Savali Faaleautaitai i le Eria
Ati A‘e i Luga o La‘u Papa: O Se Savali mo Aiga
I le taoto ai i le taulotoa‘iga o Avarua, i le motu o Rarotoga i le Atu Kuki, o loo tu ai se faailo filemu ae malosi—o se maa uliuli o loo taoto i fafo ane o ofisa o le itumalo. O le taimi nei, ua togitogia i le lanu paepae, o loo faaauauina ona tuuina atu le valaaulia a le Faaola:
“Ati a’e i luga o la‘u papa, o la‘u talalelei lea” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 11:24).
E sili atu nai lo se savali i le maa—o se valaau ola mai ia Iesu Keriso e taula o tatou olaga, o tatou fale, ma o tatou aiga i Lana talalelei.
Sa valaaulia ma folafola atu e Helamana i ona atalii: “Ia manatua, ia manatua o luga lava o le papa o lo tatou Togiola, o Keriso lea, le Alo o le Atua, e ao ina oulua atinae ai lo oulua faavae; . . . o se faavae lea afai e atiae ai tagata e le mafai lava ona pauu i latou” (Helemana 5:12).
E faapefea la ona tatou atiina a‘e i luga o Iesu Keriso o lo tatou Papa?
O le fautuaga a Alema i lona atalii o Helamana o ofoina atu ai se mataupu faavae tumau: “. . . ae faauta ou te fai atu ia te oe, o mea laiti ma faatauvaa e faataunuu ai mea sili” (Alema 37:6).
Na toe ta‘ua e Peresitene M. Russell Ballard le mea moni lenei: “O le mana moni faaleagaga o loo taoto lea i faatinoga laiti e tele ua lalagaina faatasi i se ie o faamalosiga faaleagaga.”
Mo tagata taitoatasi ma aiga, “o mea iti ma faatauvaa” ua faaalia mai e ala mai i tusitusiga paia ma aoaoga musuia o perofeta soifua. O a latou upu o Ana afioga ia mo o tatou taimi, ua momoli atu e le Agaga Paia ina ia faamalamalama uma ai le loto ma le mafaufau. Pe a tatou faalogo ma lagona i le faatuatua, e tuuina mai e nei aoaoga le manino, faamafanafanaga, ma le taitaiga. Latou te fesoasoani ia i tatou e fausia ni aiga e faatotonugalemu i le filemu, faamoemoega, ma le auai i feagaiga
Mafaufau i nei malamalamaaga faaperofeta talu ai nei ia e valaaulia ai i tatou e taula o tatou olaga i mataupu faavae e faavavau:
-
“O le faatupuina o le filemu e amata pea lava i le nofoaga amata—i o tatou loto. Ona sosoo lea i fale ma aiga.”
-
“Ua tuuina mai e lo tatou Tama oi le Lagi le folafolaga i le aiga, e fesoasoani e taitai atu i tatou i le aiga ia te Ia, e fesoasoani ia i tatou e aoao ma faatumuina i le alofa, malosi, faamoemoega, ma le malamalama e faavavau.”
-
“O le tele o feagaiga o loo avanoa mo tagata taitoatasi. O le feagaiga e tasi, o le faaipoipoga e faavavau, e aofia ai le tuufaatasia o au taumafaiga ma se soa. O la tatou sini e tatau ona i ai o le sueina lea o lena soa e faavavau. Peitai, aua e te faavaivai pe afai e le mafai ona faia se faaipoipoga e faavavau i lenei taimi. Ua uma ona aoao mai perofeta e faapea, e leai se faamanuiaga o le a taofia mai tagata faamaoni o le ekalesia e tausia poloaiga.”
-
“Ia onosai, a o faasolo ina tuuina atu e le Alii ia te oe Ana faamanuiaga ma faamaoniga.”
-
“E oo mai faamanuiaga maoae i aiga pe afai latou te tatalo faatasi, tootutuli i le po ma le taeao e ofo atu le faafetai mo faamanuiaga ma tatalo mo popolega masani. E faamanuiaina foi aiga pe a latou tapuai faatasi i sauniga faaleEkalesia ma i isi faatulagaga o faigalotu. O noataga faaleaiga e faamalosia foi e tala faaleaiga, fatuina o tu masani faaleaiga, ma le faasoaina atu o aafiaga paia.”
-
I le silia ma le 30 tausaga talu ai sa folafola mai ai e perofeta e faapea: “E maua le fiafia i le olaga faaleaiga pe a faavae i aoaoga a le Alii o Iesu Keriso. “O faaipoipoga ma aiga manuia e faavae ma tumau i mataupu faavae o le faatuatua, tatalo, salamo, faamagaloga, faaaloalo, alofa, agalelei, galuega, ma gaoioiga faafiafia tuufaatasi.”
O nei mea ua le na o ni manatu—ae o ni poloka faufale faaleagaga mo aiga taitasi. Atonu o oe o se talavou o loo faatautaia le aoga ma faigauo, o se tagata nofofua o le ekalesia o sailia se soa e faavavau, po o se matua o taitaia lou aiga i faigata o le olaga. E tusa lava pe o le a le foliga po o le tala o lou aiga, ae e ofoina atu e le talalelei a Iesu Keriso se ala maualuga atu ma paia atu—o Lana ala. Na Ia faamanatu mai ia i tatou:
“O a‘u nei le ala, le upumoni, ma le ola” (Ioane 14:6).
O loo soifua Iesū Keriso. O Ia o lo tatou Faaola ma lo tatou Togiola. O loo Ia valaau mai mo i tatou taitoatasi ia fausia o tatou olaga i Ona luga. Ia tatou faamalosia o tatou olaga, o tatou aiga, o le isi ma le tasi—tasi le faatinoga itiiti ma le faatauvaa i le taimi.