Suesuega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga
Sisifo Mamao ma Atamu-onai-Amani


“Sisifo Mamao ma Atamu-onai-Amani,” Faaaliga i le Talaaga (2016)

“Sisifo Mamao ma Atamu-onai-Amani,” Faaaliga i le Talaaga

Sisifo Mamao ma Atamu-onai-Amani

MF&F 115, 116, 117

atatosi o Atamu-onai-Amani, saunia e Alfred Lambourne

I masina faaiu o le 1837, na amata ai ona aafia le Ekalesia i Katelani, Ohaio i le liliuese. E toatele Au Paia o Aso e Gata Ai sa le fiafia i le mamafa o mea tautupe gau ona o se taunuuga o le pa’ū o le Sosaiete o le Saogalemu o Katelani ma amata ai ona latou teena le taitaiga faaletino ma le faaleagaga a le Perofeta. Sa i ai faatasi ma le tete’e ni uso o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ma Fitugafulu, faapea foi Molimau e Toatolu i papatusi o le Tusi a Mamona. Ia Ianuari 1838, o se taunuuga o lenei liliuese salalau solo ma taufaamatau o sauaga, sa maua ai e Iosefa Samita ma Sini Rikitone faatonuga faalelagi e lafoai a latou galuega i Katelani ma sosola atu ai i Sisifo Mamao, Misuri. E ui lava o le faaaliga na fofogaina ai galuega a Iosefa “ua maea i lenei nofoaga,” ae o le tuua o Katelani o lona uiga e le gata o le o ese mai o latou fale, ae o le o ese mai le siteki aupito tele a le Ekalesia ma lona malumalu muamua ma e na o le pau lea o le malumalu. E ui i lea, sa apoapoaiina Iosefa ma Sini ia “tutulai ia ma oulua o atu i luga o se laueleele lea o le a Ou faaali atu ia te oulua e oo lava i se laueleele e tafe ai le susu ma le meli.”

A o la latalata atu i Sisifo Mamao, ina ua mavae se “malaga umi & ma lamatia,” sa faafetaiaia Iosefa ma Sini e le Au Paia i Misuri “faatasi ai ma aao faaloaloa ma loto mafanafana sa faafeiloaia i ma’ua i le totonugalemu o lo latou nu’u.” Ae o tala fou i fevaevaeaiga i totonu na faamatauina ai le Ekalesia i Sisifo Mamao na vave lava ona faaitiitia ai toefaatasiga fiafia. E fa aso a o lumanai le taunuu atu o le Perofeta i le aso 14 o Mati, na tape ai e le aufono maualuga a le siteki a Sisifo Mamao ona o le lē salamo igoa o Viliamu W. Phelps ma Ioane Uitimera, o fesoasoani uma ia i le au peresitene o le siteki a Misuri. Sa tuuaia le toalua i le faamanuiaina mai le faatauina atu o fanua sa faamoemoe mo le faapotopotoina o le Au Paia i Sisifo Mamao ma mo la latou vaega foi i le faatauina atu e le au peresitene o meatotino i le Itumalo o Siakisone e feteenai ma faaaliga na muamua atu. E lei faia se faaiuga a le au fautua maualuga e faasaga ia Tavita Uitimera, le peresitene o le au peresitene o le siteki a Misuri, po o le peresitene fesoasoani o Oliva Kaotui i nisi moliaga faaopoopo. Nai lo lena, sa latou faatalitali seia mavae le taunuu atu o Iosefa e talanoaina lenei aitema o pisinisi lē lelei. Na tapē uma igoa o Uitimera ma Kaotui i le amataga o Aperila 1838.

Sailia o se Nofoaga mo le Au Paia i Katelani

O Sisifo Mamao na amata ona avea ma nofoaga autu o le Au Paia o Aso e Gata Ai i Misuri ina ua mavae le o ese mai o le Au Paia mai Itumalo o Clay ma Ray na amata i le ogatotonu o le 1836. I le taimi o le taunuu atu o Iosefa i le 1838, sa i ai i Sisifo Mamao le faitau aofai o le 4,900 ma le “150 fale, fa faleoloa o oloa mamago, tolu faleoloa a aiga, o le tele o faleoloa fai uamea, o faletalimalo e lua, o se fale lomitusi, ma se faleaoga tele lea na faaluaina ona faaaoga o se falesa ma se falefaamasino.” O le mauaina o fanua taugofie mo le taunuu atu faamoemoeina o se vaega tele o le Au Paia matitiva o Katelani i Misuri na avea ma se faamuamua vave. I le aso 26 Aperila, 1838, o se faaaliga—ua avea nei ma Mataupu Faavae ma Feagaiga 115—na tuuina mai ai se faatonuga i le Au Peresitene Sili, au epikopo, ma fautua maualuga i Sisifo Mamao. E faaopoopo atu i le uunaia o le atiina ae faifai pea o Sisifo Mamao ma le fausiaina o se malumalu iina, sa faatonuina e le faaaliga “ia tofia isi nofoaga mo siteki i itulagi faataamilo e pei ona o le a faaali atu ai i la’u Auauna o Iosefa mai lea taimi i lea taimi.”

O le mauaina o laueleele taugofie na taialaina ai taitai o le Ekalesia a o latou vaavaai mo “isi nofoaga” e faavae ai ni siteki fou i le eria. E ui ina sa tumau pea le le’i nofoia o le tele o vaega o le Itumalo o Caldwell, ae sa maea ona fuaina le laueleele, ma ua le toe mafai ai ona i ai i le puipuiga a tulafono. O nei tulafono na mafai ai e tagata ua nofoia ona malupuipuia ma faaleleia fanua e le’i fuaina e aunoa ma le totogiina muamua. I lalo o le puipuiga, o i latou e le lava ni mea totino o lona uiga e mafai ona galulue i fanua malupuipuia mo se polofiti ona tuu atu lea i ai aia tatau muamua e faatau ai le fanua pe a uma ona fuaina ma faatau atu mai le malo tutotonu. O le Itumalo o Davies na faatoa faavaeina ma e le’i fuaina, sa i le taimi lea i matu o le Itumalo o Caldwell, sa talosagaina taitai o le Ekalesia o se nofoaga faamoemoeina e faapotopoto ai Au Paia matitiva i Misuri i matu.

I le aso 18 o Me, 1838, na taitaia ai e Iosefa Samita se vaega o taitai o le Ekalesia e aofia ai Sini Rikitone, Thomas B. Marsh, ma David W. Patten (o uso uma o le Korama a Aposetolo e Toasefululua), Epikopo Eteuati Paterika, ma isi i “atunuu i matu mo le faamoemoe o le faavaeina o siteki o Siona, ma & maua nofoaga e faataatia ai mo le faapotopotoina o le Au Paia mo le manuia o e matitiva ma mo le fausiaina o le Ekalesia a le Atua.” Sa malaga atu le vaega i matu i le Itumalo o Davies mo ni nai aso i le itulagi o le Vaitafe Tele, lea sa faamatalaina e le failautusi a Iosefa Samita o George W. Robinson e “telē[,] matagofie, loloto.” I le taimi o la latou malaga, sa maua ai e le vaega se laueleele e “tele” le taaloga aivao e aofia ai le “Deer, Pīpī , Matuamoa, Elk, &i.” ma laufanua o loo ufitia mafiafia i le mutia. O le laueleele moni “e tafe ai le suasusu ma le meli.”

O Le Nofoaga o le a Afio Mai i ai Atamu

E ui o le anoanoai o fanua i le Itumalo o Davies na saunia mo manaoga faaletino o le Au Paia na faapotopotoina, ae sa taitaia foi e faaaliga le Au Paia i se nofoaga e taua tele faaleagaga. A o sailia e Iosefa, Sini, ma Siaosi W. Robinson se nofoaga e faatu ai se nuu i talaane o le Vaitafe Tele, sa latou tau atu i se mauga lauiloa e ta’ua o Spring Hill. I lenei malaga, na maua ai e Iosefa le faaaliga ua ta’ua i aso nei o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 116, lea na faailoa mai ai le itulagi o Atamu-onai-Amani, “aua na fai mai o ia o le nofoaga lea o le a sau i ai Atamu e asiasi mai i lona nuu, a leai o le a nofo ai le Anamua o aso, e pei ona fetalaia e Tanielu le Perofeta.”

Sa iloa e le Au Paia e uiga ia Atamu-onai-Amani mai faaaliga na muamua atu ia Iosefa Samita, lea na lolomiina i ni nai tausaga na muamua atu i le lomiga o le 1835 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga. I lea ua avea nei ma Mataupu Faavae ma Feagaiga 107, sa faamalamalama mai ai e le Alii e faapea i tausaga mulimuli o Atamu, sa ia valaauina ai ana fanau amiotonu i “le vanu o Atamu-onai-Amani,” lea na ia “faaee atu ai i o latou luga ana faamanuiaga tumau.” Sa faamalamalama atili mai e le faaaliga e faapea sa “faaali mai le Alii ia te i latou” ma “tuuina atu le faamafanafanaga ia Atamu.” O le “tumu o le Agaga Paia,” na valoia ai e Atamu e uiga i ana fanau “e oo lava i le tupulaga aupito lata mai.” E faaopoopo atu i mau fefaasinoa’i i le Mataupu Faavae ma Feagaiga , o le fasifuaitau ua avea ma se vaega masani o sauniga tapuai a le Au Paia o Aso e Gata Ai e ala i se viiga na fatuina e William W. Phelps ua faaulutalaina “Atamu-onai-Amani.” O lenei viiga sa aofia ai i le tusipese muamua a le Au Paia o Aso e Gata Ai, na tuufaatasia e Ema Samita ma lolomiina i uluai masina o le 1836, ma sa usuina e le Au Paia lenei viiga i le taimi o le faapaiaga o le Malumalu o Katelani.

O le faaaliga fou e faatatau ia Atamu-onai-Amani na fautuaina mai ai se matafaioi taua mo Atamu i mea na tutupu a o lumanai le Afio Mai Faalua o le Alii. O le faalauteleina o le faaaliga a Tanielu o Aso Anamua (tagai i le Tanielu 7:9, 13–14), sa faamalamalama mulimuli ane ai e Iosefa Samita e faapea “o i latou uma sa i ai Ki e tatau ona Tutu i ona luma [Atamu] i lenei Fono tele. … Ua tu le Atalii o le Tagata [Keriso] i ona luma & ua tuuina atu ia te ia le pule o le mamalu & —Ua tuu atu e Atamu lana mea-tausi ia Keriso, le mea na tuuina atu ia te ia o le umiaina o Ki o le Atulaulau, ae tumau pea lona tulaga o le ulu o le aiga o tagata.”

Faapotopotoina i Atamu-onai-Amani

E ala i le faaalia mai o le nofoaga o Atamu-onai-Amani ia Iosefa Samita, sa faatumu ai e le Alii le laueleele i le Itumalo o Davies i se talafaasolopito faaleagaga faapea foi ma se lumanai faaleagaga. I se taimi na faaali mai ai le atinaega o le malo o le Atua i luga o le fogaeleele ua foliga ua tauau ina pa’u ona o se taunuuga o le liliuese ma feoaiga, na faamanatu atu ai e lenei faaaliga ia Iosefa ma le Au Paia lo latou tulaga i se talafaasolopito paia ua faaalia mai. Sa lei toe galulue na o taitai o le Ekalesia e faatu se nofoaga mo le Au Paia sulufai i Katelani ma isi sa mananao e faapotopoto, ae sa latou auai foi i le faapotopotoina o e amiotonu i le nofoaga o le a i ai se aso e tuuina atu ai e Atamu lana mea-tausi i le Alii a o lei oo i le Afio Mai Faalua.

Ina ua toe foi atu Iosefa i Sisifo Mamao i le aso 21 o Me, 1838, sa ia faia ai se fono faaleaufono “e feutagai ai ma le usoga e uiga i le mataupu o la matou faigamalaga ia iloa ai pe o se faautaga poto le o loa lava i le atunuu i matu … ia maua ai le laueleele oi luga o le vaitafe tele.” Ina ua uma ona faailoa atu e le usoga o latou lagona e uiga i le mataupu, “sa tuuina atu le fesili e Peresitene Samita ma sa pasia e i latou uma le mauaina o le laueleele i luga o le vaitafe ma le va o lenei nofoaga ma Sisifo Mamao.” O le lima vaiaso mulimuli ane, i le aso 28 Iuni, 1838, ma le avea ai o Iosefa Samita ma taitaifono, sa faatulagaina ai le siteki a Atamu-onai-Amani o Siona ma sa valaauina ai Ioane Samita e avea ma peresitene. O le fesoasoani lua o Ioane Samita ma o se tasi o uluai tagata o le Au Paia o Aso e Gata Ai na nofoia le Itumalo o Davies, na tusia ai e Laimani Wight: “O lenei atunuu matagofie faatasi ai ma ona vaaiga faafiafia mata na lolofi mai ai le toatele o tagata. E lei itiiti ifo ma le tolusefulu tagata asiasi e o mai ma toe o ese atu i le aso i le gasologa o masina e tolu o le taumafanafana.” E oo atu ia Oketopa, na faamauina ai e Wight e faapea e “o’o atu i le lua selau fale” na fausia i Atamu-onai-Amani ma “aiga e fasefulu o loo nonofo i a latou taavale solofanua.”

“O Mea e Sili Ona Mamafa”

E ui i le faatuina o lenei siteki fou o Siona ma le valaau e faamautu le nofoia o Misuri i matu, ae sa faigata i nisi ona tuua o latou fale i Katelani. Mulimuli ane, i masina o le taumafanafana o le 1838, o le toatele o le Au Paia faamaoni na totoe i Katelani na amata ona agai atu i Misuri. E lei i ai iina mai vaega o le Au Paia na malaga mai, o Viliamu Marks ma Newel K. Whitney, o se epikopo i Katelani ma se faipisinisi mauoa. O la’ua ia e toalua na muamua teena le faapotopoto faatasi ma le tino autu o le Ekalesia i Misuri ina ia mafai ona faamautu a la mataupu faapisinisi i Katelani. Sa tauivi le toalua lea ma le tuua o le puipuiga faaletino na tuuina mai e a la pisinisi ma meatotino.

I le aso 8 Iulai, 1838, na maua ai e Iosefa Samita se faaaliga (lea ua avea nei ma Mataupu Faavae ma Feagaiga 117) na faatatau tonu ia Mareko ma Whitney na poloaiina ai i la’ua e “o mai, ma aua le nonofo pea.” O le faaaliga na valaauina ai Mareko e “pulefaamalumalu i le lotolotoi o o’u tagata i le Aai o Sisifo Mamao,” e peiseai e avea ma peresitene fou o le au peresitene o le siteki a Misuri. E pei foi o Whitney, o le faaaliga na faatonuina ai o ia e “sau i le laueleele o Atamu-onai-Amani, ma avea o se epikopo i lo’u nuu.” I le faaaogaina o le ata faatusa o le nuu anamua o Atamu ma faamanuiaga e le iu na folafola atu i fanau a Atamu, na fesili ai le faaaliga: “Pe ua lē lava ea se avanoa i luga o mauga o Atamu-onai-Amani, ma luga o fanua laugatasi o Olaha Shinehah, po o le laueleele sa nofo ai Atamu, e tatau ai ona outou … manao i le mea ua na o le matāua, ma faatuatuanai i mea e sili atu ona mamafa?” Sa tofia Oliva Kurena e faamautu uma tulaga tautupe a le Ekalesia i Katelani, ma sa ia tuuina atu se tusi ia Mareko ma Whitney o loo i ai le faaaliga. I le tusi, sa faaalia ai e le Au Peresitene Sili le talitonuina o le naunautaiga o i la’ua ia e usitai i le faaaliga ma ia “faatinoina e tusa ai.” O le usiusitai i le faatonuga, na tuua ai e Mareko ma Whitney a la’ua meatotino i Katelani. Na iu lava ina la’ua auai faatasi ma le vaega autu o le Au Paia e auai i “mataupu e sili atu ona mamafa” o le taulimaina o manaoga o le Au Paia.

Faaiuga

I le taumafanafana atoa o le 1838, sa faaauau pea ona faapotopoto le Au Paia i Sisifo Mamao, Atamu-onai-Amani, ma isi nofoaga sa nofoia e le Au Paia o Aso e Gata Ai i Misuri i matu. E tusa ai ma le poloaiga e fausia Sisifo Mamao, i le aso 4 Iulai, 1838, na faataatia ai maatulimanu mo se malumalu i lena nuu. E lei umi ae filifilia foi se nofoaga mo se malumalu i Atamu-onai-Amani. Peitai, o le filemu sa tele ina olioli ai le Au Paia i Misuri i matu sa lei umi. O le i ai pea o le le talitonu ma le masalosalo i le va o tagata Misuri ma Au Paia o Aso e Gata Ai na i’u lava ina tupu mai ai fevesiaiga tele ia Aokuso 1838. O se faasologa o feteenaiga faaauupegaina ua lauiloa o le Taua a Misuri-Mamona na taualuga i le faafalepuipuiina o Iosefa Samita ma le tutulieseina o le Au Paia o Aso e Gata Ai mai Misuri. Ina ua mavae le tutulieseina o le Au Paia mai lo latou setete, sa vave loa ona o ifo tagata Misuri e ave laueleele ma le faaleleiga o meatotino a Mamona. E ui na latou o atu ma faavaeina se isi nuu o le feagaiga ma fausia se malumalu matagofie i Navu, ae sa faatumauina pea e le Au Paia se faamoemoe o le a i ai se aso latou te toe foi mai ai e toe maua mai nei laueleele paia i Misuri a o lei oo i le Afio Mai Faalua.

  1. “Revelation, 12 January 1838–C,” 1, josephsmithpapers.org.

  2. “Letter to the Presidency in Kirtland, 29 March 1838,” i le Iosefa Samita, “Journal, March–September 1838,” 23–24, josephsmithpapers.org.

  3. James B. Allen ma Glen Leonard, The Story of the Latter-day Saints (Aai o Sate Leki: Deseret Book, 1976, toe lomia 1992), 116–17.

  4. “Revelation, 26 April 1838 [D&C 115],” i le Iosefa Samita, “Journal, March–September 1838,” 34, josephsmithpapers.org.

  5. Mo se talanoaga loloto o tulafono o le puipuiga ma lo latou aafiaga i le nuu o Mamona, tagai i le Jeffrey N. Walker, “Mormon Land Rights in Caldwell and Daviess Counties and the Mormon Conflict of 1838,” BYU Studies, vol. 47, nu. 1 (2008), 5–55.

  6. Iosefa Samita, “Journal, March–September 1838,” 42, josephsmithpapers.org.

  7. Iosefa Samita, “Journal, March–September 1838,” 43

  8. “Revelation, 12 January 1838–C,” 1.

  9. Iosefa Samita, “Journal, March–September 1838,” 43–44.

  10. “Doctrine and Covenants, 1835,” 86, josephsmithpapers.org; faalaugatasia mataitusi tete; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:53-56.

  11. Tagai i “Minutes, 28 June 1838,” i le Elders’ Journal (Aok. 1838), 61, josephsmithpapers.org. I le taimi o le faatulagaga o le Siteki a Atamu-onai-Amani, “Atamu-onai-Amani” e faasino i ai “o le viiga ua lauiloa.”

  12. E ui o le aso na lolomi ai o loo lisiina o le 1835, ae o lenei tusipese muamua sa le’i maua moni seia oo ia Fepuari po o Mati 1836; tagai i le Peter Crawley, A Descriptive Bibliography of the Mormon Church: Volume One, 1830–1847 (Provo, Iuta: BYU Religious Studies Center, 1997), 59.

  13. Kirtland, Ohio, March 27th, 1836,” Latter Day Saints’ Messenger and Advocate, vol. 2, nu. 6 (Mat. 1836), 276.

  14. “Report of Instructions, between 26 June and 4 August 1839–A, as Reported by Willard Richards,” i le Willard Richards Pocket Companion, 64, josephsmithpapers.org.

  15. Iosefa Samita, “Journal, March–September 1838,” 44.

  16. “Minutes, 28 June 1838,” i le Elders’ Journal (Aok. 1838), 60–61.

  17. Rollin J. Britton, Early Days on Grand River and the Mormon War (Columbia: The State Historical Society of Missouri, 1920), 6–7.

  18. Iosefa Samita, “Journal, March–September 1838,” 57–58; ua faalaugatasia le sipelaga.

  19. Iosefa Samita, “Journal, March–September 1838,” 58; ua faalaugatasia le sipelaga ma faailoga.

  20. “Letter to William Marks and Newel K. Whitney, 8 July 1838,” 2, josephsmithpapers.org.