Itulau i le Lotoifale
Aoga Amata a Tina: O Se Faailo o le Malamalama i se Atunuu Tau Atiina‘e
O le siufofoga o se perofeta ua amataina se suiga tele o aoaoga i Papua Niu Kini
Ia Aperila 2015, na fofogaina mai e Peresitene Thomas S. Monson i le taimi o le sauniga i le taeao o le Aso Sa o le Konafesi Aoao. “O o tatou avanoa e susulu atu e siomia i tatou i aso taitasi,” na ia fai mai ai, “i sooo se tulaga lava e tatou te i ai.”
I le fitu afe maila le mamao ese, sa faapotopoto faatasi ai se vaega o tamaitai i le televise e tasi a le latou nuu ma faalogologo atu i se perofeta a le Atua. I le mae‘a ai sa o latou filifili ai loa e faia sina mea lelei e “faasusulu” ai i le latou alaafaga e ui lava o luitau faigata na latou feagai.
O Lulu Hota o se tasi o na tamaitai. O ia ma ana uo sa nonofo i le loloto o le vaomatua o loo siomia ai le nuu faifaiva o Madang, i le vaega talafatai i sasa‘e o Papua Niu Kini. Sa toaitiiti i latou i le fuainumera, ae malolosi i a latou molimau. O o latou nuu moni na faavaeina i se vaomatua ekuatoria matagofie lea sa avea ma nofoaga o le mativa tele ma le ofoofogia o le le lelei atiina‘eina o aoga.
E ui i lea, o nei tina, na taitaia e faiga faavae o le ola-tutoatasi na aoaoina mai i tusi tuai na foai atu e le Aualofa, na o latou faatauaina upu a Peresitene Monson ma o latou fatuina ai se fesootaiga o aoga amata a le alalafaga.
Amataga Faatauvaa
I lena taimi, o avanoa tau aoaoga mo nuu i tua o Papua Niu Kini sa seasea maua, ma sa mananao atili tina ia sili atu a latou fanau nai lo o latou lava ausiaga. Sa o latou nonofo i fale lauvaovao e aunoa ma se eletise, po o se isi lava mea faaonaponei. I o latou alalafaga, o le tolu aiga i le aso sa o se tulaga faigata. O faigata i le ausiaina o manuia i a latou fuafuaga i se aoga amata sa lofituina.
E ui i lea, ua saunoa mai le perofeta, ua molimau atu foi le Agaga Paia i o latou loto, ma sa latou o atu e galulue ma le mautinoa.
Ia Oketopa 2015, o lo latou maelega i le fuafuaina o nei aoga sa matauina e le Au Peresitene o le Eria a le Pasefika a le Ekalesia e faamautu i Aukilani, Niu Sila. Sa ofoina atu e komiti Faaitulagi a le Ekalesia taialaga ma fautuaga i auala e faatulaga lelei ai a latou aoga ma atiina a‘e le latou mataupu aoaoina. Ia Fepuari na sosoo ai, e valu aoga amata a Tina na faavaeina i alalafaga o loo siomia ai Madang.
Sa fiafia ia tina, i le talitonuga sa taliina atoatoa a latou tatalo, ae sa sili atu mea sa finagalo iai le Alii i aoga amata a Tina nai lo mea sa mafai ona mafaufauina e nei uluai “tina.”
Tuputupu A‘e Mataina
O tamaiti sa auai i aoga amata a Tina na ulufale atu i aoga lautele tautevateva a Papua Niu Kini ma tulaga lelei moni lava. Sa o latou iloa lelei le ABC, numera, ma lanu. Sa o latou malamalama i le auala e aoaoina ai i le potuaoga. Ae silisili ona taua, sa o latou iloa le auala e aoao ai.
Ua salalau le tala. I le mavae ai o le tausaga e tasi, e valu aoga na iai. Sefulu tausaga na sosoo ai i le 2025: 102 aoga.
O la latou sini faatasi o le maua lea o ni faiaoga punoua‘i, mautinoa ma ni tagata aoao laiti ua saunia e “saili le aoaoina, e ala lava lea i le suesue ma le faatuatua foi” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:118). E taialaina i latou e ala i faiga faavae o le faaaloalo, faamaoni, amiotonu, faapalepale, ma le lotogatasi.
A o faalautele atu aoga, sa lagolagoina e le Ekalesia galuega amata. O se tusi taiala o le 2019 sa aoao ai faiaoga i le auala e faavae ai aoga fou ma pulea potu aoga. I totonu o nai tausaga, sa avea ai le polokalama o le Malosiaga o le Faitau ma mataupu aoaoina masani.
Na matauina e le faigamalo faaitumalo a Papua Niu Kini. I le mavae o le fa tausaga, na tupu ai se mea faapitoa i aoaoga amata. Na matauina e aoga lautele i nuu i tua. Sa vaaia e matua le vave o le agai i luma o a latou fanau, aemaise lava i tagata auai o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Aupaia o Aso e Gata Ai. Sa matauina foi e taitai o le Ekalesia i le Pasefika atoa.
Faanatinatiina o le Galuega
O aoga fou taitasi e atagia ai le uunaia o tina taitasi e faaleleia olaga o a latou fanau—pe i alalafaga i tua po o nofoaga o tagata matitiva i totonu o le taulaga. O le vaaiga mamao e mo le atunuu atoa, ae o le taulaiga e matua faalotoifale lava.
O Nina Frank ma lona toalua o Robert e nonofo i Port Moresby ma le la fanau e toalima. Sa auai le latou aiga i le Ekalesia i le 2018. O le tausaga na sosoo ai, sa mananao ai nai uso tamaitai o le Aualofa e amata ni latou lava aoga. Sa taliaina e Sister Frank lea lu‘i.
O le ono tausaga na sosoo ai, sa ia vaaia ai tagata faigaluega volenitia e lagolagoina aoga e 48 i le faaitulagi o Port Moresby, toeitiiti ausia le 1,800 tagata aoga. Sa ia faafesoota‘ia sapalai o foai i aoga e faaletonu meafaigaluega i eria mamao ese. O lona uiga faaletagata e tele e pei o lona aafiaga i le faitauselau o tagata aooga talavou. O soo se mea lava e toto ai le aoga, e lauolaola—ma o lona naunautaiga e pipisi.
“O aoga a Tina e lelei i lo matou atunuu,” o lana tala lea. “O loo tuputupu a‘e, ma o le a vave lona tuputupu a‘e i le lumanai. O lenei galuega e faatatau i le fanau a le Atua, ma ou te fiafia i le mea ua Ia foai mai ia te a‘u. Ua ia aumai le malosi e faia ai le galuega ma fesoasoani i le fanau e toe foi atu ia te Ia. Ua le lelei le lalolagi i le taimi nei. Tatou te manaomia a tatou aoga e aoao ai ma taiala a tatou fanau.”
Se Tasi o Tala o le Aoga: Faamanuiaina o Tagata Aoga ma Faiaoga
I Gerehu, i tua atu lava o Port Moresby, e saunia ai e le Aoga Amata a Tina River se malutaga tau aoaoga i se siosiomaga luitauina i le nuu tu taulaga.
Sa faagaoioia e Sister Ranu Hebore le aoga talu mai le 2022. O tamaiti e auai ai ua faamanuiaina, ae sa ia finau o faamanuiaga a le Alii ia te ia e tutusa lava le moni.
“Ou te faafetai i le Tama Faalelagi mo lenei avanoa e faagaoioi ai le aoga,” o lana tala lea. “Ou te iloa o loo iai le Alii i lo‘u itu. Na te vaavaaia a‘u. Na te aoao a‘u. E le faigofie, ae ou te faaauau pea. O nisi taimi ou te tautevateva ai, ae ou te iloa o faatasi o Ia ma a‘u pe a ou vaai o Ia faamanuiaina tamaiti laiti. Pe a ou aoaoina i latou, sa ou aoao foi a‘u ia. Sa latou aoao mai ia te a‘u, ma sa ou aoao mai foi ia i latou. Sa ou aoao e faitau a o latou aoao e faitau. O loo silafia e le Alii le mea o loo o‘u faia. E iai lava o Ia i la tatou taulaiga.”
O Le Lumanai O Aoga Amata a Tina
I le 2025, ua faagaoioi tumaoti ai aoga amata a Tina e 102 a Papua Niu Kini e ala i le faavae a le atunuu atoa. O loo faaauau ona lagolagoina e le Ekalesia ia aoga e ala i le AcaPNG, o se faalapotopotoga tumaoti fesoasoani a le Ekalesia e le manaomia se tupe mama.
Tumau luitau. O Aoga amata a Tina e masani ona maua i alalafaga matitiva ma le atoatoa le atiina a‘e lea e seasea maua ai le initoneti ma le eletise. O pili o tagata aooga mo pepa ma sapalai, e ui e itiiti, ae e i luga atu o le gafatia e le tele o aiga. E tatau i faiaoga ona aoaoina uma mataupu aoaoina ma le pulega. O aiaiga tau laisene a le malo ua faatupula‘ia le taugata ma faaalu taimi a o faateleina aoga.
Ae o lea ua salalau le mau. O le mea sa amataina i le itulagi i matu o Madang ma le faataamilo i Port Moresby o lea ua oo atu i le atunuu atoa. O matua uunaia ma faalapotopotoga tuuto e pei o le AcaPNG ua atiina a‘e aoga i taulaga mamao ese ma alalafaga, ua tuuina atu ai i le tele o tamaiti se faamuamua.
O le fuataga moni o le manuia o le a oo mai i augatupulaga. A o tuputupu a‘e i le matutua uluai tagata aoga o aoga amata a Tina, o le a tele potu aoga e mulimuli ai, e fatuina ai se faavae faia‘e mo atinaega tau aoaoga ia o le a faaleleia ai le lumanai o aoaoga i Papua Niu Kini mo augatupulaga.
Sa amata mai i se vaega laitiiti o tuafafine faatuatua o le Aualofa e ola tauagafau i le vaomatua teropika. Sa o latou mauaina e ala i upu a se perofeta soifua e faamanuiaina e le Alii i latou uma e saili Lona finagalo ma mulimuli i Ana poloaiga e ala i le galue malosi, suesue ma le filiga, ma le usiusitai alofa.