“Founga Te Ke Lava ʻo Teuteu ai ki he Hāʻele ʻAnga Ua Maí,” Liahona, ʻAokosi 2025.
Founga Te Ke Lava ʻo Teuteu ai ki he Hāʻele ʻAnga Ua Maí
ʻOku ʻomai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ha founga ʻe fā ke faitokonia ʻetau fengāueʻaki mo Sīsū Kalaisi ʻi he teuteu ki Heʻene aʻu maí.
Ko e Hāʻele ʻAnga Ua Maí, tā fakatātaaʻi ʻe Harry Anderson
ʻOku tatali loto-vēkeveke ha kakai tokolahi ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa Kalaisí. ʻOku nau teuteu fiefia kiate Ia ʻo hangē pē ko ia te nau fai kapau ʻe haʻu ha kaungāmeʻa pe kāinga ke ʻaʻahi mamaʻo maí. Mahalo ʻe hohaʻa ha niʻihi ki he ngaahi meʻa ʻe hoko kimuʻa ʻi Heʻene hāʻele maí. Ka ʻe lava ʻe he teuteu ki he ngaahi meʻa ko ʻeni ʻe hokó, ʻo ʻai ʻa e taimi kimuʻa ʻi he hāʻele mai ʻa e Fakamoʻuí, ko ha taimi ʻo e fiefia.
ʻOku fakalotolahiʻi kitautolu ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ke tau teuteu ki he tūʻuta mai ʻa e ʻEikí ʻaki hano ʻai hotau tuʻunga fakaākongá ke muʻomuʻa taha.” Ko ha meʻa ʻeni ʻe fā kuó ne akoʻi te tau lava ʻo fai ke fakamālohia ai ʻetau fetuʻutaki mo e Fakamoʻuí.
1. Toe fakatapui koe kia Sīsū Kalaisi
Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni, “ʻE toe hāʻele mai ʻa Sīsū Kalaisi ki he māmaní ko e Mīsaia ʻo e nofotuʻí.” Ko ia ʻoku ou kole atu ʻi he ʻahó ni ke mou toe fakatapui hoʻomou moʻuí kia Sīsū Kalaisi.”
Naʻe fakaafeʻi kitautolu ʻe Palesiteni Nalesoni ke tau haʻu kia Kalaisi ʻo foaki kakato hotau laumālié kiate Ia (vakai, ʻAmenai 1:26), mo fakamoʻoni ko e “fakapulipuli ʻeni ki he moʻui fiefiá!”
Ko e founga ko ʻeni ʻo e toe fakatapuí ʻe ala fōtunga kehe ʻi he taha kotoa. Ka ʻi hoʻo kau ʻi he ngaahi ʻekitivitī mo e ngaahi founga ʻokú ne fakatupulaki hoʻo fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí, ʻe tokoni ia ke ke līʻoa lahi ange kiate Ia. Lotu ke ke ʻiloʻi ha ngaahi founga te ke lava ai ʻo līʻoa lahi ange kia Sīsū Kalaisi.
2. Moihū ʻi he Temipalé
Ko e taha ʻo e ngaahi founga lelei taha te tau lava ʻo fakatupulaki ai hotau tuʻunga fakaākongá ke toutou moihū ʻi he temipalé. ʻI he taimi ʻoku tau fakaʻaongaʻi ai ha taimi ʻi he temipalé, ʻoku tau ako ai kia Kalaisi mo ʻunu ʻo ofi ange kiate Ia. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Nalesoni, “Ko e taha kotoa pē ʻoku kumi fakamātoato kia Sīsū Kalaisí, te ne maʻu ia ʻi he temipalé.”
ʻE lava ʻe he toutou maʻu ha taimi ʻi he temipalé ke fakaleleiʻi mo tanumaki ho tuʻunga fakaākongá mo e ʻofa ki he Fakamoʻuí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni, “Kapau ʻokú ke lava ʻo ʻalu ki he temipalé, ʻoku ou tapou atu ke ke feinga ke fetuʻutaki maʻu pē mo e ʻEikí—ke ʻi Hono fale māʻoniʻoní—pea fai pau ki he taimi ko iá mo fiefia.”
3. Tokoni ʻo tānaki ʻa ʻIsileli kuo fakamoveteveteʻí
Kuo fakamahinoʻi mai ʻe Palesiteni Nalesoni ʻoku totonu ke tau fakamātoato ʻi hono tānaki ʻo ʻIsilelí. “Kuo lauisenituli hono kikiteʻi ʻe he kau palōfitá ʻa e tānaki ko ʻení, [vakai, ʻĪsaia 11:11–12], pea ʻoku lolotonga hoko ia ʻi he taimí ni! ʻI heʻene hoko ko e talamuʻaki ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa e ʻEikí, ko e ngāue mahuʻinga taha ia ʻi he māmaní!”
ʻOku kau ʻi hono tānaki fakataha ʻo ʻIsileli kuo fakamoveteveteʻí ʻa hono tokoniʻi e niʻihi kehé ʻi hono fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakavá. ʻOkú ne fālute ʻa e ngāue fakafaifekaú, fakatemipalé, mo e hisitōlia fakafāmilí. ʻOku tau loto ke haʻu ʻa e niʻihi kehé kia Sīsū Kalaisi ʻo ongoʻi ʻEne ʻofá.
4. Ako e feilaulau ʻa e Fakamoʻuí
Ko e ako lahi ange ko ia ki he Fakamoʻuí ko ha founga ia ʻe taha ke fakatupulaki ai ho tuʻunga fakaākongá. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni, “ʻOku ou tapou atu ke tuku pau haʻo taimi ʻi he uike takitaha—ʻi he toenga ʻo hoʻo moʻuí—ke fakalahi hoʻo mahino ki he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.”
ʻE lava ke tokoni hono ako maʻu pē ʻa e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ke faitokonia hoʻo fakamoʻoni ki Hono mālohí. Te ne lava ʻo fakalotolahiʻi koe ke ke fakatomala pea hoko ʻo tatau ange mo e Fakamoʻuí.
Te tau lava ʻo hoko ʻo lelei ange ʻi Heʻene tokoní. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Nalesoni, “ʻOku ʻikai ha fakangatangata ia ʻo e ivi tokoni ʻo e Fakamoʻuí kiate koé. Ko Siʻene mamahi taʻe-mafakakaukaua ʻi Ketisemani mo Kalevalé, maʻau! Ko Siʻene Fakalelei taʻe-fakangatangatá, maʻau!
Ko ha ʻAho Fakafiefia
Hangē ko e akoʻi ʻe Palesiteni Nalesoní:
“Ko e taimi ʻeni kiate koe mo au ke ta teuteu ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa hotau ʻEikí mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. Ko e taimi ʻeni ke tau ʻai ai hotau tuʻunga fakaākongá ke mahuʻinga taha kiate kitautolú. …
“… Ko e lelei tahá ʻoku teʻeki ai hoko mai ʻi haʻatau liliu kakato hotau lotó mo ʻetau moʻuí kia Sīsū Kalaisi”
ʻI heʻetau ʻunu ʻo ofi ange kiate Iá, te Ne ʻunu ʻo ofi ange mai kiate kitautolu (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:63). Pea ʻi Heʻene toe hāʻele maí, te Ne “holoholoʻi … ʻa e loʻimata kotoa pē” (Fakahā 21:4). ʻE hoko ia ko ha ʻaho fakafiefia.
ʻOku nofo ʻa e tokotaha ʻaʻana ʻa e fakamatalá ʻi ʻIutā, USA.