“Sisifo Mamao ma Atamu-onai-Amani,” Faaaliga i le Talaaga (2016)
“Sisifo Mamao ma Atamu-onai-Amani,” Faaaliga i le Talaaga
Sisifo Mamao ma Atamu-onai-Amani
I masina faaiu o le 1837, na amata ai ona aafia le Ekalesia i Katelani, Ohaio i le liliuese. E toatele Au Paia o Aso e Gata Ai sa le fiafia i le mamafa o mea tautupe gau ona o se taunuuga o le pa’ū o le Sosaiete o le Saogalemu o Katelani ma amata ai ona latou teena le taitaiga faaletino ma le faaleagaga a le Perofeta. Sa i ai faatasi ma le tete’e ni uso o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ma Fitugafulu, faapea foi Molimau e Toatolu i papatusi o le Tusi a Mamona. Ia Ianuari 1838, o se taunuuga o lenei liliuese salalau solo ma taufaamatau o sauaga, sa maua ai e Iosefa Samita ma Sini Rikitone faatonuga faalelagi e lafoai a latou galuega i Katelani ma sosola atu ai i Sisifo Mamao, Misuri. E ui lava o le faaaliga na fofogaina ai galuega a Iosefa “ua maea i lenei nofoaga,” ae o le tuua o Katelani o lona uiga e le gata o le o ese mai o latou fale, ae o le o ese mai le siteki aupito tele a le Ekalesia ma lona malumalu muamua ma e na o le pau lea o le malumalu. E ui i lea, sa apoapoaiina Iosefa ma Sini ia “tutulai ia ma oulua o atu i luga o se laueleele lea o le a Ou faaali atu ia te oulua e oo lava i se laueleele e tafe ai le susu ma le meli.”
A o la latalata atu i Sisifo Mamao, ina ua mavae se “malaga umi & ma lamatia,” sa faafetaiaia Iosefa ma Sini e le Au Paia i Misuri “faatasi ai ma aao faaloaloa ma loto mafanafana sa faafeiloaia i ma’ua i le totonugalemu o lo latou nu’u.” Ae o tala fou i fevaevaeaiga i totonu na faamatauina ai le Ekalesia i Sisifo Mamao na vave lava ona faaitiitia ai toefaatasiga fiafia. E fa aso a o lumanai le taunuu atu o le Perofeta i le aso 14 o Mati, na tape ai e le aufono maualuga a le siteki a Sisifo Mamao ona o le lē salamo igoa o Viliamu W. Phelps ma Ioane Uitimera, o fesoasoani uma ia i le au peresitene o le siteki a Misuri. Sa tuuaia le toalua i le faamanuiaina mai le faatauina atu o fanua sa faamoemoe mo le faapotopotoina o le Au Paia i Sisifo Mamao ma mo la latou vaega foi i le faatauina atu e le au peresitene o meatotino i le Itumalo o Siakisone e feteenai ma faaaliga na muamua atu. E lei faia se faaiuga a le au fautua maualuga e faasaga ia Tavita Uitimera, le peresitene o le au peresitene o le siteki a Misuri, po o le peresitene fesoasoani o Oliva Kaotui i nisi moliaga faaopoopo. Nai lo lena, sa latou faatalitali seia mavae le taunuu atu o Iosefa e talanoaina lenei aitema o pisinisi lē lelei. Na tapē uma igoa o Uitimera ma Kaotui i le amataga o Aperila 1838.
Sailia o se Nofoaga mo le Au Paia i Katelani
O Sisifo Mamao na amata ona avea ma nofoaga autu o le Au Paia o Aso e Gata Ai i Misuri ina ua mavae le o ese mai o le Au Paia mai Itumalo o Clay ma Ray na amata i le ogatotonu o le 1836. I le taimi o le taunuu atu o Iosefa i le 1838, sa i ai i Sisifo Mamao le faitau aofai o le 4,900 ma le “150 fale, fa faleoloa o oloa mamago, tolu faleoloa a aiga, o le tele o faleoloa fai uamea, o faletalimalo e lua, o se fale lomitusi, ma se faleaoga tele lea na faaluaina ona faaaoga o se falesa ma se falefaamasino.” O le mauaina o fanua taugofie mo le taunuu atu faamoemoeina o se vaega tele o le Au Paia matitiva o Katelani i Misuri na avea ma se faamuamua vave. I le aso 26 Aperila, 1838, o se faaaliga—ua avea nei ma Mataupu Faavae ma Feagaiga 115—na tuuina mai ai se faatonuga i le Au Peresitene Sili, au epikopo, ma fautua maualuga i Sisifo Mamao. E faaopoopo atu i le uunaia o le atiina ae faifai pea o Sisifo Mamao ma le fausiaina o se malumalu iina, sa faatonuina e le faaaliga “ia tofia isi nofoaga mo siteki i itulagi faataamilo e pei ona o le a faaali atu ai i la’u Auauna o Iosefa mai lea taimi i lea taimi.”
O le mauaina o laueleele taugofie na taialaina ai taitai o le Ekalesia a o latou vaavaai mo “isi nofoaga” e faavae ai ni siteki fou i le eria. E ui ina sa tumau pea le le’i nofoia o le tele o vaega o le Itumalo o Caldwell, ae sa maea ona fuaina le laueleele, ma ua le toe mafai ai ona i ai i le puipuiga a tulafono. O nei tulafono na mafai ai e tagata ua nofoia ona malupuipuia ma faaleleia fanua e le’i fuaina e aunoa ma le totogiina muamua. I lalo o le puipuiga, o i latou e le lava ni mea totino o lona uiga e mafai ona galulue i fanua malupuipuia mo se polofiti ona tuu atu lea i ai aia tatau muamua e faatau ai le fanua pe a uma ona fuaina ma faatau atu mai le malo tutotonu. O le Itumalo o Davies na faatoa faavaeina ma e le’i fuaina, sa i le taimi lea i matu o le Itumalo o Caldwell, sa talosagaina taitai o le Ekalesia o se nofoaga faamoemoeina e faapotopoto ai Au Paia matitiva i Misuri i matu.
I le aso 18 o Me, 1838, na taitaia ai e Iosefa Samita se vaega o taitai o le Ekalesia e aofia ai Sini Rikitone, Thomas B. Marsh, ma David W. Patten (o uso uma o le Korama a Aposetolo e Toasefululua), Epikopo Eteuati Paterika, ma isi i “atunuu i matu mo le faamoemoe o le faavaeina o siteki o Siona, ma & maua nofoaga e faataatia ai mo le faapotopotoina o le Au Paia mo le manuia o e matitiva ma mo le fausiaina o le Ekalesia a le Atua.” Sa malaga atu le vaega i matu i le Itumalo o Davies mo ni nai aso i le itulagi o le Vaitafe Tele, lea sa faamatalaina e le failautusi a Iosefa Samita o George W. Robinson e “telē[,] matagofie, loloto.” I le taimi o la latou malaga, sa maua ai e le vaega se laueleele e “tele” le taaloga aivao e aofia ai le “Deer, Pīpī , Matuamoa, Elk, &i.” ma laufanua o loo ufitia mafiafia i le mutia. O le laueleele moni “e tafe ai le suasusu ma le meli.”
O Le Nofoaga o le a Afio Mai i ai Atamu
E ui o le anoanoai o fanua i le Itumalo o Davies na saunia mo manaoga faaletino o le Au Paia na faapotopotoina, ae sa taitaia foi e faaaliga le Au Paia i se nofoaga e taua tele faaleagaga. A o sailia e Iosefa, Sini, ma Siaosi W. Robinson se nofoaga e faatu ai se nuu i talaane o le Vaitafe Tele, sa latou tau atu i se mauga lauiloa e ta’ua o Spring Hill. I lenei malaga, na maua ai e Iosefa le faaaliga ua ta’ua i aso nei o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 116, lea na faailoa mai ai le itulagi o Atamu-onai-Amani, “aua na fai mai o ia o le nofoaga lea o le a sau i ai Atamu e asiasi mai i lona nuu, a leai o le a nofo ai le Anamua o aso, e pei ona fetalaia e Tanielu le Perofeta.”
Sa iloa e le Au Paia e uiga ia Atamu-onai-Amani mai faaaliga na muamua atu ia Iosefa Samita, lea na lolomiina i ni nai tausaga na muamua atu i le lomiga o le 1835 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga. I lea ua avea nei ma Mataupu Faavae ma Feagaiga 107, sa faamalamalama mai ai e le Alii e faapea i tausaga mulimuli o Atamu, sa ia valaauina ai ana fanau amiotonu i “le vanu o Atamu-onai-Amani,” lea na ia “faaee atu ai i o latou luga ana faamanuiaga tumau.” Sa faamalamalama atili mai e le faaaliga e faapea sa “faaali mai le Alii ia te i latou” ma “tuuina atu le faamafanafanaga ia Atamu.” O le “tumu o le Agaga Paia,” na valoia ai e Atamu e uiga i ana fanau “e oo lava i le tupulaga aupito lata mai.” E faaopoopo atu i mau fefaasinoa’i i le Mataupu Faavae ma Feagaiga , o le fasifuaitau ua avea ma se vaega masani o sauniga tapuai a le Au Paia o Aso e Gata Ai e ala i se viiga na fatuina e William W. Phelps ua faaulutalaina “Atamu-onai-Amani.” O lenei viiga sa aofia ai i le tusipese muamua a le Au Paia o Aso e Gata Ai, na tuufaatasia e Ema Samita ma lolomiina i uluai masina o le 1836, ma sa usuina e le Au Paia lenei viiga i le taimi o le faapaiaga o le Malumalu o Katelani.
O le faaaliga fou e faatatau ia Atamu-onai-Amani na fautuaina mai ai se matafaioi taua mo Atamu i mea na tutupu a o lumanai le Afio Mai Faalua o le Alii. O le faalauteleina o le faaaliga a Tanielu o Aso Anamua (tagai i le Tanielu 7:9, 13–14), sa faamalamalama mulimuli ane ai e Iosefa Samita e faapea “o i latou uma sa i ai Ki e tatau ona Tutu i ona luma [Atamu] i lenei Fono tele. … Ua tu le Atalii o le Tagata [Keriso] i ona luma & ua tuuina atu ia te ia le pule o le mamalu & —Ua tuu atu e Atamu lana mea-tausi ia Keriso, le mea na tuuina atu ia te ia o le umiaina o Ki o le Atulaulau, ae tumau pea lona tulaga o le ulu o le aiga o tagata.”
Faapotopotoina i Atamu-onai-Amani
E ala i le faaalia mai o le nofoaga o Atamu-onai-Amani ia Iosefa Samita, sa faatumu ai e le Alii le laueleele i le Itumalo o Davies i se talafaasolopito faaleagaga faapea foi ma se lumanai faaleagaga. I se taimi na faaali mai ai le atinaega o le malo o le Atua i luga o le fogaeleele ua foliga ua tauau ina pa’u ona o se taunuuga o le liliuese ma feoaiga, na faamanatu atu ai e lenei faaaliga ia Iosefa ma le Au Paia lo latou tulaga i se talafaasolopito paia ua faaalia mai. Sa lei toe galulue na o taitai o le Ekalesia e faatu se nofoaga mo le Au Paia sulufai i Katelani ma isi sa mananao e faapotopoto, ae sa latou auai foi i le faapotopotoina o e amiotonu i le nofoaga o le a i ai se aso e tuuina atu ai e Atamu lana mea-tausi i le Alii a o lei oo i le Afio Mai Faalua.
Ina ua toe foi atu Iosefa i Sisifo Mamao i le aso 21 o Me, 1838, sa ia faia ai se fono faaleaufono “e feutagai ai ma le usoga e uiga i le mataupu o la matou faigamalaga ia iloa ai pe o se faautaga poto le o loa lava i le atunuu i matu … ia maua ai le laueleele oi luga o le vaitafe tele.” Ina ua uma ona faailoa atu e le usoga o latou lagona e uiga i le mataupu, “sa tuuina atu le fesili e Peresitene Samita ma sa pasia e i latou uma le mauaina o le laueleele i luga o le vaitafe ma le va o lenei nofoaga ma Sisifo Mamao.” O le lima vaiaso mulimuli ane, i le aso 28 Iuni, 1838, ma le avea ai o Iosefa Samita ma taitaifono, sa faatulagaina ai le siteki a Atamu-onai-Amani o Siona ma sa valaauina ai Ioane Samita e avea ma peresitene. O le fesoasoani lua o Ioane Samita ma o se tasi o uluai tagata o le Au Paia o Aso e Gata Ai na nofoia le Itumalo o Davies, na tusia ai e Laimani Wight: “O lenei atunuu matagofie faatasi ai ma ona vaaiga faafiafia mata na lolofi mai ai le toatele o tagata. E lei itiiti ifo ma le tolusefulu tagata asiasi e o mai ma toe o ese atu i le aso i le gasologa o masina e tolu o le taumafanafana.” E oo atu ia Oketopa, na faamauina ai e Wight e faapea e “o’o atu i le lua selau fale” na fausia i Atamu-onai-Amani ma “aiga e fasefulu o loo nonofo i a latou taavale solofanua.”
“O Mea e Sili Ona Mamafa”
E ui i le faatuina o lenei siteki fou o Siona ma le valaau e faamautu le nofoia o Misuri i matu, ae sa faigata i nisi ona tuua o latou fale i Katelani. Mulimuli ane, i masina o le taumafanafana o le 1838, o le toatele o le Au Paia faamaoni na totoe i Katelani na amata ona agai atu i Misuri. E lei i ai iina mai vaega o le Au Paia na malaga mai, o Viliamu Marks ma Newel K. Whitney, o se epikopo i Katelani ma se faipisinisi mauoa. O la’ua ia e toalua na muamua teena le faapotopoto faatasi ma le tino autu o le Ekalesia i Misuri ina ia mafai ona faamautu a la mataupu faapisinisi i Katelani. Sa tauivi le toalua lea ma le tuua o le puipuiga faaletino na tuuina mai e a la pisinisi ma meatotino.
I le aso 8 Iulai, 1838, na maua ai e Iosefa Samita se faaaliga (lea ua avea nei ma Mataupu Faavae ma Feagaiga 117) na faatatau tonu ia Mareko ma Whitney na poloaiina ai i la’ua e “o mai, ma aua le nonofo pea.” O le faaaliga na valaauina ai Mareko e “pulefaamalumalu i le lotolotoi o o’u tagata i le Aai o Sisifo Mamao,” e peiseai e avea ma peresitene fou o le au peresitene o le siteki a Misuri. E pei foi o Whitney, o le faaaliga na faatonuina ai o ia e “sau i le laueleele o Atamu-onai-Amani, ma avea o se epikopo i lo’u nuu.” I le faaaogaina o le ata faatusa o le nuu anamua o Atamu ma faamanuiaga e le iu na folafola atu i fanau a Atamu, na fesili ai le faaaliga: “Pe ua lē lava ea se avanoa i luga o mauga o Atamu-onai-Amani, ma luga o fanua laugatasi o Olaha Shinehah, po o le laueleele sa nofo ai Atamu, e tatau ai ona outou … manao i le mea ua na o le matāua, ma faatuatuanai i mea e sili atu ona mamafa?” Sa tofia Oliva Kurena e faamautu uma tulaga tautupe a le Ekalesia i Katelani, ma sa ia tuuina atu se tusi ia Mareko ma Whitney o loo i ai le faaaliga. I le tusi, sa faaalia ai e le Au Peresitene Sili le talitonuina o le naunautaiga o i la’ua ia e usitai i le faaaliga ma ia “faatinoina e tusa ai.” O le usiusitai i le faatonuga, na tuua ai e Mareko ma Whitney a la’ua meatotino i Katelani. Na iu lava ina la’ua auai faatasi ma le vaega autu o le Au Paia e auai i “mataupu e sili atu ona mamafa” o le taulimaina o manaoga o le Au Paia.
Faaiuga
I le taumafanafana atoa o le 1838, sa faaauau pea ona faapotopoto le Au Paia i Sisifo Mamao, Atamu-onai-Amani, ma isi nofoaga sa nofoia e le Au Paia o Aso e Gata Ai i Misuri i matu. E tusa ai ma le poloaiga e fausia Sisifo Mamao, i le aso 4 Iulai, 1838, na faataatia ai maatulimanu mo se malumalu i lena nuu. E lei umi ae filifilia foi se nofoaga mo se malumalu i Atamu-onai-Amani. Peitai, o le filemu sa tele ina olioli ai le Au Paia i Misuri i matu sa lei umi. O le i ai pea o le le talitonu ma le masalosalo i le va o tagata Misuri ma Au Paia o Aso e Gata Ai na i’u lava ina tupu mai ai fevesiaiga tele ia Aokuso 1838. O se faasologa o feteenaiga faaauupegaina ua lauiloa o le Taua a Misuri-Mamona na taualuga i le faafalepuipuiina o Iosefa Samita ma le tutulieseina o le Au Paia o Aso e Gata Ai mai Misuri. Ina ua mavae le tutulieseina o le Au Paia mai lo latou setete, sa vave loa ona o ifo tagata Misuri e ave laueleele ma le faaleleiga o meatotino a Mamona. E ui na latou o atu ma faavaeina se isi nuu o le feagaiga ma fausia se malumalu matagofie i Navu, ae sa faatumauina pea e le Au Paia se faamoemoe o le a i ai se aso latou te toe foi mai ai e toe maua mai nei laueleele paia i Misuri a o lei oo i le Afio Mai Faalua.