2025
Ko e Talanoa ʻo Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí
Fēpueli 2025


“Ko e Talanoa ʻo Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí,” Liahona, Fēpueli 2025.

Ko e Talanoa ʻo Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí

Ko e meʻa naʻe hoko ʻi he ngaahi fuofua taʻu ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ko ha “ngāue fakaofo mo fakaʻulia”!

Vao ʻAkau Tapú

ʻI heʻeku hoko ko ha taha ʻosi ngāue fakafaifekau mei he Ngaahi Feituʻu Fakahisitōlia ʻo Niu ʻIoke mo Penisilivēniá, ʻoku ou maʻu ai ha ʻofa lahi ki he ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi hono Fakafoki Mai ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí. ʻI he tupulaki ʻa e Siasí pea mafola ʻa e ongoongoleleí ʻi he funga ʻo e māmaní, ʻoku ou loto ke maʻu ʻe he niʻihi kehé ʻa e faingamālie tatau naʻá ku maʻú ke nau ongoʻi ʻa e laumālie ʻo e ngaahi feituʻu ko ʻení. Haʻu ke tau ʻaʻahi ki he ngaahi feituʻu toputapú ni ʻi heʻeku fakamatala atu ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ne hoko ʻi hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí.

Ko Siosefa Sāmita ʻi he ʻaʻahi mai ʻa e Tamaí mo e ʻAló kiate iá

ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí, tā fakatātaaʻi ʻe Walter Rane

Ko e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí

ʻOku ou fakakaukauloto atu ki he lauʻiʻakau lanu mata foʻou mei he ʻuluʻakaú ʻi hū atu ʻa Siosefa Sāmita ki he vao ʻakau ofi ki hono ʻapí ʻi he faʻahitaʻu failau ko ia ʻo e 1820. ʻOku ou fakakaukauloto atu ki heʻene taʻu 14, ʻa e ʻikai ke ne loto ke “nofo maʻu ʻi he fakapoʻuli mo e puputuʻu” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:13) naʻá ne ongoʻi ʻi he taʻu ʻe ua kuohilí. Naʻe toki ʻiloa kimui ange ʻa e vao ʻakau ko ʻení ko e Vao ʻAkau Tapú.

Naʻá ne tohi kimui ange ʻo pehē ʻi heʻene hoko ko ha taha taʻu hongofulu tupú, “naʻe fakaʻau ke faingataʻaʻia lahi ʻeku fakakaukaú, koeʻuhí he na‘á ku pōpula ki he‘eku ngaahi angahalá. … Ko ia, naʻá ku tangi ki he ʻEikí ke ʻaloʻofa mai, he naʻe ʻikai ha toe taha te u lava ʻo ʻalu ki ai ke maʻu ha ʻaloʻofa.” Ko e taha ʻeni ʻo e ngaahi ʻuhinga naʻe tataki ai ia ki he lotú ʻi he pongipongi ko iá. Naʻá ne lekooti ʻa e tali ki heʻene lotú:

“Naʻá ku mamata ki ha pou maama feʻunga tonu mo hoku ʻulú, naʻe lahi ange hono ngingilá ʻi he laʻaá, ʻa ia naʻe maliu māmālie hifo kae ʻoua kuo tō ia kiate au.

“… ʻI he nofo mai ʻa e māmá ʻiate aú, naʻá ku sio ki he Tangata ʻe toko ua, ʻa ia ko hona ngingilá mo e nāunaú ʻoku ʻikai faʻa lava ke mafakamatalaʻi, ʻokú na tuʻu mai ʻi ʻolunga ʻiate au ʻi he ʻataá. Naʻe folofola mai ʻa e toko taha kiate au, ʻo ne ui au ʻaki hoku hingoá, ʻo ne tuhu ki he tokotahá ʻo pehē—Ko Hoku ʻAlo ʻOfaʻangá ʻEni. Fanongo kiate Ia!” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:16–17).

Naʻe tuhu ʻa e ʻOtua ko e Tamaí ki Hono ʻAlo ʻOfaʻanga ko Sīsū Kalaisí, ʻo fakahā kia Siosefa ʻa e feituʻu ke maʻu ai ʻa e fakafiemālié. Pea ko e feituʻu ia ʻokú Ne kei tuhu ki ai ʻi he ʻaho ní. Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē, “Ko e hā pē haʻamou ngaahi fehuʻi pe palopalema, ʻoku maʻu maʻu pē ʻa e talí ʻi he moʻui mo e ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisí.”

Hā ʻa Molonai kia Siosefa Sāmitá

ʻOku Hā ʻa e ʻĀngelo ko Molonaí kia Siosefa Sāmitá, tā ʻa Tom Lovell

Ko e ʻĀngelo ko Molonaí

ʻI he hoko atu ʻa Siosefa mei he aʻusia toputapu ko iá ʻi he vao ʻakaú, naʻe hoko atu ʻa e moʻuí, ne hoko mai ha ngaahi fehuʻi lahi ange, pea naʻe fakamafasia hono “vaivaí mo e ngaahi fehalaākí” ʻi hono laumālié (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:28–29). ʻI he ʻaho 21 ʻo Sepitema 1823, naʻe toe tataki ia ke ne lotu.

ʻOku ou fakakaukauloto atu ki he tūʻulutui ʻa e tamasiʻi taʻu 17 ko Siosefá ʻi he falikí ʻi hono veʻe mohengá he pō ko iá. ʻI heʻene lotú—ʻi heʻene ʻiloʻi te ne maʻu ha talí—naʻe ʻalu hifo ha maama ʻo fakafonu e kiʻi loki siʻisiʻi naʻá ne vahevahe mo hono ngaahi tokouá.

Ko e tokotaha ʻaʻahí ko e ʻāngelo ko Molonaí. ʻOku ou fakakaukauloto ki he ongoʻi fiemālie ʻa Siosefa ʻi hono fakapapauʻi ange ʻe he ʻāngeló kuo fakamolemoleʻi ʻe he ʻOtuá ʻene ngaahi angahalá. Naʻá ne fakamatalaʻi ange leva ʻa e ngāue naʻe palani ʻe he ʻEikí maʻaná. Naʻe tohi ʻe Siosefa ʻo pehē: “Naʻá ne pehē ʻoku ʻi ai ha tohi kuo tanu, ʻa ia kuo tongitongi ki ha ngaahi peleti koula, ʻoku hiki ai ha fakamatala ki he kakai naʻa nau nofoʻi ʻa e fonuá ni kimuʻá. … Naʻá ne pehē foki ʻoku tuʻu ʻi ai hono kakato ʻo e Ongoongolelei taʻengatá, ʻo hangē ko ia naʻe tuku ʻe he Fakamoʻuí ki he kakai naʻa nau nofoʻi ia ʻi he kuonga muʻá” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:34).

Ko e fatongia ia ʻo Siosefa ke ne ʻomi ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá mei he Moʻunga ko Komolá pea liliu ʻa e lekooti ʻe hoko ko e Tohi ʻa Molomoná.

Moʻunga ko Komolá

Ko e Mo‘unga ko Komolá

ʻI he fakalau atu ʻa e ngaahi taʻú pea tupu ʻa Siosefá, naʻe akoʻi ʻe Molonai ʻa e palōfita kei talavoú ʻi he tafungofungá. ʻI he taʻu kotoa pē, naʻe ʻikai fakangofua ia ʻe he ʻāngeló ke ne ʻave ʻa e ʻū lauʻi peletí, ʻi heʻene ʻiloʻi naʻe teʻeki mateuteu ʻa Siosefá. ʻOku ou fakakaukauloto atu ki he mavahe ʻa Siosefa mei he tafungofungá hili ʻene ʻaʻahi kotoa pē kia Molonaí mo vēkeveke ke mateuteu ki he ʻaʻahi ʻi he taʻu hono hokó.

Naʻe pau ke faʻa kātaki ʻa Siosefa ʻi he taʻu kotoa pē he naʻe “teʻeki ai hokosia ʻa e taimi ʻo hono ʻomi [ʻo e lekōtí]” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:53). Naʻe mei lava pē ke loto-foʻi ʻa Siosefa ʻi he loto-ʻita ka naʻá ne fili ke “maʻu ʻa e fakahinohino mo e ʻilo” mei he ʻāngelo ko Molonaí ʻi heʻene ako ʻa e founga “hono tataki [ʻa e] puleʻanga [ʻo e ʻEikí] ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:54).

Lolotonga ʻo e taimi ko ʻení, naʻe veiveiua ha niʻihi ʻo e kaungāʻapi ʻo Siosefá kiate ia. Ka naʻe poupouʻi ʻa Siosefa ʻe hono fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá. ʻI heʻene ngaahi lea, “Kuó u mamata ki ha meʻa-hā-mai; naʻá ku ʻiloʻi ia, peá u ʻiloʻi ʻoku ʻafioʻi ia ʻe he ʻOtuá, pea ʻe ʻikai te u lava ʻo fakaʻikaiʻi ia” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:25).

Naʻe mali ʻa Siosefa mo ʻEma Heili ʻi Sānuali 1827. Naʻe heka ʻa ʻEma mo Siosefa ʻi he salioté ki he Moʻunga ko Komolá hili pē ha kiʻi taimi mei he tuʻuapoó ʻi he ʻaho 22 ʻo Sepitema 1827, ko e pō ia naʻe faifai peá ne mateuteu ai ke maʻu ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá.

Ko e lēsoni ʻe taha te tau lava ʻo ako mei he tatali taʻu ʻe fā ʻa Siosefa ke maʻu ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá ko hono teuteuʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ki he ngāue ʻokú Ne ui kitautolu ke tau faí. ʻE tokoni hono fakaʻaongaʻi ʻo e taimi ʻoku ʻoatu ʻe he ʻOtuá ke ke teuteu, ako, mo fakaloloto ai hoʻo tuí ke ke mateuteu ʻi ha taimi pē te Ne ui ai koe.

Ko hono liliu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Tohi ʻa Molomoná

ʻI he Foaki mo e Mālohi ʻo e ʻOtuá, tā ʻa Simon Dewey

Liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná

Hili ha ngaahi māhina siʻi mei ai, naʻe hiki ʻa Siosefa mo ʻEma ki Hāmoni, Penisilivēnia, ʻa ia naʻe nofo ai e ongomātuʻa ʻa ʻEmá. Naʻe kamata ʻi heni hono liliu ʻo e ʻū lauʻi peleti koulá ʻi he 1828.

Naʻe lahi e ngaahi faingataʻa ne fekuki ai ʻa ʻEma mo Siosefá—hangē ko e mate ʻena ʻuluaki pēpeé—ʻo fakatuaiʻi ai ʻa e liliú. Naʻe kole ʻe Māteni Hālisi, ko ha tangata faama fakalotofonua naʻe hoko ko e taha ʻo e kau tangata tohí lolotonga hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ke ne fakaʻaliʻali ha laʻipeesi ʻe 116 naʻe ʻosi liliu ki hono fāmilí. Hili e kole tuʻo lahi ʻa Siosefa ki he ʻEikí, naʻá ne maʻu ha ngofua ke fakaʻatā ʻa Māteni ke ne ʻave ʻa e laʻipeesi ʻe 116 ki Palemaila. Naʻe mole pe kaihaʻasi ia, pea ko hono olá, naʻe toʻo fakataimi ʻe he ʻEikí ʻa e malava ʻa Siosefa ke liliú. (Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3; 10.)

ʻI he taimi naʻá ne ʻilo ai kuo mole ʻa e ʻū laʻipēsí, naʻe hohaʻa ʻa Siosefa ʻo ne pehē, “Kuo mole kotoa! … Te u ʻalu fēfē ki he ʻEikí?” Ka koeʻuhí ko e ngaahi aʻusia ko ʻení, naʻá ne ako ai ʻa e ʻulungaanga ʻo e ʻOtuá. Naʻe lotu ʻa Siosefa ki he Tamai Hēvaní ʻi he loto-fakatōkilalo peá ne maʻu ʻa e tali ko ʻení:

“Manatu, ʻoku ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá; ko ia, fakatomala mei he meʻa kuó ke faí ʻa ia ʻoku fepaki mo e fekau naʻá ku fai kiate koé, pea ʻoku kei fili pē koe, pea ʻoku toe ui koe ki he ngāué” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 3:10).

Naʻe foaki ʻe he ʻOtuá kia Siosefa ʻa e meʻa kotoa pē naʻá ne fiemaʻú ke fakalakalaka lolotonga e taimi faingataʻa ko ʻení. Naʻe laka ki muʻa ʻa hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he 1829, fakataha mo ha ngaahi kaungāmeʻa poupou hangē ko Māteni Hālisi, Siosefa Naiti, mo ʻŌliva Kautele, mo ha ngaahi meʻangāue hangē ko e ʻŪlimí mo e Tūmemí mo e maka kikité.

Ko Sione Papitaiso mo Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele

Kiate Kimoua ʻa Hoku Ongo Kaungā-Tamaioʻeiki, tā fakatātā ʻa Linda Curley Christensen mo Michael Malm

Ko e Fakafoki Mai ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí

ʻI he liliu ʻe Siosefa pea hoko ʻa ʻŌliva ko ʻene tangata tohí, naʻá na ʻilo ai ki he papitaisó pea naʻá na fie ʻilo lahi ange ki ai. Naʻá na fili ke kole ki he ʻOtuá ha ʻilo mo ha mahino lahi ange. ʻOku ou fakakaukauloto atu ki he lue atu ʻa Siosefa mo ʻŌliva mo e loto-ʻapasia ʻi he vao ʻakau ʻo e faama ʻa Siosefá ʻo kumi ha feituʻu ke na lotu ai.

ʻI he ʻaho 15 ʻo Mē 1829, naʻe ʻaʻahi ai ʻa Sione Papitaiso kia Siosefa mo ʻŌliva. Naʻá ne pehē, “ʻI he huafa ʻo e Mīsaiá, ʻoku ou foaki kiate kimoua ʻa hoku ongo kaungā-tamaioʻeiki, ʻa e Lakanga Fakataulaʻeiki ʻo ʻĒloné, ʻa ia ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló, pea mo e ongoongolelei ʻo e fakatomalá, pea mo e papitaiso ʻi he fakaukú ke fakamolemole ʻa e ngaahi angahalá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 13:1).

Naʻe fakafoki mai ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. Naʻe fepapitaisoʻaki ʻa Siosefa mo ʻŌliva, ko e ongo fuofua papitaiso ia ʻo e kuonga fakakosipeli ko ʻení. Hili iá, ne foaki ʻe Pita, Sēmisi mo Sione kiate kinaua ʻa e ngaahi kī ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí.

Naʻe ʻikai haohaoa ʻa Siosefa. Naʻá ne fai ha ngaahi fehalaaki, ka ʻi heʻene feinga ke fakatomalá, naʻe falala ʻa e ʻEikí kiate ia mo fakaʻatā ia ke ne tupulaki. Naʻe foaki ʻe he ʻEikí kia Siosefa mo ʻŌliva Hono mālohí mo e mafai ke ngāue ʻi Hono huafá—ʻa e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻá Ne ʻoange kiate kinaua ʻa e ʻuluaki ouaú ke langa ha vā fetuʻutaki fakafuakava mo Ia—ʻa e papitaisó.

ʻOku pehē foki ʻa e falala mai ʻa e ʻEikí kiate kitautolu ke tau kau ʻi Heʻene ngāue ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí, pea te tau lava ʻo maʻu ʻEne tokoní ke ikunaʻi hotau ngaahi vaivaí ʻi heʻetau tauhi ʻetau ngaahi fuakava mo Iá.

kau tangata ʻoku nau haʻohaʻo takai ʻi he mīsini pākí

Fakaikiiki mei he Ko Hono Paaki ʻo e ʻUluaki Tohi ʻa Molomoná, tā fakatātaaʻi ʻe Gary E. Smith

Ko Hono Pulusi ʻo e Tohi ʻa Molomoná

ʻI he fakautuutu ʻa e fakatangá, naʻe faingataʻa ange kia Siosefa ke hokohoko atu hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne hiki mo ʻEma mo ʻŌliva ki Feieti, Niu ʻIoke, ʻa ia naʻe nofo ai e kaungāmeʻa ʻo ʻŌliva ko Tēvita Uitemaá. Naʻa nau hiki ʻo nofo mo e fāmili Uitemaá.

ʻI he tokoni ʻa e fāmili Uitemaá, naʻe fakaʻosi ai ʻe Siosefa mo ʻene kau tala-kae-tohí ʻa e liliú hili pē ha ngaahi uike siʻi mei heʻenau hiki ki aí. Naʻa nau ngāue mo E. B. Kalanitini ke pulusi ha tatau ʻe 5,000 ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi hono fale pākí ʻi Palemaila, Niu ʻIoke. Naʻe mōkesi ʻe Māteni Hālisi ʻene fāmá, ʻa ʻene maʻuʻanga moʻuí kotoa, ke totongi ʻaki e ngaahi fakamolé. Naʻe maau ʻa e ngaahi ʻuluaki tataú ke fakatau atu ʻi he ʻaho 26 ʻo Māʻasi 1830. ʻI he faifai pea lava ke maʻu e Tohi ʻa Molomoná, ne taimi leva ke fokotuʻu ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí.

Ko Siosefa Sāmita mo ha niʻihi kehe ʻi hono fokotuʻu ʻo e Siasí

Fokotuʻu ʻo e Siasí, tā fakatātaaʻi ʻe Robert T. Barrett, ʻikai lava ke hiki hano tatau

Ko Hono Fokotuʻu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí

ʻOku ou fakakaukauloto ki ha kakai ʻe toko 40–50 ʻi he kiʻi ʻapi ʻo e fāmili Uitemaá ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli 1830, ko e ʻaho naʻe fokotuʻu ai ʻa e Siasí. ʻOku ou fakakaukauloto atu ki heʻenau fiefia ʻi heʻenau mamata ki he tuʻu ʻa e taʻu 24 ko Siosefá ke kamata ʻa e ʻuluaki fakataha ko iá. ʻI he ʻaho ko ʻení, naʻe kamata ke fakahoko e kikite meia Taniela ʻi he Fuakava Motuʻá, ʻo pehē, “ʻI he ngaahi ʻaho ʻo e ngaahi tuʻí ni ʻe fokotuʻu ʻe he ʻOtua ʻo e langí ha puleʻanga, ʻa ia ʻe ʻikai ʻauha ʻo lauikuonga” (Taniela 2:44).

Naʻe fiemaʻu ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi meʻafoaki ko Siosefa pē mo ʻEma Sāmita, ʻŌliva Kautele mo ha niʻihi kehe ne nau maʻú, ke fakafoki mai ʻaki ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí. ʻI he hokohoko atu ke tupulaki ʻa e Siasí ʻi he ʻaho ní, mahalo ʻe hangē ʻoku ʻikai fiemaʻu hoʻo ngaahi feinga fakafoʻituituí. Ka ʻoku fiemaʻu ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi meʻafoaki ko koe pē te ke lava ʻo foakí. ʻI hoʻo kumi ha ngaahi founga ke fakatapui ai hoʻo ngaahi ngāué kiate Iá, ʻo hangē ko ia ne fai ʻe he fuofua Kāingalotu ko ʻení, te ke lava ʻo hoko ko ha konga ʻo ʻEne “ngāue fakaofo mo lahí” (ʻĪsaia 29:14).

haʻofanga ʻi ha lotu ʻi he kuonga fakaonopōní

ʻOku Hoko Atu e Talanoá

Naʻe hoko hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisíke fakafoki mai ʻa e mafai, ngaahi akonaki, ngaahi fuakava, mo e ngaahi ouau ke tokoniʻi e fānau ʻa e ʻOtuá ke nau ʻaʻeva ʻi he hala foki ki honau ʻapi fakalangí. ʻOku hoko atu ʻa e talanoa ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ʻia koe—ʻo fakafou ʻi hoʻo ngaahi feilaulaú, hoʻo tuí, mo hoʻo fakamoʻoní. Ko e taimi kotoa pē ʻokú ke ʻomi ai ha hingoa fakafāmili ki he temipalé, ko e taimi kotoa pē ʻokú ke vahevahe ai ʻa e ongoongoleleí, ko e taimi kotoa pē ʻokú ke “fai ai ha faʻahinga meʻa ʻoku tokoni ki ha faʻahinga taha pē—ʻi he ongo tafaʻaki ʻo e veilí—ʻo ke fai ha ngaahi fuakava mo e ʻOtuá … ko hoʻo tokoni ia ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí.”

Te ke lava ʻo tokoni ki ho kāingá ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí ke nau kumi honau hala ki he hala pē ʻe taha te ne tataki kinautolu ki he ʻOtuá. Te ke lava ʻo tokoni ke nau ʻilo ʻa Sīsū Kalaisi.