2025
Mei he Loʻimata ʻo e Mamahí ki he Loʻimata ʻo e Houngaʻiá
Fēpueli 2025


“Mei he Loʻimata ʻo e Mamahí ki he Loʻimata ʻo e Houngaʻiá,” Liahona, Fēpueli 2025.

Ngaahi Leʻo ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní

Mei he Loʻimata ʻo e Mamahí ki he Loʻimata ʻo e Houngaʻiá

Hili ʻeku vete malí, naʻá ku ongoʻi taʻefeʻunga ke u hoko ko ha taki ʻi hoku uōtí.

tō ʻa e ʻuhá mei he ngaahi ʻaó

Tā fakatātaaʻi ʻe Katy Dockrill

Naʻe ʻikai ha meʻa te ne teuteuʻi au ki he ʻaho naʻe pehē mai ai ʻe hoku uaifi kuó ma mali ʻi ha taʻu ʻe 10 naʻá ne fie mavahe mei he Siasí mo ʻema nofo-malí. Ko hono moʻoní, naʻe ʻikai ke ma matuʻotuʻa, angaʻofa, faʻa fakamolemole, mo ʻofa, ka naʻá ku loto ke kei feinga pē ke fakaleleiʻi ʻema nofo-malí. Ka neongo ia, naʻe ʻikai ke ne fie fai pehē.

Naʻá ku ongoʻi naʻá ku fakaʻapaʻapaʻi ʻeku ngaahi fuakavá, ako loto-vēkeveke ʻa e folofolá, mo fua fatongia ʻi he kau pīsopeliki ʻi hoku uōtí. Ka ʻi he hili ʻa e mavahe hoku uaifí, naʻá ku fuʻu moʻutāfuʻua, ʻita, mo puputuʻu ne u faʻa ʻā hake ai ʻi he vālenga ʻo e poó mo e loto-mamahí. ʻI heʻeku tangí, naʻá ku fai ʻa e meʻa pē taha ne u lava ʻo faí—lotu ʻi ha ngaahi houa lahi.

Naʻá ku ongoʻi ʻo hangē ko ha taha naʻe fakaʻuli lelei ʻi ha kā ka naʻe fakafokifā pē kuo tuiʻi au ʻe ha kā ʻe taha ʻo ʻikai ai ke u toe lava ʻo mapuleʻi e kaá. ʻIkai nai naʻe totonu ke maluʻi au ʻe heʻeku talangofuá mei he faingataʻá?

Naʻá ku fifili pe naʻe pehē nai ʻe he kāingalotu ʻo e uōtí ko ha tokotaha kākā au. Ko ha takimuʻa au ʻi he uōtí ʻa ia naʻe kehe ʻa e ʻīmisi ʻo hono fāmilí mei he ʻīmisi ʻo ha fāmili angamahení. Te u fehangahangai fēfē nai mo e kāingalotu ʻo e uōtí ʻi he taimi ʻoku moveuveu ai ʻeku moʻuí? Koeʻuhí naʻá ku ongoʻi taʻefeʻunga, naʻá ku aofangatuku leva ʻoku totonu ke u kole ke tukuange au mei hoku uiuiʻí.

Naʻe pehē mai ʻe heʻeku pīsopé, “Kapau ʻokú ke fefaʻuhi mo e ongoʻi taʻefeʻungá, ʻoku ʻikai totonu ke ke pehē. ʻOku tau kei tangata kotoa pē pea ʻoku tau fai ha ngaahi fehalaaki.”

Hili ha taʻu faingataʻa ʻe nima mei ai, ne u fakatokangaʻi kuó u liliu. Naʻá ku angaʻofa mo faʻa fakamolemole ange. Naʻe nonga ange hoku laumālié. Naʻá ku vakai ki hoku ngaahi vaivaí ko ha ngaahi faingamālie ia ke fakaleleiʻi ai au ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, ʻEta 12:27).

Naʻe aʻu ki ha taimi ne u feʻiloaki ai mo ha fefine lelei mo haʻane fānau ʻe toko ua ʻa ia naʻá ne ʻosi mali kimuʻa. Naʻá ne hoko ko hoku uaifi ʻi he 2020. Kuó u fiefia talu mei ai. ʻOku hoko ʻi he taimí ni hoku loʻimata ʻo e mamahí ko ha loʻimata ʻo e houngaʻia. ʻOku lilingi hifo ʻe he ʻEikí ha ngaahi tāpuaki lahi.

ʻI heʻeku aʻusia ʻa e ngaahi tūkunga fakamamahi mo ʻikai fakatupu moʻui lelei ʻi hoku fāmilí, ʻoku ou maʻu ha fakafiemālie mei he faleʻi naʻe fai mai ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “Ko kimoutolu kuo aʻusia e loto-mamahi ʻo ha vete mali ʻi ho fāmilí pe ongoʻi e mamahi hono maumauʻi ʻo e falalá, kātaki ʻo manatuʻi [ko e sīpinga ʻa e ʻOtuá ki he ngaahi fāmilí] ʻoku kamata ʻiate koe! … Te ke lava ʻo fakamālohia ho fehokotakiʻangá pea mahalo te ke lava foki ʻo tokoni ke fakafoki ʻa e ngaahi fehokotakiʻanga ne motuhí.”

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. David A. Bednar, “Ko ha Fehokotakiʻanga Mālohi” (fakataha lotu fakaemāmani lahi maʻá e kakai lalahi kei talavoú, 10 Sepitema 2017), Gospel Library.