nonofo i le fale ma le faatoaga a Lusi ma Isaako Morley i se taumafaiga e avea ma Kerisiano moni. E ui o o latou faamoemoega sa ogatusa ma le tala na maua talu ai nei e Iosefa lava ia o le Siona a Enoka, lea na ausia ai e tagata le “loto e tasi ma le mafaufau e tasi” ma aveesea atoa ai le mativa (Mose 7:18), na maua ai e le Perofeta ia tagata liliu mai o Ohaio o mulimuli mai i faiga na faavaivaia ai le faitalia faaletagata lava ia, mea-tausi, ma le tali atu mo i latou lava—e ui sa latou “taumafai e fai le finagalo o le Atua, e tusa ai ma lo latou iloaina.” O le taunuuga, o tagata liliu mai, i upu o le talafaasolopito o Iosefa Samita, “o le a vave ona faaumatia i mea faaletino: aua sa latou manatu i ai mai le faitauina o le mau faapea o le mea a se uso o se mea lea a soo se tasi o le usoga.”

E lei leva ona taunuu Iosefa i Ohaio, ae faaali mai e le Alii e faapea “o le tatalo o lo outou faatuatua o le a outou maua ai la’u tulafono ina ia outou iloa le ala e pulea ai la’u Ekalesia.” I ni nai aso mulimuli ane, sa faapotopoto ai e Iosefa nisi o toeaina ma i le “tatalo malosi” na ole atu ai i le Alii e faaali mai Lana tulafono e pei ona folafola mai.

“Faapaiaina o Au Meatotino”

O le faaaliga na maua e Iosefa i le tali atu na faatumauina ai le poloaiga muamua ma le loto atoa, alofa i le Atua, e fai ma uunaiga mo le tausia o isi uma, e aofia ai le tulafono o le faapaiaga, e ta’u mai ai o le alofa mo le Atua o le mafuaaga lea mo lea faiga. Ina ia faapaiaina, sa aoaoina ai le Au Paia o po po fou, o lona uiga ia faapaiaina a latou meatotino e ala i le faaaogaina mo le galuega a le Alii, e aofia ai le faatauina mai o fanua lea e fausia ai Ierusalema Fou ma faapaleina i se malumalu. Na faaalia mai i le tulafono e faapea o le faapaiaga sa faatatau tele i le mauaina e pei ona sa faatatau i le foai atu, talu ai sa folafola mai e le Alii o le a maua e Au Paia faamaoni taitoatasi “ia lava mo ia lava ma lona aiga” iinei ma le faaolataga pe a mavae lenei olaga.

Sa faamanino mai e le tulafono e faapea, o le faapaiaga e lei vaaitino ai i le anaina o meatotino faalenuu. Ae, sa manaomia ai le naunau e faailoa atu o le Alii o le pule o mea uma, ma o le Au Paia taitasi e tatau ona avea ma se “Tausimea galue malosi i ana lava meatotino” ma o lea e tali atu ai i le pule moni, o le Alii, o lē sa manaomia ona ofoina atu ma le saoloto e le Au Paia a latou mea faasili i Lona faleteuoloa ina ia faaaoga e faamāmāina ai le mativa ma fausia ai Siona.

O le faatuatua o tagata liliu mai o Ohaio i faaaliga a Iosefa na taitai atu ai i latou e faaogatusa a latou faiga ma le fuafuaga faaalia a le Alii. E pei ona faaupuina e le talafaasolopito o Iosefa, “O le fuafuaga o le ’faasoa le faaaogaina o meafaigaluega, anomea, po o sapalai ma isi,’ lea sa i ai i le mea sa ta’ua ’o le aiga,’ o e sa masani ona taliaina e o latou tagata le talalelei tumau, sa faigofie lava ona lafoaia mo le tulafono e sili atu ona atoatoa a le Alii.”

A o faagasolo pea le taimi, sa faatino e Epikopo Eteuati Paterika le tulafono i le mea sili na te mafaia, ma sa sainia e le Au Paia naunautai maliega e faapaiaina a latou meatotino i le Ekalesia. Ae o le usitaia o le tulafono sa ofofua atu, ma sa mumusu nisi o le Au Paia. O isi sa le’i aoaoina, ma e toatele sa faataapeapeina. O nisi o le Au Paia fouvale na oo lava ina luiina le tulafono i le faamasinoga, ma taitai atu ai i le faaleleia atili o le gagana o le tulafono ma suiga i le faatinoga.

Sa malamalama isi Au Paia o po po fou e faapea o mataupu faavae e faavavau o le tulafono—faitalia, o le tausimea, ma le tali atu i le Atua—e mafai ona faaaoga i tulaga fesuisuiai, e pei o le taimi na filifili ai Limani Copley e le faapaiaina lana faatoaga i Tomasone, Ohaio, ma auina atu ai le Au Paia na faapotopoto iina i Misuri e ola ai i le tulafono, po o le toe faia foi ina ua tutuliese atu e se au faatupu faalavelave tagata o le Ekalesia mai le Itumalo o Siakisone i le 1833, ma faamutaina ai le faiga masani a le epikopo o le tuuina atu ma le mauaina mai o maliega o galuega faapaiaina ae le o le tulafono lava ia. E pei lava o le tulafono o le faapaiaga, e ui lava na faaalia ia Fepuari 1831, e lei amataina i lena taimi, ae sa lei muta ina ua mumusu nisi e usitai ae o isi sa faanoanoa i a latou taumafaiga. Sa aoao mai Peresitene Gordon B. Hinckley e faapea “o le tulafono o le taulaga ma le tulafono o le faapaiaga e lei aveesea ma o loo faaaogaina pea.”

Tali i Fesili Eseese

E le gata i le faamalamalamaina o le tulafono o le faapaiaga, ae sa taliina foi e le faaaliga le tele o fesili e taua i le Ekalesia i lena taimi. O Iosefa ma toeaina o e na faapotopoto ia Fepuari 1831 i le tulitulimatagauina o le faaaliga na muai fesili mai pe tatau i le Ekalesia ona “o mai faatasi i se nofoaga e tasi pe faaauau pea i nofoaga eseese.” Sa tali mai le Alii i mea ua taua nei o fuaiupu muamua e 10 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42, ma valaau atu i toeaina e talai atu le talalelei i ni paga, folafola atu le upu e pei o agelu, valaaulia tagata uma ia salamo, ma papatiso i latou uma o e sa loto i ai. O le faapotopotoina o le Au Paia i le Ekalesia mai itulagi uma, o le a saunia ai toeaina mo le aso o le a faaali mai ai e le Alii le Ierusalema Fou. Ona, “mafai lea ona faapotopotoina outou i le tasi,” na fetalai mai ai le Alii.

Ona taliina lea e le Alii o se fesili sa faapopoleina ai le faaKerisiano mo le tele o seneturi: pe o se Ekalesia faatulagaina lelei, ma le pule po o se liligi sasaa mai ma le le taofiofia o le Agaga ma ana meaalofa? O nisi tagata na faia ni tautinoga matuia i meaalofa faaleagaga, ma o isi sa tali atu ma se tali tutusa ma faafeagai, ma aveesea ai le le fuafuaina o le Agaga, ma lagolagoina atoatoa ai tulafono faigata. Sa i ai lenei faafitauli i le Ekalesia i po po fou i Ohaio, ma sa tali mai le Alii i ai i ni faaaliga, e aofia ai Lana tulafono. Sa lei vaai le tulafono i le Ekalesia e le gata e faatulagaina lelei pe saoloto e mulimuli i le Agaga; nai lo lena, sa manaomia e le tulafono ia faifeau ia faauuina e i latou ua iloa ua i ai le pule, latou te aoao atu tusitusiga paia, ma ia latou faia e ala i le mana o le Agaga Paia.

O isi vaega o le tulafono na toe faaupuina ma ta’ua ai poloaiga na faaalia ia Mose ma sa aofia ai folafolaga e faalagolago i tuutuuga o isi faaaliga e faalagolago i le faamaoni o le Au Paia i mea sa latou mauaina, e aofia ai le faasoaina atu o le talalelei.

“E faapefea,” na taumanatunatu ai toeaina, ona latou tausia “o latou aiga a o latou folafola atu le salamo pe o auai foi i le Auaunaga a le Ekalesia?” Sa tali mai le Alii i mea ua avea ma fuaiupu 70–73, ona faalautele atili lea i faaaliga mulimuli ane, lea ua maua nei i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 72:11–14 ma le 75:24–28. Sa faamanino atili mai le manatu faavae i le lomiga o le 1835 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga.

O uluai lomiga o le tulafono e aofia ai foi ni tali pupuu i fesili faaopoopo e lua: Pe tatau i le Ekalesia ona faia ni feutagaiga faapisinisi—aemaise lava le oo ai i le nofoaitalafu—ma tagata i fafo atu o le Ekalesia, ma o le a le mea e tatau ona fai e le Au Paia e taulima ai i latou o loo faapotopoto mai Sasae? O tali na tuuese mai lomiga mulimuli ane o le tusiga, atonu ona o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 64:27–30 ua tali ai le fesili muamua, ae o le tali i le lona lua e matua patino lava i se nofoaga ua tuanai ma se taimi atonu sa manatu e le taua mo tupulaga i le lumanai.

“Pe Faapefea ona Faatino Mataupu o La’u Tulafono”

I lena lava masina (Fepuari 1831), na maua ai e Iosefa le mea na avea ma Mataupu Faavae ma Feagaiga 43, lea na poloaiina ai o ia e faapotopoto se fautuaga e “aoao ma faagaeetia le tasi i le isi, ina ia mafai ona outou iloa le ala e galulue ai, ma taitai la’u ekalesia i le ala e faatino ai mataupu o le tulafono ma poloaiga, ia ua Ou tuu atu.” Faatasi ai ma lena poloaiga i le mafaufau, sa taloina ai e Iosefa se fonotaga a toeaina e toafitu o le Ekalesia e fuafua ai pe faapefea ona faatino ia mataupu aoai e faatatau i le tulafono o le legavia o loo faaalia i le tulafono ma le ala e tatau ai i le Ekalesia ona faatino le tulafono i tulaga e amata mai le fasioti tagata i le uiga. O nei tulafono faaopoopo sa faaopoopo i lomiga ua lolomiina o le tulafono ma ua aofia ai nei fuaiupu 74–93 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42.

O le tulafono, faatasi ai ma le faavaeina e le Ekalesia o “Mataupu ma Feagaiga” (lea ua avea nei ma Mataupu Faavae ma Feagaiga 20), na faatulagaina ai le Ekalesia ua televave le faatupulaia i lalo o se seti e tasi o aiaiga ma tuufaatasia aulotu eseese i a latou aoaoga ma faiga masani. O loo faaalia ai le ala na faaali mai ai e le Alii, faaali mai, ma o le a faaali mai ai Lona finagalo i le Au Paia. Mai le faamaninoina o vaega o le tulafono na tuuina atu ia Mose ma faailoa mai le ala e tatau ona faaaoga ai e le Au Paia i le 1831 i o latou tulaga, e folafola atu ai nisi faaaliga e pei ona sailia ma manaomia i le lumanai, o loo faaauau pea ona avea lenei pepa o faamatalaga ola o se tulafono a le Ekalesia a Iesu Keriso.

  1. Iosefa Samita tusi ia Matini Harisi, 22 Fep,, 1831, 1. josephsmithpapers.org.

  2. “Revelation, 2 January 1831 [D&C 38],” i le Revelation Book 1, 52, josephsmithpapers.org; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:32.

  3. Iosefa Samita,, “History, 1838–1856, volume A-1 [23 December 1805–30 August 1834],” 93, josephsmithpapers.org.

  4. “John Whitmer, History, 1831–circa 1847,” 11, josephsmithpapers.org.

  5. “Revelation, 4 February 1831 [D&C 41],” i le Revelation Book 1, 61, josephsmithpapers.org; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 41:3.

  6. “John Whitmer, History, 1831–circa 1847,” 12.

  7. “Revelation, 9 February 1831 [D&C 42:1–72],” 3, josephsmithpapers.org; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:32.

  8. “Revelation, 9 February 1831 [D&C 42:1–72],” 3.

  9. Tagai i le “Revelation, 9 February 1831 [D&C 42:1–72],” 3, 4.

  10. Iosefa Samita, “History, 1838–1856, volume A-1 [23 December 1805–30 August 1834].” 93,

  11. Tagai i le “John Whitmer, History, 1831–circa 1847,” 17.

  12. Gordon B. Hinckley, Aoaoga a Gordon B. Hinckley (Aai o Sate Leki: Deseret Book, 1997), 639.

  13. “Revelation, 9 February 1831 [D&C 42:1–72],” 1–2.

  14. Tagai i le “Revelation, 9 February 1831 [D&C 42:1–72],” 2.

  15. Tagai i le “Revelation, 9 February 1831 [D&C 42:1–72],” 2--3.

  16. Tagai i le “Revelation, 9 February 1831 [D&C 42:1–72],” 4–5.

  17. “Revelation, 9 February 1831 [D&C 42:1–72],” 5.

  18. O se tasi fesili e faitauina, “O le a le mamao o le finagalo o le Alii e tatau ona tatou faia ni fegalegaleaiga ma le lalolagi, & le ala e tatau ona tatou faatautaia ai a tatou fegalegaleaiga ma i latou?” O le tali o le, “Aua e te faia ni aitalafu faatasi ma i latou & o Toeaina & Epikopo e tatau ona fefautuaai faatasi & latou te faia e ala i faatonuga a le agaga e pei ona tatau ai.” O le isi fesili o le, “O a ni sauniuniga o le a tatou faia mo o tatou Uso mai le itu i Sasae o le Iunaite Setete & pe a fesili [se isi tusitusiga po o fea] & pe faapefea?” Na tali mai le Alii, “O le a i ai le toatele ua tofia e tatau ai e fesoasoani i le Epikopo i le mauaina o nofoaga e mafai ona latou faatasia ai i le tele e mafai ai & e faatonuina ai e le Agaga Paia” (“Revelation, 9 February 1831, [MF&F 42:1–72],” 6).

  19. Iosefa Samita, “History, 1838–1856, volume A-1 [23 December 1805–30 August 1834],” 101; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 43:8–9.

  20. Tagai i le “Revelation, 9 February 1831 [D&C 42:1–72],” 2–3.