Ngaahi peesi fakalotofonuá
ʻIkai ko e Sāpaté! Ko e Feʻiloaki mo ʻEli Pēnetí
Ko ʻEletā mo Sisitā Paleli, mei he Uooti Monipila ʻi he Siteiki Touluse, Falaniseé, ʻokú na lolotonga ngāue fakafaifekau ʻi Tahiti. Kuó na vahevahe ha ngaahi aʻusia langaki moʻui mo fakalaumālie mei hona taimi ʻi he malaʻé, pea ʻoku ʻomi ʻe he talanoa ko ʻení ha vakai nounou ki he taha ʻo e ngaahi momeniti makehe ko iá.
Naʻá ku maʻu ʻa e faingamālie ke feʻiloaki mo ʻEli Pēneti.
Naʻe fanauʻi ʻa ʻEli Pēneti ʻi Papeʻete ʻi he ʻaho 7 ʻo Mē 1950, ko ha tokotaha vaʻinga soka ia pea tuʻu-ki-muʻa ʻi he Pasifikí mo Tahiti. Talu mei hono taʻu 10 kuó ne fakatupulaki ha ongoongo fisifisimuʻa ʻi he timi ʻa e akoʻanga Melí ʻi Papeʻete, ka ʻi hono taʻu 17, naʻá ne kau ki he timi ʻiloa ʻo e Sipoti Lotoloto ʻo Papeʻeté (Central Sport de Papeete)—ko e kalapu pē ia ʻe taha kuó ne ʻiló—naʻe ilifiaʻi mo tokaʻi ai ia koeʻuhí ko ʻene veʻe vavé mo ʻene ʻaka fakahuú. Te ne lava ʻo ikuʻi ʻa e kau vaʻinga fakapalōfesinalé.
Naʻe fakaʻaliʻali ʻe Pēneti ʻi he timi Sipoti Lotolotó ʻa ʻene taukei fakaofo ʻi he ʻaka fakahuú, ʻa ia naʻe tuʻo hongofulu mā taha ai hono fakahingoa ia ko e ʻaka fakahū lelei taha ʻi he liiki ʻa Tahití mei he 1972 ki he 1983, ko e taʻu ʻe valu ai naʻe hokohoko ʻene hoko ko e lelei tahá, naʻe fakaʻavalisi ko e ʻaka fakahū ʻe 28 ki he 30. Naʻe hoko ʻa Pēneti ko e tokotaha ʻiloa moʻoni ʻi Tahiti, ʻi he kalapú mo e timí fakatouʻosi.
ʻI Māʻasi 1977, naʻe kau ai ʻa ʻEli Pēneti ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní pea naʻe ʻikai leva ke ne tali ke vaʻinga Sāpate. Ko e tali ki aí, naʻe ui leva ʻe Napoleone Sipiti, ko e palesiteni ʻo e kalapu ʻa Pēnetí pea mo e Soka Fakafonua ʻa Tahití [Fédération Tahitienne de Football (FTF)], ha fakataha ʻa e kau mēmipa ʻo e FTF ʻo ne fakahā ai he ʻikai vaʻinga soka ʻene kalapú kotoa ʻi he ʻaho Sāpaté. Hili ha ngaahi alēlea, naʻe loto-taha leva ʻa e ngaahi kalapu kotoa ʻoku kau ki aí ke toe fokotuʻutuʻu ʻa e taimi-tēpile ki he taú ke fai ia ʻi he lolotonga ʻa e uiké.
Naʻe ʻikai hoko ʻa e fili ʻa Pēneti ke ʻoua ʻe vaʻinga Sāpaté ke uesia ai ʻene lavameʻá. Naʻe tuʻo valu ʻa e ikunaʻi hokohoko ʻe he kalapu Sipoti Lotolotó ʻa e feʻauhi ʻa Tahiti ki he haú mei he 1972 ki he 1979 pea naʻe tuʻo fā ʻene hoko ko e hau hokohoko ʻi he Feʻauhi ʻa e Pasifiki Sauté. Naʻe aʻu foki ʻa e kalapú ki he takai hono 7 ʻo e Ipu ʻa Falaniseé (Coupe de France), ʻo ne ikuna ai ʻaki ʻa e 3–0 ʻa e ʻOlini ʻAmeliká (US Orléans) ʻi Papeʻete lolotonga ʻa e faʻahitaʻu vaʻinga ʻo e 1978–79.
ʻI he tokoni ʻa Pēnetí, naʻe ikuna ai ʻe he timi Tahití ha ʻū mētali koula ʻi he Vaʻinga ʻa e Pasifiki Sauté (South Pacific Games) ʻi he 1975, 1979 mo e 1983. Naʻa nau hoko foki ko e fika ua ʻi he feʻauhi ʻa e Pasifikí ʻi he 1973, ʻa ia naʻe hū ai ʻa e ʻaka ʻe 3 ʻa Pēneti, ko e ʻaka fakahū lahi tahá ia, pea nau toe pehē pē ʻi he 1980, ʻa ia naʻe hū ai ʻa e ʻaka ʻe 1 ʻa Pēneti ʻi he fainolo mo ʻAositelēliá.
Naʻe hoko ʻa ʻEli Pēneti ko e taha ʻo e kau soka mohu talēniti mo tokaʻi lahi taha ʻi he Pasifiki Sauté, kae pehē ki he taha ʻo e kau soka ʻiloa taha mei Fisi ki Nuʻu Sila, Pāpua Niu Kini mo Niu Kaletōnia.
Naʻe fili ia ʻe he Kautaha Fakavahaʻapuleʻanga ʻi he Hisitōlia & Sitetisitika ʻo e Soká (International Federation of Football History & Statitics (IFFHS)) ko e taha ʻo e kau vaʻinga lelei taha ʻe toko 20 ʻi he senituli 20, pea mo e tokotaha vaʻinga lelei taha mei Tahiti ʻi he senituli 20, ʻo laka ia ʻia Pasikali Vahilua. Naʻe ngata ʻene vaʻinga soká ʻi hono taʻu 42.
Ko ha polisi ʻa ʻEli Pēneti ʻi heʻene ngāue maʻuʻanga moʻuí, ʻokú ne hoko ko ha tamai ki ha fānau ʻe toko 7, kau ai ʻa Naea Pēneti, ko e tokotaha vaʻinga ʻiloa ʻa e Kalapu Pilaé pea mo e timi fakafonua ʻa Tahití.