Pōpoaki mei he Kau Taki Fakaʻēliá
Ko e ʻOtuá ʻa ʻEtau Tamai Hēvaní, ʻOkú Ne ʻAfioʻi mo ʻOfa ʻIate Kitautolu
Ko e ʻOtuá ʻa ʻetau Tamai Hēvaní, pea ʻoku fakamaama ʻe he foʻi moʻoni ko ʻení ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku tau aʻusiá mo e meʻa kotoa te tau lava ʻo aʻusiá. Naʻá Ne ʻafioʻi mo ʻofeina kitautolu kimuʻa pea fanauʻi kitautolú. Naʻá Ne fakatupu kitautolu ʻi Hono tataú, mo ha tuʻunga malava fakalangi, pea ʻokú Ne tokangaʻi kitautolu ʻi he tokanga haohaoa. ʻI ha māmani ʻoku tau ongoʻi taʻe mahuʻinga ai, ʻoku fakafiemālie ke ʻiloʻi ʻoku ʻi ai haʻatau Tamai Hēvani tokanga ʻokú Ne ʻafioʻi lelei kitautolu.
Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia Selemaia, “Naʻá ku ʻilo koe ʻi he heʻeki ai te u fakatupu koe ʻi he fatú; pea naʻá ku fakatapuʻi koe, pea tuʻutuʻuni koe, ko e palōfita ki he ngaahi puleʻangá, ʻi he teʻeki ai te ke haʻu mei he manavá” (Selemaia 1:5). ʻOku fakamanatu mai ʻe he ngaahi lea toputapu ko ʻení naʻe ʻikai ke tau hoko noa pē. Naʻe ʻafioʻi mo ʻofaʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá kimuʻa pea fāʻeleʻi mai kitautolu ki he māmaní. ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻa e tapa kotoa pē ʻo ʻetau moʻuí—ʻa e faingataʻa mo e fakaʻānaua kotoa pē. Naʻe akoʻi tonu mai ʻe Sīsū Kalaisi, “Ka ko e ngaahi tuʻoni louʻulu ʻo homou ʻulú kuo lau kotoa pē” (Mātiu 10:30). ʻOku ʻikai ha meʻa ʻi heʻetau moʻuí ʻe taʻemaaʻusia ʻi Heʻene ʻofá. ʻOku ongona ʻetau ngaahi lotú, loʻimatá, mo ʻetau ʻamanaki loloto tahá ʻe ha Tamai angaʻofa.
ʻOku ʻikai fakamakatuʻunga pe fakangatangata e ʻofa ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú. ʻOku ʻikai makatuʻunga ia ʻi heʻetau ngaahi lavameʻá pe fehalākí. ʻOku tuʻu maʻu mo taʻengata ʻEne ʻofá. Ko e ʻofa ia naʻá Ne ueʻi fakalaumālie Ia ke ʻomi kitautolu ki he māmaní mo e faingamālie ke tupulaki pea foki kiate Iá.
ʻOku fakamanatu mai ʻe ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa, “ʻOku ʻikai ʻafio mai ʻa e ʻOtuá kiate koe ko ha tangata fakamatelie ʻi ha kiʻi palanite te ke moʻui fuonounou pē ai. ʻOkú Ne ʻafio mai ko ʻEne fānau koe. ʻOkú Ne ʻafio mai ko ha taha koe ʻokú ke malava e meʻa naʻe fakataumuʻa ke ke lavaʻí. Ko Hono finangaló ke ke ʻiloʻi ʻokú ke mahuʻinga kiate Ia.”
Naʻe fakahaaʻi ʻEne ʻofá ʻo fakafou ʻi he meʻaʻofa ʻo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí: “He naʻe ʻofa pehē ʻa e ʻOtuá ki māmani, naʻá ne foaki hono ʻAlo pē taha naʻe fakatupú, koeʻuhí ko ia kotoa pē ʻe tui kiate iá ke ʻoua naʻa ʻauha, kae maʻu ʻa e moʻui taʻengatá” (Sione 3:16). ʻI he feilaulau ko ʻení, te tau lava ai ʻo ikunaʻi hotau ngaahi vaivaí mo e mamahí pea foki ki Hono ʻaó.
ʻOku ʻikai feʻunga pē hono ʻiloʻi ʻo e moʻoni ko ʻení; kuo pau ke ne ueʻi fakalaumālie ha tali ʻiate kitautolu. Kapau ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku ʻafioʻi mo ʻofaʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá, ʻoku totonu leva ke fonu hotau lotó ʻi he houngaʻia mo ha holi moʻoni ke ʻunu ke ofi ange kiate Ia ʻi heʻetau ʻaʻeva ʻi he ngaahi hala ʻo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí.
Naʻe akoʻi ʻe Kalaisi, “Pea ʻe lea ʻa e Tuʻí, ʻo pehē ange kiate kinautolu, ko ʻeku tala moʻoni atu kiate kimoutolu, ko e meʻa ʻi hoʻomou fai ia ki ha taha ʻoku kihiʻi siʻi hifo ʻi hoku kāingá ni, ko hoʻomou fai ia kiate au” (Mātiu 25:40). ʻI heʻetau tokoniʻi e niʻihi kehé mo fakamafola ʻa e ʻofá mo e manavaʻofá, ʻoku tau hoko ai ko ha meʻangāue ʻi Hono toʻukupú pea ʻunu ke ofi ange kiate Ia. ʻOku ʻikai ʻomi ʻe he ʻOtuá ha ngaahi fekau ke ne taʻofi kitautolu ka ke maluʻi mo tataki kitautolu ki he fiefia moʻoní. ʻOku tokoni ʻa e foʻi laka kotoa pē ʻoku tau fakahoko ʻi he talangofuá ke tau ongoʻi lahi ange ai ʻEne ʻofá mo maʻu ʻEne ngaahi tāpuakí.
Mahalo te tau tafoki he taimi ʻe niʻihi mei he ʻEikí—ʻo tatau ai pē pe ʻi he taʻetokanga, tohoakiʻi ʻetau tokangá, pe ngaahi ʻahiʻahi ʻo e moʻuí. Ka ʻoku ʻikai ke teitei tōmui ke tau foki kiate Ia. Tau manatuʻi muʻa ʻoku ʻikai ʻafioʻi kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní ʻaki hotau ngaahi vaivaí ka ʻi he maʻongoʻonga ʻo e meʻa te tau lava ʻo aʻusia ʻi Heʻene tokoní.
ʻI heʻetau laka atu ki muʻa ʻi he tuí, ʻoku mahuʻinga ke tau manatuʻi ʻoku mahuʻinga ʻa e taimi ʻoku tau maʻu ʻi he māmaní. Ko e ʻaho takitaha ko ha faingamālie ia ke fakamālohia hotau vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá, moʻui ʻo fakatatau mo ʻEne ngaahi akonakí, pea teuteu ki he kahaʻú. ʻOku ʻomi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa e ui molumalu ko ʻení:
“Kāinga, ko e taimi ʻeni kiate koe mo au ke ta teuteu ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa hotau ʻEikí mo e Fakamoʻuí, ʻa Sīsū ko e Kalaisí. Ko e taimi ʻeni ke iitau ʻai ai hotau tuʻunga fakaākongá ke mahuʻinga taha kiate kitautolú.”
Fakatauange ke fakafonu ʻetau tali ki he fakaafe ko ʻení ʻaki ha tui mo ha loto-vilitaki—ʻo fokotuʻu ʻa e ʻOtuá ko e uho ʻo ʻetau moʻuí pea laka loto-toʻa atu ʻi he hala ʻoku fakatau kiate Iá.
Ko e ʻahó ni ʻa e faingamālie lelei taha ke tau ʻunu ke ofi ange ai ki heʻetau Tamai Hēvaní. Tau talitali lelei muʻa ʻEne ʻofá ki hotau lotó pea tuku ke Ne liliu ʻetau moʻuí.
Ko e ʻOtuá ʻa ʻetau Tamai ʻofá. ʻOkú Ne ʻafioʻi kitautolu. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate kitautolu. ʻOkú Ne tokangaʻi, tataki mo talitali lelei mai kiate kitautolu.