2025
Naʻe Fakafoki Mai Au ʻe he Fakamoʻuí
ʻAokosi 2025


“Naʻe Fakafoki Mai Au ʻe he Fakamoʻuí,” Liahona, ʻAokosi 2025.

Ngaahi ʻAta ʻo e Tuí

Naʻe Fakafoki Mai Au ʻe he Fakamoʻuí

ʻI heʻeku foua e afi ʻa e tangata fakamaʻa ukameá, ʻoku ou ʻiloʻi ai ʻe lava ʻe he Fakamoʻuí ʻo liliu kitautolu—ʻo tatau ai pē pe ko e hā hono mamaʻo ʻo ʻetau mavahé.

Toni mo e fāmilí

‘Ū tā naʻe fai ʻe Christina Smith

Naʻá ku pehē ko ʻeku ʻalu nounou pē he fakaʻosinga ʻo e uiké ki hoku fāmilí ʻi he mali haku tokoua. Ka ʻi he taimi naʻe tuku ai au ʻe hoku uaifi ko ʻEtelení ki malaʻe vakapuna, ʻomai mo ha katoleta kuo ʻosi fakamaau mo talamai ke u nofo mo ʻeku ongomātuʻá kae ʻoua kuó u mateuteu ke u hoko ko ha huespānití, naʻá ku ʻilo kuo fakamātato ʻa e meʻa kotoa. Kuo pau ke u fai ha ngaahi liliu lahi ʻi heʻeku moʻuí.

ʻI heʻeku sio ki heʻene mavahe ʻi he meʻalelé, naʻe ʻikai ke u teitei ʻilo ʻa e lahi ʻo ʻene loto-mamahí. Naʻá ne toki talamai kimui ange naʻá ne lele ki ha feituʻu ʻi he paʻake he tafaʻaki ʻo e halá, ʻo tangi mamahi ai. Naʻe ʻikai ke u fakatokangaʻi ʻa e lahi hono hanga ʻe heʻeku tōʻongá—ʻa e inu kava mālohi mo e faitoʻo kona tapu—ʻo fakamamahiʻi iá, pea naʻe ʻikai ke u fakatokangaʻi e lahi ʻo ʻene uesia aú.

Naʻá ma fakatou tupu hake ʻi Haʻamoa, ʻa ia ne ma fetaulaki aí. Naʻe kau hoku fāmilí ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he taimi naʻá ku ʻi he ako māʻolungá, aí. Ka naʻe fakatuta ʻa e ngaahi fekaú ki heʻeku tōʻonga moʻuí pea mo e ngaahi fakafiefia naʻá ku ʻalu ki aí. ʻI he taimi naʻe silaʻi ai e kau mēmipa kehe ʻo homau fāmilí ʻi he temipalé, naʻe ʻikai ke u mālohi ʻi he Siasí peá u fai e kumi ʻuhinga kotoa pē ke u mavahe ai mei he ngaahi ʻekitivitī ʻa e Siasí.

Hili ʻeku mali mo ʻEtelaní, naʻá ma hiki ki Siato, Uāsingatoni, naʻe nofo ai hoku fāmilí. Pea mau hiki ʻo mavahe meite kinautolu ki ʻIutā. Naʻe feinga holiholi vale ai ʻa ʻEtelani ke tokoniʻi ke liliu ʻeku ngaahi foungá.

Taimi lahi, naʻá ku mavahe ʻo feʻunga mo ha uike ʻe taha pe ua, ʻo konā mo fakafiefia, kae siʻi nofo pē ʻi ʻapi, ʻo ʻikai ʻilo ʻa e feituʻu naʻá ku ʻi aí. Naʻá ne loto-mamahi lahi, ʻi heʻene ʻiloʻi he ʻikai ke ne lava ʻo liliu aú. Ko ha ngaahi ʻaho fakapoʻuli mo fakamamahi ʻeni kiate ia. Naʻe loto-foʻi, mo taumuʻavalea ʻi he hulutuʻa ʻo e ongoʻi taʻepaú. Naʻá ne fifili pe naʻe tupu nai ʻeku ngaahi tōʻonga taʻe-mapuleʻí mei heʻene taʻe-malava ke fanaú.

Naʻá ne lotu ki he Tamai Hēvaní ʻo pehē, “Kapau ʻoku taau ke ma kei fakataha, pea kātaki muʻa ʻo tokoni ke u ʻilo ʻa e meʻa ke faí.”

Naʻe ueʻi ia ʻe he Laumālié ke ne fai ha meʻa ʻi he taimi naʻe telefoni mai ai ʻeku ongomātuʻá ke fakahā mai ʻe mali ha taha ʻo hoku ngaahi tokouá. Naʻe pehē ʻe ʻEtelani, ko e ʻaho naʻá ne tuku ai au ʻi he malaʻe vakapuná, “ʻOku ou tui ko ha ʻaho lelei ʻeni ke ma māvae ai.” Ko e meʻa naʻe hokó, naʻe ʻosi ha māhina ʻe 10 pea ma toki fakataha.

ʻOfa ʻa e Fāmilí mo e Tokoni Fakalangí

Ko ʻeku ongomātuʻá mo ʻemau fānaú ko ha kau mēmipa mālohi ʻo e Siasí. Naʻe mālohi e fakamoʻoni ʻa ʻeku fineʻeikí mo ne ʻiloʻi hoku tūkungá. Lolotonga e māhina ʻe 10 ʻo ʻeku nofo mo ʻeku ongomātuʻá, naʻá ne fai mai ha ngaahi fakaafe angaʻofa mo angavaivai ke u kau mo e fāmilí ʻi he lotú mo e ngaahi ʻekitivitī ʻa e siasí, peá ne fakamanatu mai e mahuʻinga ʻo e sila kia ʻEtelani ʻi he temipalé. Naʻe tokoniʻi au ʻe he ngaahi fakaafe faingofua ko iá, pea mo hono ʻākilotoa au ʻe he ʻofa hoku fāmilí, ke u foki ki he lotú.

Lolotonga ʻo e ʻi ʻIutā ʻa ʻEtelani, ʻo ngāue houa lōloa ke toʻo ai ʻene fakakaukaú mei heʻene mamahí, kuó u fakahoko ha liliu naʻe fakatupu ʻe he ʻofa ʻa siʻeku faʻeé pea mo e ʻaloʻofa fakalelei ʻa e Fakamoʻuí.

Naʻá ku ʻosi feinga tā-tuʻolahi ʻi ha ngaahi taʻu lahi ke u lavaʻi hoku ngaahi ʻulungaanga koví, ka naʻe ʻikai ke u teitei lava. ʻI he kuohilí, naʻá ku fakaʻaongaʻi e kumi ʻuhinga kotoa pē ke u mavahe ai mei he lotú, ka ʻi heʻeku fehangahangai ko ʻeni mo e mole hoku uaifí, naʻá ku ʻilo leva kuo pau ke u liliu.

Naʻe ʻikai ke faingofua ʻa e liliú. “He ko hai au ke fakahaofi?” Ko ʻeku fifilí ia. ʻI he kuohilí, naʻá ku feinga ke u liliu pē ʻiate au. Tokotahá, naʻe ʻikai ke u lava ʻo taʻofi ʻeku tōʻongá, ka ʻi he tokoni ʻa e Tamai Hēvaní mo Hono ʻAló, fakataha mo e ngaahi folofolá, ʻaukaí mo e lotú, sākalamēnití, mo e fakatomalá, naʻá ku ʻilo te u lava ʻo liliu. Naʻe hanga ʻe he kau atu ki he Siasí mo e tui kia Sīsū Kalaisí ʻo liliu hoku lotó pea mo e anga ʻo ʻeku fakakaukaú (vakai, Mōsaia 5:7; ʻAlamā 5:12–13). Naʻe ʻikai fuoloa kuó u ʻilo te u lava ʻo fai ha ngaahi meʻa naʻe ʻikai ke u lava ʻo fai kimuʻa.

ʻI he fakalau ʻa e taimí, naʻe kamata ke u ongoʻi maʻu pē e ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí. Naʻá ne ʻiloʻi au mo ʻEtelani. Naʻá ku ongoʻi naʻá Ne ʻofa ʻiate kimaua. Naʻe liliu ʻe Heʻene ʻofá ʻeku ngaahi holí. Naʻe ʻikai toe maʻunimā au ʻe he ngaahi fakahōhōloto ʻo e kuo hilí. ʻI he taimi naʻe fāifai pea maʻu ai haʻaku fakamoʻoni ki he ongoongoleleí, naʻá ku loto ke u toe fakataha mo ʻEtelani.

ʻI he taimi naʻá ne ʻilo ai ʻoku ou maʻu ha ngāue tuʻu maʻu mo ʻosi fakahū ha paʻanga ke ʻi ai ha feituʻu ke ma nofo aí, naʻe haʻu ʻo ma fakataha ʻi Siato. Naʻá ne kei fiemaʻu pē ke mafakataha. Hili ʻeku fakahaaʻi ʻeku moʻui ʻaki ia pea mo e moʻoni ʻo e ongoongoleleí, ne ma ohi fakalao leva ha kiʻi taʻahine. Naʻe hanga ʻe heʻema maʻu ha ʻofefiné ʻo ʻai ke u loto ʻaki e ngaahi liliu kuó u fai. Naʻá ku ʻiloʻi kuo pau ke u hoko ko ha tamai lelei ki ai. Naʻá ku saiʻia ʻi he huʻunga ʻo ʻeku moʻuí, peá u loto ke fononga ai mo hoku fāmilí. Naʻe silaʻi au ki heʻeku ongomātuʻá. Naʻá ku toe ohi fakalao mai mo ʻEtelani ha foha. Pea kuo ʻosi silaʻi kimautolu ko e fāmili ʻi he temipalé. Kuo angalelei ʻa e ʻOtuá kiate kimautolu.

ko ha tamai mo hano foha ʻokú na teuteuʻi ha meʻakai

Toni mo hono foha ko Toni ko e Siʻí.

ʻI he hili ʻeku foua e afi ʻa e tangata fakamaʻa ukameá, ʻoku ou ʻiloʻi pau ʻe lava ke liliu kitautolu ʻe he Fakamoʻuí. Kae ʻuluakí, kuo pau ke tau ofi kiate Ia. Te ke ofo ʻi he meʻa te Ne lava ʻo faí. ʻE lava ʻe he ongoʻi ʻa ʻEne ʻofa fakalangí ke taki kitautolu ki he fakatomala moʻoní, pea ʻe lava ke liliu ʻe he meʻa ko iá koe—neongo pe ko e hā e mamaʻo hoʻo heé.

ʻOku ou fakafetaʻi ʻi ha toe faingamālie. ʻOku ou houngaʻia ʻi he ongoongoleleí. ʻOku ou houngaʻia ʻi hono fakafoki mai au ʻe he Fakamoʻuí. Pea ʻoku ou houngaʻia naʻá Ne tokoni mai ke u hoko ko ha husepāniti lelei ange ki hoku uaifí mo ha tamai ki heʻeku fānaú.

Kapau ʻoku tau tui ki he Fakamoʻuí mo falala kiate Ia, te tau ʻohovale ʻi he ngaahi liliu te Ne lava ʻo fai kiate kitautolú.

fāmili ʻoku luelue ʻi ha hala

ʻOku kei houngaʻia pē ʻa Toni ʻi hono tokoniʻi ia ʻe he ʻEikí ke ne hoko ko ha husepāniti lelei ange ki hono uaifi ko ʻEtelaní, mo ha tamai ki heʻene fānaú, ʻa Toni ko e Siʻí mo Peleleini.