Suesuega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga
‘E Olioli o Matou Loto e Faalogo o Ia Saunoa Mai’


“‘E Olioli o Matou Loto e Faalogo o Ia Saunoa Mai’” Faaaliga i le Talaaga (2016)

“E Olioli o Matou Loto e Faalogo o Ia Saunoa Mai,” Faaaliga i le Talaaga

“E Olioli o Matou Loto e Faalogo o Ia Saunoa Mai”

MF&F 129, 130, 131

Viliamu Clayton

Sa savali Viliamu Clayton i maila mulimuli e iva i Navu. O le vaa na malaga ai o ia ma lona aiga i lalo o le Misisipi agai i lo latou fale fou sa malolo mo le po a o lei taunuu i Navu. Ae i le mavae ai o se malaga e 11 vaiaso, 5,000 maila mai lona fale i Penwortham, Egelani, sa le toe mafai ai ona faatali Viliamu. Sa latou savavali atu ma ni nai uo i le taeao po o le taumalulu ma taunuu ai le savaliga toeitiiti lava oo i le aoauli, 24 Novema, 1840. O se tagata liliu mai ua tolu tausaga, sa molimau atu Viliamu i le valaauga faaperofeta o Iosefa Samita i lona nuu moni. O lea la ua naunau o ia e feiloai faafesagai ma le Perofeta.

E lei umi ae feiloai ia Iosefa Samita ma faasoa atu nisi o ona uluai uunaiga i tusi i ana uo i Egelani. ”O anapo sa toatele i matou sa faatasi ma Uso Iosefa, [ma] sa olioli o matou e faalogo o ia saunoa mai e uiga i mea o le Malo,” na ia tusi atu ai. ”Ana faapea ou te sau mai Egelani ma le faamoemoe e talanoa ma ia i ni nai aso sa tatau ona ou mafaufau ia te au lava ua matuai tauia lelei a’u mo sa’u taumafaiga,” sa tusi atu ai Viliamu i se isi taimi.

Na galue Viliamu e faatulaga le soifuaga ma se fale mo ia lava ma lona toalua o Ruta, o lē sa maitaga i le la tama lona lua i le taimi na la taunuu ai. Peitai, o le tausaga muamua lava o le au Clayton i lo la fale fou na faamaonia le faigata. Sa la faatauina mai se fanua i le itu i sisifo o le Vaitafe o Misisipi, e faafeagai ma Navu, lea sa la taumafai ai e ola o ni faifaatoaga. Sa avea Viliamu ma se tausitusi i se fale gaosi oloa i se taulaga atiina’e o pisinisi i Egelani ma e lei i ai ni ona tomai po o se vaaiga faalefoliga faaletino o se faifaatoaga. O ana taumafaiga sa lei pine ae le faamalieina ai ona o tulaga lē manuia o ana laau toto faatasi ai ma sona aafiaga umi i le meleria.

I le tulaga maualalo ua aumai e nei mea na tutupu, sa talia ai e Viliamu le fautuaga a le faifeautalai o le sa faaliliuina o ia, o Heber C. Kimball, ma toe siitia atu ai lona aiga i le isi itu o le vaitafe i Navu ia Tesema 1841. O le uso a fesoasoani sa i le au peresitene o le Misiona a Peretania, o Uiliata Risati, sa galue o le failautusi a Iosefa Samita, sa manaomia se fesoasoani e mafai ona ia faatuatuaina. E lei umi ae sau Heber ia Viliamu ma fai atu ia te ia e lipoti atu i le ofisa o Iosefa Samita. O iina, i le aso 9 Fepuari, 1842, na malie ai Viliamu e avea ma failautusi ma tusiupu i le Perofeta.

Failautusi ma le Tusiupu

I le aluga o le isi lua ma le afa tausaga na sosoo ai, sa maua ai e Viliamu Clayton se vaaiga vavalalata o le olaga patino ma le lautele o Iosefa Samita o le toetoe lava sili atu nai lo soo se tasi. Sa toetoe lava o aso uma sa i ai o ia faatasi ma Iosefa ma sa matuai aafia lava i mataupu tau pisinisi, faaupufai, ma faalelotu a Iosefa. O le la faigauo na maua ai e Viliamu se avanoa tulaga ese e iloilo ai uiga patino o Iosefa i le vavalalata, e aofia ai ma ona sese. Sa ia iloa foi faapei o soo se tasi e faapea o Iosefa ua na o se tagata, ae mo Viliamu, o faaletonu o Iosefa sa le taua pe a fua faatusa i aoaoga faalautele agaga na tuuina mai e le Alii e ala mai i Lana perofeta. E ala i la mafutaga i Navu, na avea ai Viliamu ma se puipuiga le maluelueina i le olaga atoa o Iosefa Samita.

I lana matafaioi o se failautusi, sa tusia ai e Viliamu Clayton ia faaaliga, aoaoga, ma lauga sili ona taua na tuuina mai e Iosefa Samita i le lua tausaga mulimuli o le tele o mea na tutupu o le soifuaga o le Perofeta. Sa ia faamaumauina faatonuga a Iosefa e uiga i papatisoga mo e ua maliliu ma le faaaliga e uiga i faaipoipoga e faavavau ma faaautaunonofo, lea na avea mulimuli ane ma se vaega o tusitusiga paia a le Au Paia o Aso e Gata Ai. O ia foi o se tasi o tusiupu na tausia se tala i le lauga sili ona lauiloa a Iosefa, le lauga a le Tupu Follett. Sa ia faatauaina nei aoaoga e le mafaatauina ma sa foliga mai na ia lagonaina le taua o le faasaoina o i latou.

Sa lagonaina e Iosefa Samita se naunautaiga faateleina e fesootai atu le malamalama faaleagaga i le Au Paia. I lona taimi i Navu, sa ia tuuina atu ai se lauga mamana faalauaitele soso’o o le tasi ma le isi ma faasoa atu ai aoaoga ma sauniga mamana tutusa i aufono tumaoti ma ana uo faatuatuaina. Sa le’i tuuina atu e Iosefa Samita nei aoaoga o ni faaaliga aloaia i le ala sa masani ona ia faia muamua i lana auaunaga, ae sa faalogo ma le toto’a Viliamu Clayton i upu uma. Sa ia faamaumauina upu a le Perofeta i lana lava apitalaaga po o i le api talaaga sa ia tausia mo Iosefa, ma o nei tusiga na faaaogaina mulimuli ane e fai ma faavae mo le tele o vaega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga.

Aoaoga Taua

Sa i ai Viliamu ina ua feiloai Iosefa Samita ma Pale P. Palate i le aso 9 Fepuari, 1843, ma faasoa atu ia te ia le malamalama e uiga i le auala e iloatino ai avefeau faalelagi mai ia Satani ma ana agelu. O nei faatonuga e faatatau i aoaoga o le malumalu na faasoa atu e Iosefa i tagata o lana li’o faatuatuaina a o toesea Pale i Egelani. Sa tusia e Viliamu ia faatonuga i le api talaaga a Iosefa, ma mulimuli ane faapaiaina o le Mataupu Faavae Mataupu Faavae ma Feagaiga 129.

I le aso 2 Aperila, 1843, sa asiasi atu ai Iosefa i se konafesi faalesiteki i Ramusi, Ilinoi, e 20 maila i sasae o Navu. Sa valoia e se taitai faalelotu Amerika e igoa ia Viliamu Mila e faapea o le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso o le a tupu i le aso e sosoo ai. Sa faaaoga e Iosefa lenei avanoa e faamautinoa atu ai i le Au Paia i Ramusi e faapea, e lei faaalia mai e le Alii le taimi o Lona afio mai. Sa aoao atu foi e Iosefa o le Atua o se peresona soifua; ma ua i ai i Ona luma mea uma ua tuanai, taimi nei, ma le lumanai; ma o le a tumau a tatou fegalegaleaiga faaagafesootai i le faavavau. O faamaumauga a Viliamu Clayton o nei aafiaga taua i lana api talaaga patino na avea ma faavae mo le anotusi o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 130.

O le Mataupu Faavae ma Feagaiga 131 o loo aofia ai le tele o tusiga pupuu o api talaaga na tausia e Viliamu i le gasologa o Me 1843. Sa i ai faatasi ma ia aoaoga ia aoaoga e faatatau i le faaipoipoga e faavavau na tuuina atu i Ramusi i le fale o Peniamina ma Melisa Johnson i le aso 16 o Me. Na faaipoipo le au Johnsons talu mai le Aso Kerisimasi 1841, ae sa ta’u atu ia i la’ua e Iosefa na ia faamoemoe e faaipoipoina i la’ua e tusa ai ma le tulafono a le Alii. … Sa fai mai faatausua Peniamina o le a ia le toe faaipoipo ia Melisa sei vagana ua ia faamasani ia te ia. Ae sa faamaoni lava Iosefa. Na ia aoao atu o tane ma fafine e manaomia ona ulu atu i le feagaiga fou ma faavavau o le faaipoipoga ina ia mafai ai ona maua faamanuiaga aupito maualuga a le Atua. Ona ia faamauina lea o Peniamina ma Melisa mo le faavavau.

Mo Viliamu, o le faamaumauina o nei saunoaga faaperofeta sa sili atu nai lo se tiute; o se tasi lea o avanoa maoae o lona olaga. Sa fiafia o ia i le ala na matua faaitiitia ai e Iosefa Samita le mamao i le va o lenei lalolagi ma le isi lalolagi ma faia mea o le faavavau ia lagona le faaletino ma le moni. Ina ua faalogo le Au Paia i Navu o saunoa mai Iosefa, o le tele o faigata sa latou feagai—o le oti, ma’i, mativa, ma le fiaaai—sa tofatumoanaina i le tulimatai atu i se lumanai faameleniuma ma le folafolaga e faapea, o sootaga faaleaiga ma faauooga o le a sopoloa atu mai lenei olaga. O le fiafia o Viliamu Clayton i le tusifaamaumauina o upu a Iosefa Samita sa i ai se faatosinaga tumau i aoaoga a le Ekalesia ma o loo faaauau pea ona faamanuiaina ai Au Paia o Aso e Gata Ai i aso nei.

  1. O Tusi a Viliamu Clayton o loo sii mai e James B. Allen, No Toil nor Labor Fear: The Story of William Clayton (Provo, Iuta: Brigham Young University Press, 2002), 61, 63. O lenei tusi o le taulimaina sili lea o le olaga o Viliamu Clayton i se tulaga lautele ma lana faauo ma Iosefa Samita. O le auiliiliga e Allen o manatu o Clayton ia Iosefa Samita o loo faavae ai lenei tusiga.

  2. Tagai i le “Journal, December 1842–June 1844; Book 1, 21 December 1842–10 March 1843,” 172–76, josephsmithpapers.org.

  3. Tagai i le “William Clayton, Journal Excerpt, 1–4 April 1843,” josephsmithpapers.org.

  4. O ni isi o nei tusiga api talaaga o loo toe faailoaina i le Allen, No Toil nor Labor Fear, 393–96.

  5. Tagai i le Benjamin F. Johnson, My Life’s Review (Initipene, Misuri: Zion’s Printing and Publishing, 1947), 96–97. Mo le tele e uiga i le talaaga o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 131, tagai i le Steven C. Harper, Making Sense of the Doctrine and Covenants: A Guided Tour through Modern Revelations (Aai o Sate Leki: Deseret Book, 2008), 477–79.