2025
Mapuleʻi Kitá: Ko ha Siakale ʻo e Feingá mo e Tōnounoú
ʻAokosi 2025


Mapuleʻi Kitá: Ko ha Siakale ʻo e Feingá mo e Tōnounoú

Kuó ke fiu feinga nai ke kamata—pe tuku—hono fakahoko ha meʻa, neongo naʻá ke fuʻu fiemaʻu ke fakahoko? Ko ha fanga ki‘i tokoni ʻeni ʻe nima ki hono fakatupulaki lahi ange ʻa e mapuleʻi kitá.

ʻata ʻokú ne fakahoʻata ʻa e fakalakalaká

“Tāmani, kuó u toe fakahoko pē ia!”

Kuó ke lea pehē nai kiate koe hili haʻo kai e konga keke ko ia naʻá ke palōmesi he ‘ikai te ke toe kai? Pe hili haʻo lau fakaholoholo hifo ʻi ha ngaahi fakamatala ʻo fakalaka ho taimi mohé, pe ʻita ʻi ha taimi naʻá ke pehē he ʻikai ke ke toe ʻita ai? ʻOku ou tui kuo tau ʻosi fāifeinga kātoa ke ʻoua ʻe toe fai ha faʻahinga meʻa neongo ne tau fakaʻamu fakamātoato ke taʻofi.

Ko e ako ko ia ke mapuleʻi kitá ko e tafaʻaki pē ia ʻe taha ʻo e tuʻunga fakaākongá. ‘I he Tohi ‘a Molomoná, naʻe fakalotolahi‘i ai ʻe ʻAlamā hono foha ko Sipiloní ke “taʻofi kotoa [ʻene] ngaahi holi fakakakanó, koeʻuhi ke [ne] fonu ʻi he ʻofá” (ʻAlamā 38:12). Hangē pē ko hono taʻofi ‘e ha pití ‘a e mālohi ʻo ha monumanú, ʻe lava ke tokoni‘i kitautolu ʻe he fakatupulaki ʻo e mapuleʻi hotau lotó mo e holí ke tau maʻu lahi ange ʻa e Laumālié.

Ka ʻoku ʻikai faingofua hono maʻu ʻa e mapuleʻi kitá. ʻOku faʻa hangē ia ha siakale ʻo e toutou feinga pea tōnounou, kae ‘oua kuo tau ikuna‘i iá. Ka ko ha fanga kiʻi tokoni ʻeni ke tokoni atu ʻi hoʻo feinga ke ohi ha mapuleʻi lahi ange kitá.

Tokanga Taha ki he Fakamoʻuí

Naʻa mo e taimi ʻoku tau feinga ai ke fai ʻetau lelei tahá, ʻoku tau kei fehalaaki pē. ʻOku pehē ʻa e tokotaha kotoa. ʻI he taimi ʻoku hoko ai iá, ʻoku faingofua ke ongoʻi loto-foʻi pe fifili pe te tau toe lelei ange. ʻI he ngaahi lea ʻa ʻEletā Maikolo A. Tani ʻo e Kau Fitungofulú, ko e moʻuí “he taimi ʻe niʻihi ʻe lava ke hangē ʻoku tau laka pāseti ʻe 1 ki muʻa kae peseti ʻe 2 ki muí.”

Ka ʻoku fakaafeʻi kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ʻi he ʻofa ke tau feinga pē. Te Ne fakamālohia mo tokoni‘i kitautolu. Te Ne liliu hotau lotó mo ‘etau mo‘uí. Ko ‘etau fehokotaki mo Ia ‘i he fuakavá ‘okú ne ʻomi ha faingamālie lahi ange ke tau ma‘u Hono mālohí. Ka kapau “he ʻikai ke tau lotosiʻi ʻi heʻetau vilitaki ke fakahoko ma‘u pē ‘a e ngaahi fakalakalaka peseti ʻe 1 ko iá, ʻe pau ke tokoniʻi kitautolu ʻe he Tokotaha kuó Ne ʻfua ʻetau ngaahi mamahíʼ [ʻĪsaia 53:4].”

ʻOua ʻe Loto-foʻi

Tuku ke u fakafōtunga atu ʻa e foʻi mo‘oni ko ʻení ‘aki ha ki‘i talanoa. Naʻe palani ha fāmili ke nau ō fakataha ʻo ‘eva fakafiefia. Ne nau fiefia ke ʻaʻahi ki ha feituʻu foʻou mo maʻu ha taimi ʻeva fakalata.

Fakafuofua ki he vaeuaʻanga mālie ʻo ʻenau fonongá, kuo maumau ʻenau kaá. Naʻa nau loto-mamahi mo loto-foʻi. Naʻa nau ongoʻi kuo taʻeʻaonga kotoa ʻenau feingá, ko ia naʻa nau pehē leva ke nau foki ki ʻapi pea kamata fo‘ou mai ‘enau fonongá.

Mahalo te ke pehē loto, ʻoku taʻeʻuhinga ia—ko e hā te nau toe kamata foʻou aí? ʻIkai ʻoku tau fai e meʻa tatau he taimi ʻe niʻihi? Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku tau ongoʻi loto-foʻi pe ma‘uhala ʻo pehē ʻe hanga ʻe he kiʻi fehalaaki ʻe tahá ʻo maumau‘i kotoa e fakalakalaka kuo tau faí. Ka ʻoku ʻikai holoki ʻe he ngaahi fehalaākí ʻetau fakalakalaka ʻi heʻetau feinga ke hangē ko Sīsū Kalaisí. Hangē ko e fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “Ne pekia ʻa Sīsū Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá koeʻuhi ke ʻoua naʻa hanga ʻe heʻetau ngaahi fehalaākí ʻo fakahalaiaʻi kitautolu mo taʻofi fakaʻaufuli ʻetau fakalakalaká. Koeʻuhí ko Ia, te tau lava ʻo fakatomala, pea hoko ʻetau ngaahi fehalaākí ko ha makatuʻunga ki ha nāunauʻia lahi ange.” ʻOku fiemaʻu ke tau faʻa kātaki pē kitautolu mo kei ‘amanaki lelei pē.

Fokotuʻu ha ngaahi Taumuʻa Iiki

ʻE ʻi ai ha ngaahi taimi ko e meʻa pē te tau fakakaukau ki aí ko e lahi ʻo ‘etau tōnounoú. ʻOku tau fifili pe ʻe faifaiangé pea tau aʻusia ʻa e tuʻunga mapule‘i kita ʻoku tau fiemaʻú. Ka ʻi he lolotonga e taimi ko ʻení, mahalo ʻe fuʻu tōtuʻa ʻa e meʻa ʻoku tau fiemaʻu ʻiate kitautolú (vākai, Mōsaia 4:27).

ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻeni ia ʻoku totonu ke tau foʻi ai ʻi heʻetau feinga ke mapuleʻi kitautolú. Ka, ʻoku totonu ke tau tokanga taha ki he meʻa te tau lava ʻo fakahoko he taimi ní. Naʻe akonaki mai ‘a Palesiteni M. Lāsolo Pālati, ko e Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻoku totonu ke tau “fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa nounou … ʻoku potupotutatau— ʻo ʻikai fuʻu lahi pe fuʻu siʻisiʻi, pea ʻikai ke fuʻu faingataʻa pe fuʻu faingofua. … Lotua ha tataki fakalangi ki he taumuʻa naʻá ke fokotuʻú.”

ʻI heʻetau ikunaʻi ʻa e kiʻi taumuʻa iiki takitaha, te tau vakai ʻi he fakalau ʻa e taimí ki he lahi ʻo e meʻa kuo tau ikunaʻí ʻi he taimi ʻoku tau tokanga taha ai ki he sitepu hokó kae ʻikai ko e ikuʻangá.

Fakatupulaki ha Founga Matuʻuaki Lelei

ʻOku tau faʻa fekuki he taimi ʻe niʻihi mo e ngaahi ongo fakaelotó ʻaki ʻetau fai ha meʻa ke tau maʻu ai ha ongo kehe. Hangē ko ʻení, ʻi he taimi ʻoku ou fuʻu loto-mafasia aí, ʻoku ou saiʻia ke kai ha meʻakai fakafiemālie. Ka ko e taimi ʻe niʻihi ʻe lava ke hoko ʻa e ngaahi ʻulungaanga ko ʻení ko ha ngaahi tōʻonga kovi ʻoku faingataʻa ke toe tuku.

ʻOku tokoni ke tau fakakaukauʻi mo mahino ha faʻahinga sīpinga ʻoku tau ala maʻu. Kapau ‘oku ou anga ʻaki hono fakaʻaongaʻi e telefoní he taimi ʻoku ou taʻeoliʻia aí, ‘e lava leva ke u tokanga ki he ʻuhinga ʻoku ou ongoʻi taʻeoliʻia aí. Kapau te u lava ʻo fai ha ngaahi ʻekitivitī ‘oku ʻaonga ke matuʻuaki ʻeku taʻeoliʻiá, ʻe faingofua ange ke fakatupulaki ʻa e mapuleʻi kitá ʻi heʻeku fakaʻaongaʻi e telefoní.

Kuo talaʻofa mai ʻa e Fakamoʻuí ʻe lava ke hoko ʻa e “ngaahi meʻa vaivaí” ‘o mālohi ʻi heʻetau haʻu kiate Ia pea kolea ʻEne tokoni fakalangí (ʻEta 12:27).

Akoako ʻa e Loto-Manavaʻofá

ʻI heʻetau ngaahi feinga ko ia ke tatau lahi ange mo e Fakamoʻuí, ʻe lava ke tau ongoʻi taʻe-fiemālie ʻi he taimi ʻoku tau tōnounou ai mei Heʻene sīpingá. Pea tau faʻa tukuhifo kitautolu ʻi ha ngaahi meʻa kovi ʻo peheni, “He ʻikai pē ke u toe sai au,” pe, “Ko e vale au!” Te tau ala pehē ko e ngaahi lea ko ʻení ko ha tautea taau pe ʻoku fiemaʻu ke fakaʻaiʻai lelei ange ai kitautolu. Ka neongo ia, ʻe lava ke holoki kitautolu ʻe he ngaahi lea peheé mo ʻai ke toe faingataʻa ange—pea ʻoku ʻikai teitei haʻu ia mei he ʻOtuá.

Kapau naʻe haʻu ha kaungāmeʻa lelei ʻo vahevahe mai ʻene faka‘ānauá mo e feinga ke toe lelei angé, pea toe vahevahe mai mo ʻene ngaahi tōnounoú mo e fehalaākí, ko e hā te tau talaange ki aí? ʻE ʻikai ʻapē te tau fakalotolahiʻi kinautolu, ʻo talange ʻetau laukau ʻaki kinautolú, mo fakafiefiaʻi ʻenau fanga kiʻi lavameʻa īkí?

ʻOku totonu ke tau fai ʻa e meʻa tatau ma‘atautolu. ʻOua te tau tautea‘i kitautolu, ka ʻoku totonu ke tau fakahoungaʻi ʻa e lelei ʻoku tau fakahokó pea lau ʻa ʻetau fehalaākí ko ha faingamālie ke tau toe lelei ange ai.

Ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine kitautolu ʻo e ʻOtuá. Pea ʻe lava ke tau tokanga taha ki hotau tuʻunga fakalangí kae ʻikai ui kitautolu ʻo fakatatau mo ha taha ʻo ʻetau ngaahi tōʻongá pe ngaahi palopalemá. ʻOku foaki mai ʻe he Tamai Hēvaní ha toe faingamālie hono ua ʻi heʻetau fiemaʻú (vakai, ʻĪsaia 55:7). Te tau lava ʻo feinga ke fai e meʻa tatau kiate kitautolu.

tā tongitongi ʻo Sīsū Kalaisi

Ko e Fakamo‘uí ‘a Hotau Mālohingá

‘E ngali taʻemalava he ʻahó ni, ka ʻi he fakalau ʻa e taimí, te tau lava ʻo toe lelei ange. Kuo talaʻofa mai ʻe he Fakamoʻuí kapau te tau fakahoko ʻetau tafaʻakí, nofo maʻu ʻi he hala ʻo e fuakavá, pea kātaki ki he ngataʻangá, ʻe feʻunga ʻEne ʻaloʻofá kiate kitautolu (vakai, ʻEta 12:27). ʻOku fiemaʻu pē ke ta kei feinga; tui pē; mo tatali ʻi he faʻa kātaki “ki he ʻEikí” (ʻĪsaia 40:31). ʻOku fakalotolahi ʻaupito ʻeni kiate au. ʻI heʻetau feinga ke fakalakalaká, ʻe fakamālohia mo tataki moʻoni kitautolu ʻe he ʻEikí.