“Te Ke ʻIloʻi ʻa e Meʻa ke Faí,” Liahona, Fēpueli 2025.
Ngaahi Leʻo ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní
Te Ke ʻIloʻi ʻa e Meʻa ke Faí
Naʻe fakahā mai ʻe he ʻEikí ʻi he taimi ʻo e faingataʻaʻia lahi ʻa ha fāmili, naʻá Ne ʻafioʻi kinautolu.
Tā fakatātaaʻi ʻe Katy Dockrill
ʻI ha pongipongi ʻe taha hili ha taimi nounou mei hono ui au ko ha palesiteni Fineʻofá, ne u maʻu ha telefoni mei he faʻē ʻa ha fāmili ʻi homau uōtí. Naʻá ne fakahā kuo mole ʻene ngāue maʻuʻanga moʻuí, ʻi ai ha ngaahi palopalema fakafaitoʻo, mo ha ngaahi faingataʻaʻia kehe. Naʻe mahino kuo fakaʻaongaʻi ʻe he fāmilí ʻa ʻenau ngaahi maʻuʻanga tokoni fakaʻosí. ʻI heʻeku fakafanongó, naʻá ku lotu fakalongolongo pē ke tataki mo fakahinohinoʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻeku ngaahi leá mo ʻeku ngaahi tōʻongá.
Naʻá ku fakapapauʻi ange ki he fefine ko ʻení te u fetuʻutaki ki heʻemau pīsopé pea te u toki fetuʻutaki atu ʻi he ʻaho ko iá. Naʻá ku ongoʻi ha fiemaʻu vivili ke tokoni ki he fāmilí ni, tautautefito ki he fānau ʻi he ʻapí. Ka neongo ia, hili haʻaku fai ha ngaahi telefoni kehekehe, ne u ʻiloʻi naʻe mamaʻo kotoa ʻa e kau pīsopelikí mo e kau palesitenisī ʻo e kōlomu ʻo e kaumātuʻá mei he koló. ʻI heʻeku foʻou ki hoku uiuiʻí, naʻe ʻikai ke u fakapapauʻi e meʻa ke faí.
Hili ʻeku tūʻulutui ʻo lotu mo kole ha tokoní, naʻá ku fakakaukau ke u ʻalu ʻo fakatau ha meʻakai maʻá e fāmilí pea toki fengāueʻaki mo e pīsopé ʻi haʻane foki mai. Naʻá ku fakakaukau foki ke foaki ha ngaahi meʻa naʻe fiemaʻu. ʻI heʻeku teuteu ke mavahe mei heʻeku kaá, ne u maʻu ha ongo mahino mo fakapapau: “Tatali.” Naʻá ku muimui ki he ueʻí peá u hū ki tuʻa mei heʻeku kaá. Hili ha houa ʻe taha mei ai, naʻe fai mai ha tukituki ʻi hoku matapā ʻi muʻá.
Naʻe tuʻu ʻi tuʻa ha uitou mei homau uōtí. Naʻá ne mono mai kiate au ha ongo tangai meʻakai lahi peá ne pehē mai, “Sisitā Sāmita, ʻoku ou ʻiloʻi te ke ʻiloʻi e meʻa ke fai ʻaki ʻení.” Naʻá ne hifo fakatovave atu leva mei he sitepu homau fakafaletoló ki heʻene kaá.
Naʻe lōmekina au ʻe he Laumālié ʻaki e houngaʻiá mo e ongoʻi manava‘ofá. Kuo tali ʻe he ʻEikí ʻeku lotú. Naʻe fakamanatu mai kiate au ʻa Nīfai, ʻa ia naʻe tataki ʻe he Laumālié, ʻo ʻikai te ne ʻiloʻi kimuʻa ʻa e meʻa ʻoku totonu ke ne faí (vakai, 1 Nīfai 4:6).
ʻI heʻetau lotu mo muimui ki he ngaahi ueʻi siʻisiʻi mo fakalongolongó, ʻoku tau maʻu e fakapapau ko ʻení mei he ʻEikí: “ʻE foaki kiate [kimoutolu] ʻi he houa ko iá, ʻio, ʻi he momeniti ko iá, ʻa e meʻa ke [mou] lea ʻakí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 100:6)—pea ʻi he taimi ʻe niʻihi mo e meʻa ʻoku totonu ke tau faí. Naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi fiemaʻu vivili mo fakavavevave ʻa e fāmili ko ʻení kimuʻa peá u toki ʻiloʻi iá. Ne u monūʻia ke mamata ki ha ʻaloʻofa ongongofua ʻa e ʻEikí ʻi hono fai ʻe he uitoú ni ha feilaulau naʻá ne fafangaʻi ha fāmili ʻi he houa ʻo ʻenau faingataʻaʻiá.
ʻOku ou fakamālō ki ha Tamai Hēvani ʻokú Ne tokonaki maʻatautolu ʻi hotau taimi faingataʻaʻiá ʻi heʻetau ʻunuʻunu ke ofi ange kiate Iá.