2025
Fakakau ʻi he Palani ʻa e ʻOtuá pea ʻi he Temipalé
Māʻasi 2025


“Fakakau ʻi he Palani ʻa e ʻOtuá pea ʻi he Temipalé,” Liahona, Māʻasi 2025.

Fakakau ʻi he Palani ʻa e ʻOtuá pea ʻi he Temipalé

ʻOku fakamanatu mai ʻe ha tefitoʻi moʻoni ʻe tolu te tau lava kotoa ʻo maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku foaki ʻe he ʻOtuá ki Heʻene fānaú.

Temipale Barranquilla Colombia

Laʻitā ʻo e Temipale Barranquilla Colombia faitaaʻi ʻe Leslie Nilsson

Naʻá ku tangutu ʻi ha kulupu ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí. Naʻe teʻeki ke mau fetaulaki kimuʻa, ka naʻe ʻi ai ha meʻa ʻe taha naʻa mau tatau kotoa ai: naʻe ʻikai ke mau mali.

Sai, ʻoku ou kiʻi fie taimi ai. ʻI he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku ʻikai fakaʻuhingaʻi kitautolu ʻaki ha ngaahi hingoa. Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni fekauʻaki mo hotau tuʻunga totonú ʻo pehē, ko e “fānau fakalaumālie moʻoni [kitautolu] ʻa e ʻOtuá.” ʻOku mahino kiate au ʻoku tau ui ha niʻihi ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻoku teʻeki mali koeʻuhí ʻoku fiemaʻu ke pehē. ʻOku ʻi ai ha ngaahi ʻuhinga ki ai. Ka ʻi he taimi ʻe niʻihi, hangē ko e meʻa ʻoku hoko ʻi he tūkunga ko ʻení, ʻe lava ke tokoni ia ke ongoʻi liʻekina ʻa e kāingalotú. Mahalo te ne ʻai ke faingataʻa ke nau ongoʻi ʻoku fakakau kakato kinautolu ʻi he ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá ki he fakamoʻuí mo e hakeakiʻí.

Naʻa mau talanoa kau ki he temipalé—pea naʻe ongoʻi ʻe ha niʻihi ʻi he kulupú naʻe ʻikai ke nau maʻu kakato e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé ko e teʻeki ke nau malí. ʻOku mahino kiate au; ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke ke mali ai ʻi ha Siasi ʻoku fakatefito ʻi he fāmilí, ʻe faingataʻa ke vakai ʻokú ke ʻi he feituʻu totonú. Ka ʻoku ou ʻiloʻi foki ʻoku ʻikai fakamaauʻi ʻe he ʻEikí pe ʻoku taau ha taha ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maí ʻo makatuʻunga ʻi he fakafōtunga ʻoku hā ki tuʻá pe fakahingoá. ʻOkú Ne “ʻafioʻi … ʻa e lotó” (1 Samuela 16:7) mo fakaʻatā ʻEne ngaahi tāpuakí kiate kinautolu kotoa pē ʻoku fili ke muimui kiate Iá. ʻOku ou tui ki ai ʻaki hoku lotó kotoa. Ko ia, ʻi he fakakaukau ko iá, ko ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻeni ʻe tolu ke tokoni ke ʻiloʻi ʻe he Kāingalotu teʻeki mali ʻo e Siasí ʻoku nau kau ʻi he palani ʻa e ʻOtuá pea ʻi he temipalé.

1. Naʻe fokotuʻutuʻu ʻe he ʻOtuá ʻa ʻEne palani maʻá e kotoa ʻo ʻEne fānaú.

Koeʻuhí ʻoku fiemaʻu ʻa e fuakava foʻou mo taʻengata ʻo e malí ki he hakeakiʻí, mahalo ʻe hangē naʻe ʻikai faʻu e palani ʻa e ʻOtuá maʻanautolu ʻoku teʻeki malí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 131:1–3). Ka naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Petuliki Kialoni: “ʻOku faʻu ʻa e palani fakaʻofoʻofa ʻa ʻetau Tamaí, ʻa ʻEne palani ʻfakaofó,ʼ ke ʻomi koe ki ʻapi, kae ʻikai taʻofi koe mei ai. Kuo ʻikai ke fokotuʻu ʻe ha taha ha taʻofiʻanga ʻi he halá mo tuku ha taha ai ke taʻofi mo tuli koe. Ko hono moʻoní, ʻoku fehangahangai ia. ʻOku fekumi taʻetūkua ʻa e ʻOtuá kiate koe. ʻOkú Ne ʻfinangalo ke fili kotoa ʻEne fānaú ke toe foki kiate Ia,ʼ pea ʻokú Ne fakahoko ʻa e meʻa kotoa pē ʻe malavá ke fakafoki koe.”

ʻOku ʻikai fakataumuʻa ʻa e ʻOtuá ke taʻofi ʻa kinautolu ʻoku teʻeki malí mei heʻenau fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki ʻokú Ne foakí. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni M. Lāsolo Pālati (1928–2023), ko e Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻOku fakapapauʻi ʻe he ngaahi folofolá mo e kau palōfita ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní ko e tokotaha kotoa pē ʻoku faivelenga ʻi hono tauhi ʻo e ngaahi fuakava ʻo e ongoongoleleí te nau maʻu ʻa e faingamālie ki he hakeakiʻí.” ʻOku mahuʻinga lahi ʻa e laumālie kotoa pē ki he Tamai Hēvaní—naʻá Ne fekauʻi mai ai Hono ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupú ke pekia mo huhuʻi kitautolu kotoa mei he angahalá kae lava ke tau maʻu ʻa e meʻaʻofa ʻo e moʻui taʻengatá (vakai, Sione 3:16–17; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:10–12).

Kapau ʻe kehe ʻa e moʻuí mei he meʻa naʻa tau ʻamanaki ki aí, mahalo te tau fehuʻia ʻetau taumuʻa ʻi he palani ʻa e ʻOtuá. Ka naʻe ʻikai teitei fakapapauʻi mai ʻe Heʻene palaní ʻe fōtunga tatau kotoa ʻetau moʻuí. ʻOku ʻikai ke tau ʻilo pe ko e hā ʻa e fiefia, taʻefiemālie, lavameʻa, pe loto-mamahi te tau fepaki mo iá. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi, ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “ʻOku lahi fau e meʻa ʻoku ʻikai ke tau ʻiló, pea ko hotau falalaʻanga paú pē ke falala ki he ʻEikí mo ʻEne ʻofa ki Heʻene fānaú.”

Mahalo he ʻikai ke tau ʻilo e ʻuhinga ʻoku fōtunga pehē ai hotau halá he taimi ní. Ka ʻe lava ke ʻomi ʻe he falala ki he ʻOtuá mo ʻEne ʻofá ha mahino fekauʻaki mo e founga naʻá Ne fokotuʻutuʻu ʻaki ʻEne palaní maʻá e kotoa ʻo ʻEne fānaú—kau ai koe.

fefine ʻoku tuʻu ʻi muʻa ʻi he tā tongitongi ʻo Kalaisí

Laʻitā ʻi loto ʻi he Senitā Takimamata ʻi he Temipale Rome Italy naʻe faitaaʻi ʻe Massimo Criscione

2. ʻOku maʻu ʻe he temipalé ha ngaahi tāpuaki fakataautaha maʻá e tokotaha kotoa pē.

Mahalo te tau fakakaukau ko e silá ʻoku ʻaonga pē ia ki ha husepāniti mo ha uaifi. Ka ʻoku ʻikai ngata pē ʻi hono fakatahaʻi ʻo e ongo meʻa malí mo e ʻEikí, ka ʻoku fakatahaʻi ʻe he ngaahi silá ʻa e ngaahi fāmilí ʻo taʻengata. ʻE lava ke maʻu ʻe he fānau kotoa ʻa e ʻOtuá ʻa e ngaahi tāpuaki taʻengatá ʻo fakafou ʻi he silá, ʻo kapau te nau tauhi ʻenau ngaahi fuakavá.

ʻOku fakapapauʻi ʻe he mālohi ʻo e faisilá ʻa e ngaahi ouau kotoa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he langí pea ʻi he māmaní. Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofāsoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “[ʻOku] ʻai [ʻe he mālohi faisilá] ʻa e fakamoʻui fakafoʻituituí mo e hakeakiʻi ʻo e fāmilí ke ala maʻu fakalūkufua ʻe he fānau ʻa e ʻOtuá ʻi ha feituʻu pē pea ʻi ha faʻahinga taimi pē kuo nau nofo ai ʻi he māmaní. ʻOku ʻikai ha toe tui fakalotu pe ʻilo fakaʻatamai pe mafai te ne lava ʻo fakatatau ʻa e faingamālie pehē ʻoku kātoi ai ʻa e meʻa kotoa pē. Ko e mālohi faisila ko ʻení ko hano fakahaaʻi haohaoa ia ʻo e fakamaau totonú, ʻaloʻofá mo e ʻofa ʻa e ʻOtuá.” Ko e ngaahi tāpuaki ʻoku foaki mai ʻe he ʻEikí ʻoku ʻatā kotoa ia ki he taha kotoa te ne fakahoko mo tauhi ha ngaahi fuakava mo Iá.

ʻE malava ke mahino lelei ange kiate kitautolu ʻa e founga ʻoku fakakau ai ʻa e kakai kotoa ʻi he palani ʻa e ʻOtuá, ʻi heʻetau moihū ʻi he fale ʻo e ʻEikí. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Nalesoni, ko e taimi ko ia ʻi he temipalé “ʻe tokoni [ia] ke ke fakakaukau fakasilesitiale pea mo maʻu ai ha mahino ki ho tuʻunga totonú, ko e tuʻunga te ke lava ʻo aʻusiá, pea mo e faʻahinga moʻui te ke lava ʻo maʻu ʻo taʻengatá.” Naʻá ne fakamatalaʻi foki ʻe ʻomi ʻe he moihū ʻi he temipalé ha maluʻi, fakamoʻoni mālohi ange, fakafiemālie, fakahā fakataautaha, ʻilo mo ha mālohi lahi ange, pea mo ha mahino lahi ange ki he palani ʻa e ʻOtuá.

Tatau ai pē pe ʻoku tau mali pe teʻeki mali, ʻoku maʻu ʻe he temipalé ha ngaahi faingamālie fakalaumālie fakafoʻituitui maʻatautolu hono kotoa—ko ha feituʻu ia ʻokú ne fakamālohia mo fakaivia ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku fie ofi ki he ʻOtuá. Ke maʻu ha fakamatala lahi ange, vakai ki he fakamatala ʻi he tafaʻakí ko e “Fakaivia ʻe he Moihū ʻi he Temipalé.”

3. Te tau lava ʻo fakaloloto hotau vā fetuʻutaki mo Sīsū Kalaisí ʻi he temipalé.

ʻI he temipalé, ko Sīsū Kalaisi ʻoku nofotaha ai ʻa e tokangá. Ko Ia ʻa e uho ʻo e palani ʻa e ʻOtuá pea ko e ʻuhinga Ia te tau lava kotoa ai ʻo maʻu ʻa e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Nalesoni: “Ko e fale ʻo e ʻEikí ko ha fale ia ʻo e ako. ʻOku faiako ʻi ai e ʻEikí ʻi Heʻene founga pē ʻAʻana. ʻOku akoʻi ʻi ai ʻe he ouau takitaha fekauʻaki mo e Fakamoʻuí. ʻOku tau ako ʻi ai e founga ke fakaava e veilí mo fetuʻutaki mahino ange mo e langí. ʻOku tau ako ʻi ai e founga ke valokiʻi e filí mo maʻu tokoni mei he mālohi e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻEikí ke fakamālohia kitautolu mo kinautolu ʻoku tau ʻofa aí. ʻOku totonu ke tau vēkeveke lahi ke kumi hūfanga ai.”

Te tau lava ʻo maʻu ha hūfangaʻanga mo ongoʻi ʻoku fakakau kitautolu ʻi he temipalé ʻaki ʻetau fekumi ki he Fakamoʻuí ʻi he ngaahi ouaú mo e ngaahi fuakavá. ʻI heʻetau fai iá, te tau maʻu ai ha fakamoʻoni ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu pea “ʻoku tatau ʻa e kakai fulipē ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá” (vakai, 2 Nīfai 26:33). Koeʻuhí ko ʻEne ʻofa kiate kitautolú, ʻokú Ne finangalo ke tau faʻu ha “vā fetuʻutaki ʻoku taʻengata” mo Iá pea maʻu ha “faʻahinga ʻofa mo ha ʻaloʻofa makehe” ʻo fakafou ʻi heʻetau ngaahi fuakavá. Kapau te tau fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava ʻo e temipalé, te tau lava ʻo fakamālohia hotau vā fetuʻutaki mo Iá, ʻo ʻomi ai kiate kitautolu ʻa e “ʻamanaki leleí, fiefiá, mo e fakatuʻamelié ʻi he kotoa ʻetau moʻuí”—ʻo tatau ai pē ko e hā hotau tūkungá.