“Ko Ha Meʻaʻofa He ʻIkai Toe Ngalo ʻIate Au,” Liahona, ʻAokosi 2025.
Ngaahi Leʻo ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní
Ko Ha Meʻaʻofa He ʻIkai Toe Ngalo ʻIate Au
Naʻá ku akoʻi ki he tokoua ʻo ʻeku tamaí ʻe ʻi ai ʻa e ʻaho te ne toe feʻiloaki ai mo hono tokouá—ʻo ʻikai ʻi ha laʻitā ka ko ia tonu.
Ko ʻEletā Tanituono (toʻomataʻú) mo ʻEletā Peki, mo e tā ʻo e tamai ʻa ʻEletā Tanituonó.
ʻI he taimi naʻe haʻu ai ʻa e ongo faifekau taimi kakató ki hoku ʻapi ʻi Falaniseé ke fai ha ngāue tokoni, naʻe ʻikai mālohi ʻeku ongomātuʻá ʻi he Siasí, pea naʻe teʻeki ke u papitaiso. Naʻe ʻikai fuoloa mei ai kuo akoʻi mai ʻe he ongo faifekaú ʻa e ongoongoleleí, ʻa ia naʻá ku saiʻia ʻaupito ai. Pea naʻe ʻikai fuoloa kuo foki mai ʻeku ongomātuʻá ki he lotú.
Naʻe fehuʻi mai ʻe he ongo faifekaú, “Ko hai te ne papitaiso koé?”
Naʻá ku tali ange, “Ko ʻeku tamaí.”
Ko ha tangata lelei ʻeku tamaí, ʻa ia naʻe haʻu mei ʻĪtali. Naʻá ne akoʻi au ke u sio ki he kakaí ʻi he founga ʻe ʻafio ai ʻa Sīsū kiate kinautolú. Ko e meʻa fakamamahí, he naʻá ne mālōlō ʻi ha ngaahi uike siʻi pē kimuʻa ʻi hoku papitaisó.
Kimui angé, ʻi hono maʻu hoku uiuiʻi ngāue fakafaifekaú, naʻá ku fuʻu fiefia ʻaupito naʻá ku kole ai ki heʻeku faʻeé ke ne fakaava ia.
Naʻá ne lea mai mo e tangí, “Te ke fiefia lahi. Te ke ʻalu ki he fonua tupuʻanga hoʻo tamaí!”
Naʻá ku fakaʻānaua ke u ngāue ki ʻĪtali. ʻOku fekauʻaki ʻa e ngāue fakafaifekaú mo e tokoni ki he kakaí, kae ʻikai ko e ngāue ʻi he ngaahi feituʻú. Ka naʻá ku lotua ke u ngāue ki ʻĪtali, tautautefito ki he kolo ko Keitaá, ʻa ia naʻe nofo ai ʻa e ngaahi kui ʻeku tamaí talu mei he senituli 10.
Hili ʻeku ngāue ʻi Loma mo Sisilí, naʻá ku maʻu ʻa e ongoongo fakafiefia te u hiki ki he feituʻu naʻe kau ai ʻa Keitā. Kimuʻa pea fai ʻa e fehikitaki ko iá ʻi he konga kimuʻa ʻo e 2023, naʻe foaki mai ʻe hoku hoá ka ko hoku kaungāmeʻa lelei ko ʻEletā Siaki Pekí ha meʻaʻofa he ʻikai toe ngalo ʻiate au. Ko ʻEletā Pekí ʻoku talēniti ki he tā valivalí. Naʻe tā ʻe ʻEletā Peki ha fakatātā fakaʻofoʻofa ʻo ʻeku tamaí mei ha laʻitā siʻisiʻi pē naʻá ku maʻu.
Naʻá ku sio ki he tā ko iá ʻi he ʻaho kotoa pē lolotonga ʻeku ako fakatāutahá. Naʻá ne ʻomi ha mālohi ke u vahevahe ʻa e ongoongoleleí.
ʻI hono vahe pē au ki Keitaá, naʻá ku fekumi ki hoku kāingá. Ko e taimi naʻá ku fakaʻaliʻali ai ki he taʻokete ʻo ʻeku tamaí ʻa e laʻitaá, naʻá ne tangi. Kuo taʻu lahi ʻa e teʻeki ke ne sio ki hono tokouá pea naʻe ʻikai ke ne maʻu hano laʻitā.
Naʻá ku akoʻi ki he tokoua ʻo ʻeku tamaí ʻe ʻi ai ʻa e ʻaho te ne toe feʻiloaki ai mo hono tokouá—ʻo ʻikai ʻi ha laʻitā ka ko ia tonu. Naʻá ku akoʻi kiate ia te ne lava ʻo toe nofo mo hono tokouá ʻi he ʻofa mo e melino fakataha mo e Fakamoʻuí ʻo fakafou ʻi he ongoongoleleí.
Naʻá ku mamata ki ha ngaahi mana maʻongoʻonga ʻi Keitā ʻi heʻeku vahevahe mo e kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻa e ongoongo fakafiefia ko ia ʻoku fakataimi pē ʻa e mole ʻa e ngaahi ʻofaʻangá tuʻunga ʻi he ikunaʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e maté (vakai, Mōsaia 16:8). ʻOku ou fakamoʻoni kuo hanga ʻe he Fakamoʻuí ʻo ʻai ke malava ʻo tānaki fakataha hotau ngaahi fāmilí ʻo taʻengata tuʻunga ʻi Heʻene feilaulau fakaleleí.