“Ko e Tāpuaki ʻo e Fiemālie ʻi he Fuakavá,” Liahona, Fēpueli 2025.
Houʻeiki Fafine ʻo e Fuakavá
Ko e Tāpuaki ʻo e Fiemālie ʻi he Fuakavá
Te tau lava ʻo maʻu ʻa e fiefiá mo e mālōloó ʻi he lolotongá ʻaki haʻatau fengāueʻaki fakataha mo Sīsū Kalaisi mo fakatupulaki hotau vā fetuʻutaki fakafuakava mo e ʻOtuá, ʻi he ʻaho takitaha.
ʻAʻeva mo Ia, tā ʻa Eva Timothy, ʻikai lava ʻo hiki hano tatau
ʻI ha kalasi Fineʻofa ne u kau atu ki ai kimuí ni mai, naʻe vahevahe ai ʻe ha fefine ʻofeina ko e foʻi lea “femoʻuekiná” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 58:27) ʻokú ne ʻai hono laumālié ke ne hohaʻa lahi ange hili ko iá ʻokú ne lolotonga loto-hohaʻa pē. Ko ha fefine fakaofo ia ʻokú ne lolotonga fai ha ngaahi lelei lahi mo tokangaʻi ha kakai tokolahi ʻaupito.
ʻOku vanavanaiki mai ʻene ngaahi ongoʻí ʻi he loto ʻo ha kau fafine lelei tokolahi ʻa ia ʻoku nau fifili pe ʻoku feʻunga nai ʻenau meʻa ʻoku faí pea ʻoku tali nai ʻenau foakí.
ʻOku ʻikai ke u tui ʻoku ʻuhinga ʻa e “femoʻuekiná” ke tau tānaki atu ha ngaahi ngāue lelei lahi fau ki heʻetau lisi ngāué. Pe te u pehē ʻoku ʻuhinga ia ke tau feʻaluʻaki loto-hohaʻa takai holo ʻo feinga ke fakaleleiʻi e ngaahi palopalema ʻa e māmaní pe naʻa mo e ngaahi palopalema kotoa pē ʻi hotau ngaahi feituʻú.
ʻI he fakataha lotu fakaemāmani lahi ʻa e Fineʻofá ʻi Māʻasi 2024, naʻe tāpuakiʻi ai kitautolu ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni “ʻaki ʻa e poto ke ʻilo ʻa e meʻa ʻoku mahuʻingá pea ʻikai lele ʻo vave ange ʻi he meʻa ʻoku [tau] lavá.”
ʻI heʻetau hoko ko e houʻeiki fafine ʻo e fuakavá, ʻoku tau maʻu ai e tāpuaki ʻo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻa e ʻOtuá ʻo fakafou ʻi hono tauhi ʻetau ngaahi fuakavá. ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe Hono mālohí ke tau maʻu ha ivi malava mo ha poto lahi ange ke ʻiloʻi ʻa e “meʻa ʻoku mahuʻingá” pea ʻoua naʻa “lele ʻo vave ange ʻi he meʻa ʻoku [tau] lavá.”
ʻOku fakaafeʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau fakahoko ʻEne ngāué ʻi Heʻene foungá, ʻa ia ʻoku kehe ia mei he founga ʻa e māmaní— kehe ia mei he founga taʻe-mapuleʻi ʻoku faʻa maʻu ai ʻa e fakamālō ʻo ha māmani ʻoku fuʻu femoʻuekina, fuʻu tōtuʻa, mo fakaongosia.
ʻOku fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí ʻa e founga ke fakahoko ai hono tānaki ʻo ʻIsilelí: “ʻE ʻikai te mou ʻalu atu fakavave [pe loto-ʻoho], pe ʻalu ʻi he hola: he ko [e ʻEikí] ʻe muʻomuʻa ʻiate kimoutolu; pea ko e ʻOtua ʻo ʻIsilelí ʻe muimui ʻiate kimoutolu” (ʻĪsaia 52:12).
ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he ʻikai ke tau ʻalu fakavavé ko e ongoongolelei ʻa e Fakamoʻuí ʻoku fakataumuʻa ia ke ʻomi ʻa e melinó, nonga ki hotau lotó, pea aʻu ki ha fiemālie ʻi he fuakavá ʻoku maʻu ʻi hono tauhi e ngaahi fono māʻolunga ange ʻa Sīsū Kalaisí. Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē:
“Ko e pale ki he tauhi ʻo e ngaahi fuakava mo e ʻOtuá, ko e mālohi fakalangi—ko e mālohi ʻokú ne fakamālohia kitautolu ke tau matuʻuaki lelei ange hotau ngaahi faingataʻá, ʻahiʻahí, mo e loto-mamahí. ʻOku fakafaingofuaʻi ʻe he mālohí ni ʻetau fonongá. ʻOku maʻu ʻe kinautolu ʻoku moʻui ʻaki e ngaahi fono māʻolunga ange ʻa Sīsū Kalaisí ʻa Hono mālohi māʻolunga angé. Ko ia, ʻoku ʻi ai ʻa e totonu ʻa e kau tauhi fuakavá ki ha faʻahinga fiemālie makehe ʻoku nau maʻu ʻi heʻenau fefuakavaʻaki mo e ʻOtuá. …
“… Neongo e ngaahi takihala mo e ngaahi fakahohaʻa ʻoku nau ʻākilotoa kitautolú, ka te ke lava ʻo maʻu ha fiemālie moʻoni—ʻa ia ko ha fakafiemālie mo e nonga—naʻa mo e lotolotonga ʻo hoʻo ngaahi palopalema fakatuta tahá.”
ʻOku ou ʻilo ʻoku hoko mai e faʻahinga fiemālie makehe ko ʻení ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke tau fakahoko toko taha ai e ngāué ni. ʻOku maʻu ia ʻi heʻetau fakataumuʻa ke hoa ngāue mo Sīsū Kalaisi mo maʻu Hono mālohí ʻi hono tauhi ʻetau ngaahi fuakavá.
ʻOku hoko mai ʻa e fiemālié ʻi he taimi ʻoku tau tuku ai ke Ne toʻo ʻetau ngaahi kavengá pea mo e taimi ʻoku tau fili ai ke fakatomala fakamātoató. ʻOku hoko mai ʻa e fiemālié ʻi he taimi ʻoku tau falala ai kiate Ia ʻi heʻetau ngaahi fiemaʻú mo e ngaahi meʻa ʻoku tau hohaʻa ki aí pea mo e taimi ʻoku tau fili ai ha fakakaukau ʻoku māʻolunga mo māʻoniʻoni angé. ʻOku hoko mai ʻa e fiemālié ʻi he taimi ʻoku tau fili ai ke siʻisiʻi ange ʻetau fefakamāuʻakí pea lahi ange ʻetau feʻofaʻakí.
ʻOku hoko mai ʻa e fiemālié ʻi he taimi ʻoku tau ʻilo ai ʻoku ʻafioʻi mo ʻofaʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá. ʻOku hoko mai ʻa e fiemālié ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai ʻa e fiefiá ʻi hono ʻomi e fakafiemālie ʻa e Fakamoʻuí ki he niʻihi kehé pea tuku ki he niʻihi kehé ke nau ʻomi ʻEne fakafiemālié kiate kitautolú. ʻOku hoko mai ʻa e fiemālié ʻi he taimi ʻoku tau manatuʻi mo fakakaukauloto ai ki he ngaahi tāpuaki fakaʻofoʻofa kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá ʻi he ʻaloʻofa maʻatautolu ʻi he ʻaho takitaha.
ʻOku hoko mai ʻa e fiemālié ʻi he taimi ʻoku tau moihū ai ʻi he fale ʻo e ʻEikí. Kuo fakaafeʻi kitautolu ʻe Palesiteni Nalesoni ke tau ngaohi “ʻa e temipalé ko [hotau] feituʻu ungaʻanga mo liliuʻanga”—ko ha feituʻu ʻoku tau maʻu ai ʻa e fiemālié. ʻOku tau mavahe mei he fale ʻo e ʻEikí kuo fakamahafu ʻaki kitautolu Hono mālohí mo e fakakaukaú pea mo e “takatakai [ʻiate kitautolu ʻa e] kau ʻāngeló, ke poupouʻi hake ʻa [kitautolu]” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:88).
Ko e fiemālie ʻi he fuakavá ʻoku tau fekumi ki aí ʻoku haʻu ia meia Sīsū Kalaisi. ʻOkú Ne fakaafeʻi koe mo au:
“Haʻu kiate au ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo mafasiá, pea te u foaki ʻa e fiemālié kiate kimoutolu.
“Toʻo ʻeku haʻamongá kiate kimoutolu, pea mou ako ʻiate au; … pea te mou ʻilo ai ʻa e fiemālie ki homou laumālié” (Mātiu 11:28–29; ne tānaki atu hono fakamamafaʻí).