“ʻUhinga ʻOku Ou Fili Ai ʻa e Siasi Kuo Fakafoki Maí,” Liahona, Fēpueli 2025.
Ngaahi ʻAta ʻo e Tuí
ʻUhinga ʻOku Ou Fili Ai ʻa e Siasi Kuo Fakafoki Maí
ʻOku ou houngaʻia moʻoni ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku ou maʻú mo ʻeku moʻuí—ko hoku fāmilí, ko ʻeku ngaahi tuʻunga ʻulungaanga mahuʻingá, ko ʻeku ngāué, ko ʻeku taumuʻa ʻi he moʻuí—koeʻuhí ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí.
‘Ū tā ʻa Christina Smith
Hili ʻeku ako ke laukonga ʻi heʻeku kei siʻí, naʻe kamata ke u lau e Tohi Tapú. ʻI hoku taʻu 10, ne u fiemaʻu hangē ko Siosefa Sāmitá, ke ʻilo ʻa e siasi totonu ke u kau ki aí. Naʻe kamata ke u fakatotoloʻi ʻa e ngaahi siasi ne ofi mai ki hoku ʻapí. Pea ʻi ha ʻaho ʻe taha, naʻe fakaafeʻi kimaua ʻe ha kaungāmeʻa ʻo ʻeku faʻeé ki ha efiafi fakafāmili ʻi ʻapi.
Ne u fakakaukau, “Ko ʻeni ia. Ko e siasí ʻeni!”
Hili ha uike ʻe ua mei ai, naʻá ma papitaiso ko ha ongo mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.
Naʻa mau nofo ʻi ha feituʻu masiva ʻi Kuatemala, ʻa ia naʻe kamata ke ʻi ai ha kau kengi. Naʻe kau atu ha tokolahi ʻo hoku ngaahi kaungāmeʻa matuʻotuʻá ki ha niʻihi ʻo e kau kengi ko ʻení. Kapau naʻe ʻikai ke u ʻiloʻi ʻa e ongoongoleleí, mahalo naʻá ku mei kau ki ha kau kengi pea tāmateʻi au kimuʻa pea hoko hoku taʻu 18, ʻo hangē ko ha niʻihi ʻo e kau talavoú ni. Naʻe hoko ʻeku kau ki he Siasí ko ha liliuʻanga ki hoku ngaahi faingamālie ki he kahaʻú.
ʻIló mo e Fakamoʻoní
Hili ʻeku kau ki he Siasí, naʻá ku fakaʻamu ʻaupito ke maʻu ʻa e ʻiló. ʻI he hokosia hoku taʻu 14, ne u ʻosi lau kotoa e ngaahi folofola mo e ʻū tohi ʻa e Siasí naʻe lava ke u maʻú, hangē ko e Jesus the Christ mo e Articles of Faith, naʻe faʻu ʻe ʻEletā Sēmisi E. Talamesi (1862–1933) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.
ʻI he 1984, naʻá ku hiva ai mo ha kuaea ʻi hono fakatapui ʻo e Temipale Kuatemala Siti, Kuatemalá. Naʻá ku fifili pe ko e hā e ʻuhinga naʻe fakafepaki ai ha kakai ʻe niʻihi ʻi he fakatapuí mo tufa ha ʻū tohi fakafepaki ki he Siasí ʻi muʻa ʻi he temipalé. ʻI he taimi ko iá, naʻá ku mamata foki ki he mavahe ha kakai ʻe niʻihi mei he Siasí koeʻuhí ko ha ngaahi ʻuhinga kehekehe.
Naʻá ku ʻosiki hono lau e Tohi ʻa Molomoná hili ha māhina ʻe ua mei hoku papitaisó. Kuo teʻeki ai ke u teitei veiveiua ʻi heʻeku fakamoʻoni ki he tohí. Koeʻuhí ʻoku ou ʻilo ʻoku moʻoni ia, ʻoku ou ʻilo naʻe hoko ʻa Siosefa Sāmita ko ha palōfita, naʻe ui ia ʻe he ʻOtuá, pea ko e Siasi ʻeni ʻo e Fakamoʻuí.
Koeʻuhí ʻoku ʻiloʻi ʻe Kālosi ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ʻokú ne ʻilo foki “naʻe hoko ʻa Siosefa Sāmita ko ha palōfita, naʻe ui ia ʻe he ʻOtuá, pea ko e Siasi ʻeni ʻo e Fakamoʻuí.”
ʻOku haʻu ʻa e fakamoʻoní mei he ʻOtuá. Kapau te Ne folofola atu ko e Siasi moʻoní ʻeni pea ʻokú ke ʻiloʻi ko e ʻOtuá naʻá Ne fakahā atú, tā ko ia—ʻokú ke ʻiloʻi (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:25). ʻE lava ke mahino mo matuʻuaki ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he vakai ʻo e ongoongoleleí.
Ne u toki talanoa kimuí ni mo ha mēmipa ʻo e fāmilí ʻoku fefaʻuhi mo ʻene tuí koeʻuhí ko ha ngaahi meʻa naʻá ne sio ai ʻi he ʻinitanetí.
Naʻá ku talaange ki ai, “Kapau te ke lava ʻo maʻu ha meʻa ʻoku lelei ange ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pe ʻokú ne ʻai koe ke ke fiefia ʻo laka ange ʻi he ongoongoleleí, peá ke fekumi ki ai. Ka ʻoku ou ʻilo mei he meʻa kuó u aʻusiá ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe toe lelei ange pe te ne ʻai ke tau fiefia ange ka ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.”
Naʻá ku talaange ʻoku pehē ʻe ha kakai ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha ʻOtua pea ʻoku ʻikai moʻoni ʻa e ongoongoleleí, ka ʻoku ʻikai ke nau fekumi fakamātoato ki he moʻoní. Pea ʻoku ʻi ai mo ha niʻihi kehe hangē ko e tamai ʻa e Tuʻi ko Lamōnaí, ʻa ia naʻá ne fuʻu vēkeveke ke ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá naʻá ne lotu ai ʻo pehē, “ʻOfa muʻa ʻo fakahā mai koe kiate au, pea te u liʻaki kotoa ʻeku ngaahi angahalá koeʻuhí ke u ʻiloʻi koe” (vakai, ʻAlamā 22:17–18).
ʻOku mahuʻinga ʻa e ʻofá kae ʻikai ko e loto-fakamāú ʻi he taimi ʻoku tokoniʻi ai ha taha ʻoku fefaʻuhi mo e ngaahi fehuʻi faingataʻa ʻo e tuí. Naʻe talamai ʻe ha mēmipa hoku fāmilí he ʻikai te ne toe ʻalu ki he lotú, ka naʻe ʻikai tuku ʻene maʻulotú. ʻOku ou tui naʻe hokohoko atu pē ʻene maʻulotú he ʻokú ma feohi vāofi, pea ʻokú ne ongoʻi ʻoku mahino kiate au ʻene veiveiuá.
Mūsiká mo e Ngaahi ʻAloʻofa Ongongofuá
ʻI he tupulaki ʻeku fakamoʻoní ʻi heʻeku kei siʻí, naʻe pehē pē foki mo ʻeku manako ʻi he mūsiká. Naʻe kamata ʻa e ʻofa ko iá ʻi he taimi naʻá ku hū ai ki ha falelotu ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻo fuofua sio ʻi ha pianó. ʻOku ou ongoʻi naʻe ʻi ai ha palani ʻa e ʻEikí maʻaku he naʻá ku ongoʻi naʻe tohoakiʻi au ki he pianó. Naʻá ku fakaava hake ʻa e sea pianó, ‘o u maʻu ha tohi ki he founga ke tā e pianó, peá u kamata akoʻi pē au.
Ne ʻikai fuoloa mei ai, kuó u tā piano ʻi hoku uōtí he Sāpate kotoa pē mo hiva ʻi he kuaea fakauooti ʻa e toʻu tupú. ʻI he hoko hoku taʻu 16, naʻá ku kamata ako ʻi he Akoʻanga Fakafonua ʻo e Mūsiká ʻi Kuatemalá. Naʻe poupouʻi au ʻe he faihiva ʻo e akoʻangá ko Peto ʻEseveila, ke u hoko ko ha tokotaha tā piano fakapalōfesinale. Talu mei ai, mo ʻeku tā piano mo faihiva ʻi ha ngaahi kuaea tokolahi ʻi he ngaahi polokalama ʻa e Siasí. Ne faifai peá u hoko ko e kouʻotineita mūsika ʻa e Siasí ʻi he ʻĒlia ʻAmelika Lotolotó. ʻI he ʻaho ní, ʻoku ou ngāue ko ha tokotaha ngāue fakatekinikale ki he pianó mo ha faiako mūsika.
Naʻe ʻiloʻi ʻe Kālosi, ʻi heʻene hiva mo hono ʻofefine ko Losió, ʻa ʻene saiʻia ʻi he mūsiká hili ʻene hū ki ha falelotu ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻo ne fuofua sio ki ha piano, peá ne akoʻi pē ia ke ne tā piano.
ʻI he taimi naʻe ʻaʻahi ai ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ki Kuatemala ʻi he 2019 ko ha konga ʻo ha ngāue fakaetauhi ʻaho ʻe hiva ki ʻAmelika Latiná, naʻá ne lea ʻi ha fakataha lotu efiafi ʻa ia naʻe kole mai ai ke u faihiva ʻi ha kuaea ʻo ha ngaahi leʻo ʻe 200. Naʻe ʻi ai ha taimi hili ʻemau kamata ako hivá, naʻá ku misi ai.
Naʻá ku misi te u lava ʻo fakalea ki he palōfitá. Hili e fakataha lotú, ʻi he taʻataʻalo māvae ʻa Palesiteni Nalesoni mo ʻene holoholó ki he kakai ʻe toko 22,000 ne ʻi aí, naʻá ne tafoki ʻo pehē mai kiate au ʻi he lea faka-Sipeini lelei ʻaupito, “Mālō ʻaupito. Lelei ʻaupito!” Naʻe lea leva ʻa Sisitā Uenitī Nalesoni ki he haʻofangá ʻo pehē, “Naʻe ʻikai ke u ʻilo ʻoku ʻi ai homou Kuaea Tāpanekale ʻi Kuatemala!”
Naʻe hoko mai ha ʻaloʻofa ongongofua ʻe taha kuó u maʻu ʻi heʻeku ngāue ʻi he hivá ʻi he 2024 ʻi hono fakaafeʻi au ke u hiva mo e Kuaea ʻa e Tāpanekalé ʻi he Temipale Sikueá lolotonga e konifelenisi lahi ʻo ʻEpelelí. Pea naʻe toe maʻu mo ha tāpuaki ʻe taha ʻi he taimi naʻe maʻu ai hoku mataʻitohi BA ʻi he BYU–Pathway Fakaemāmani Lahí—ko ha meʻa naʻá ku fakaʻamua talu mei heʻeku hoko ko ha tokotaha lahi kei talavoú.
ʻOku ʻikai ha toe veiveiua, te u lava ke pehē ʻoku ou houngaʻia moʻoni ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku ou maʻú pea mo ʻeku moʻuí—ko hoku fāmilí, ko ʻeku ngaahi tuʻunga ʻulungaanga mahuʻingá, ko ʻeku ngāué, ko ʻeku taumuʻa ʻi he moʻuí—koeʻuhí ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí. Kuó ne ʻomi kiate au ha maluʻi, fakahinohino, mo ha ngaahi tāpuaki taʻefaʻalaua.
ʻI ha fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí mo ʻEne ongoongolelei kuo fakafoki maí, ʻoku pehē ai ʻe Kālosi ʻoku ʻasi ʻi he taá mo hono uaifi ko Kalōtiá, mo ʻena fānau ko Sose mo Losió, “ʻE lava ke mahino mo matuʻuaki ʻa e meʻa kotoa pē.”