2025
Ko e Mālohi Liliu Moʻui ʻo e Ngāue Fakatemipalé
ʻAokosi 2025


Ngaahi peesi fakalotofonuá

Ko e Mālohi Liliu Moʻui ʻo e Ngāue Fakatemipalé

Naʻá ku fuofua fetaulaki mo Paula Kauatí ʻi Senē ʻi he 2000 ʻi heʻeku hiki mo hoku fāmilí mei Peefi ki he ngāué. ʻI he taimi ko iá, naʻe hoko ʻa Paula ko e Palesiteni Fakasiteiki ʻo e Siteiki Senē ʻAositelēlia Kuliniuisí lolotonga ʻene hoko foki ko e Talēkita ki he Ngaahi Meʻa Fakatuʻasinó maʻá e ʻĒlia Pasifikí. ʻI loto ʻi ha taʻu ʻe taha, naʻe ui au ke u hoko ko ha tokoni ʻi he kau pīsopeliki foʻoú, ʻo mau toe vāofi ange ai. ʻI he fakalau mai ʻa e ngaahi taʻú, kuo ʻikai ngata pē ʻi heʻeku houngaʻia ʻi hono tuʻunga fakatakimuʻá ka ko ʻene loto-fakapapau moʻoni fekauʻaki mo e ngāue fakatemipalé.

Naʻe maʻu vāhenga mālōlō ʻa Paula mei heʻene ngāué ʻi he 2020 pea ʻokú ne ngāue he taimí ni ʻi he Temipale Hamilton New Zealand ne toki fakaavá mo hono uaifi ko Sulí. ʻI heʻene manatu ki he ngaahi meʻa naʻá ne aʻusia ʻi heʻene hoko ko ha pīsope, palesiteni fakasiteiki, palesiteni fakamisiona, Fitungofulu Fakaʻēlia, mo e Talēkita ki he Ngaahi Meʻa Fakatemipalé, ʻokú ne fakamoʻoniʻi ai ʻa e ngaahi ʻilo fakalaumālie mahuʻinga kuó ne maʻú. Neongo kuo fakamālohia fakataautaha ʻa Paula ʻe he ngaahi uiuiʻi ko ʻení, ka ʻoku ueʻi fakalaumālie lahi taha iá ʻe he ngaahi feilaulau ʻa e kāingalotu faivelenga ʻoku nau langa ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní ʻo fakafou ʻi he moihū ʻi he temipalé.

Naʻe ongo moʻoni kiate ia ha aʻusia ʻe taha. Lolotonga e hoko ʻa Paula ko ha Fitungofulu Fakaʻēliá, naʻá ne fakavavevave ki he temipalé ʻi he taimi naʻá ne fakatokangaʻi ai ha tangata matuʻotuʻa ange ʻokú ne lue māmālie atu ki tuʻa. Naʻá ne sio fakamamaʻu ki he pataloni toulekeleká, pea ʻi he momeniti ko iá, naʻe fanafana ange ʻa e Laumālié kiate ia, “Ko e tangata māʻoniʻoni ia.” Naʻe teʻeki ke fetaulaki ʻa Paula mo ia kimuʻa, pea naʻe ʻikai maʻu ʻe he tangatá ha tuʻunga ʻiloa. Ka naʻe ʻiloʻi ia ʻe he ʻOtuá ʻoku māʻoniʻoni. Naʻe ʻiloʻi ʻe Paula ʻi he taimi ko iá, ko e taimi ʻoku tau hū ai ki he fale ʻo e ʻEikí, ʻoku nofoʻia ʻiate kitautolu ha konga ʻo ʻEne māʻoniʻoní, pea ʻoku tau ʻave ia mo kitautolu ʻi heʻetau foki ki hotau ngaahi ʻapí.

Kuo tokoniʻi foki ʻa Paula ʻe hono uaifi ko Sulí, ke ne vakai ki he ngāue fakatemipalé ʻi ha founga ʻoku loloto angé. Naʻe fiemaʻu ʻi hono fatongia ko ha Fitungofulu Fakaʻēliá ke ne ʻi ha ngaahi konifelenisi fakasiteiki lahi, pea ʻi heʻene foki ki ʻapí, naʻe faʻa fehuʻi ange ʻe Suli, “Naʻe fēfē ʻa e konifelenisí?” Naʻá ne tali ange, “Sai ʻaupito.”

ʻI he taimi naʻá ne ʻeke ange ai, “Naʻe fēfē hoʻo ngaahi leá?” naʻá ne pehē ange, “ʻOku ou tui naʻe lelei pē.” Naʻe faʻa tali ange ʻe Suli ʻi he faʻa fakakaukau loto-taumaʻu, “ʻOku ou tui naʻe lelei e meʻa kotoa, ka neongo ia, ʻoku ʻikai ko e ngāue faingataʻá hono fai ha lea maʻongoʻonga mei he tuʻunga malangá.” ʻI he ʻohovale ʻa Paulá, naʻá ne fakafanongo ʻi heʻene hoko atu: “ʻOku fakahoko ʻa e ngāue moʻoní ʻi he taimi ʻoku ongo ai ki he lotó, pea ʻoku fakahoko e ngāue ʻa e ʻEikí ʻi he ngaahi ʻapi ʻo e kāingalotú pea ʻi he fale ʻo e ʻEikí.”

Ko e moʻoni naʻe tui ki ai ʻa Paula. Kapau ʻoku tau fiemaʻu ke ʻākilotoa kitautolu ʻe he toʻukupu malu ʻo e Fakamoʻuí, ʻoku fiemaʻu ke tau ʻi he temipalé. Kapau ʻoku tau fiemaʻu ha mālohi ke fakahaofi kitautolu ki he hākeakiʻí, ke ikunaʻi e ngaahi ivi tākiekina ʻo e māmaní, akoʻi mo hiki hake hotau ngaahi ʻofaʻangá, pea tauʻi ʻe he ʻEikí ʻetau ngaahi taú, ʻoku fiemaʻu ke tau ʻi he temipalé.

ʻOku hoko moʻoni ʻa e kau pataloni ʻo e temipalé—ʻa e kau tangata mo e kau fafine “māʻoniʻoni” ko ʻení—mo e kau ngāue mateaki ʻoku ngāue ʻi he puleʻanga ʻo e ʻEikí ko e māsima moʻoni ʻo e māmaní. Ko ha ngaahi laumālie kinautolu kuo fakaului, tuʻu maʻu mo taʻeueʻia. ʻOku nau toʻo fakamātoato ʻenau ngaahi fuakavá, ʻo moʻui talangofua mo feilaulau. Kuo ako ʻa Paula mei heʻene aʻusia fakatāutahá ko e kī ʻeni ki hono poupouʻi ʻo e ului kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí.

ʻOku ʻikai maʻu ʻa e ului moʻoní ʻi he ngaahi fakaʻaliʻali ʻoku hā ki tuʻá ka ʻi he ngaahi ngāue fakalongolongo ʻoku fai maʻu pē ʻi he tuí. Ko e ngaahi tokāteline, ngaahi ouau, mo e ngaahi fuakava mahuʻingá ʻa e meʻa ʻoku nau fakamaʻunga kitautolu ʻi he ongoongoleleí. ʻOku fakaleleiʻi mo fakamālohia ʻe he moihū maʻu pē ʻi he temipalé ʻa e tuʻunga fakaākongá ʻi ha ngaahi founga he ʻikai ha toe meʻa te ne lava.

ʻOku fakahaaʻi ʻe Paula ʻene houngaʻia moʻoni ʻi he ngaahi fakamoʻoni mo e ngāue fakatapui ʻa e kau ngāue temipalé mo e kau pataloní. Ko ʻenau tuí ko ha fakamoʻoni ia ʻoku ʻikai hoko ʻa e tupulaki fakalaumālie fungani tahá ʻi ha ngaahi tōʻonga maʻongoʻonga, ka ʻi he ngāue toputapu mo lōngonoa ʻo e temipalé. He ʻoku maʻu ʻi he temipalé, ko e Fale ʻo e ʻEikí, ʻa e māʻoniʻoni moʻoní.