“Fakamamahi mo e Fakamoʻui ʻi Pelū,” Liahona, Fēpueli 2025.
Ngaahi Talanoa mei he Kau Māʻoniʻoní, Voliume 4
Fakamamahi mo e Fakamoʻui ʻi Pelū
ʻI he konga kimui ʻo e ʻaho 7 ʻo Sune 1990, naʻe lue foki atu ai ʻa Manuela Navalo mo hono hoa fakafaifekau ko Kuilamoa Sukuimangó ki hona fale nofoʻangá. Naʻá na fiefia ʻi heʻena hoko ko ha faifekaú—ʻa e ngāue mālohí, ʻaʻahi ki he ngaahi vāhenga kehekehe ʻo Peluú, mo hono ʻomi ʻo e kakaí kia Sīsū Kalaisí.
Ka neongo iá, naʻe faʻa fakatuʻutāmaki hona feituʻu lolotonga ko Hualasí, ʻi he poʻulí. Naʻe ʻi ai ha kulupu fakafepaki naʻe ui ko e Sendero Luminoso, pe ko e Hala Māmangiá, naʻe talu ʻenau tau mo e puleʻanga Peluú ʻi ha taʻu ʻe hongofulu tupu. Kimuí ni maí, naʻe fakaʻau ke mālohi ange ʻenau fakafepakí ʻi he hoko ʻa e fakautuutu ʻi he hikihiki ʻa e totongi koloá mo e faingataʻaʻia fakaʻekonōmiká ke uesia ai e fonuá.
Ke tokoni ke maluʻi ʻa e kau faifekaú, naʻe fokotuʻu ʻe he ngaahi misiona ʻe nima ʻi Peluú ha ngaahi taimi fakataputapui mo fakangatangata ʻa e ngāue fakafaifekaú ki he taimi ʻahó pē. Ka ʻi he efiafi ko ʻení, naʻe ongoʻi fiefia mo fie talanoa ʻa ʻEletā Navalo mo ʻEletā Sukuimango. Naʻe toki ʻosi pē ʻena akoʻi ha lēsoni ʻo e ongoongoleleí pea naʻe toe haʻana miniti ʻe 15 ke na foki ai ki ʻapi.
ʻI heʻena lue mo talatalanoá, naʻe fakatokangaʻi ʻe ʻEletā Navalo ha ongo talavou naʻá na kiʻi mamaʻo siʻi atu pē. Naʻá na teke ha kā lanu engeenga. Naʻe fakakaukau ʻa Manuela ke fai ha tokoni, ka naʻe taimi nounou kuo fakamoʻui ʻe he ongo tangatá ʻa e kaá ʻo na lele.
Hili ha taimi nounou mei ai, naʻe aʻu atu e ongo faifekaú ki ha paaka naʻe ofi ki hona ʻapí. Naʻe tau ʻa e kā lanu engeengá ʻi he fakafuofua ko ha fute ʻe nima nai mei he feituʻu naʻá na lue atu aí. Naʻe ofi mai he tafaʻakí ha ʻapitanga fakakautau.
Naʻe pehē ange ʻe ʻEletā Sukuimango, “ʻOku hangē mai ha kā ʻoku ʻi ai ha foʻi pomú.” Naʻe sio atu ʻa ʻEletā Navalo ki he hola ʻa e kakaí, pea ʻi he momeniti pē ko iá, naʻe pā ʻa e kaá.
Naʻe taaʻi ʻe he mālohi ʻo e pā ʻa e foʻi pomú ʻa ʻEletā Navalo, ʻo hikiʻi ia ki he ʻataá lolotonga iá ʻoku punakaki holo e mofele mei he pomú ʻi hono tafaʻakí. ʻI he taimi naʻá ne tō ai ki he kelekelé, naʻá ne ilifia. Naʻá ne fakakaukau ki hono hoá. Kuo tō nai kiate ia e nunuʻa kovi taha ʻo e pomú?
ʻI he taimi ko iá, naʻá ne ongoʻi hono hiki hake ia ʻe ʻEletā Sukuimango mei he kelekelé. Naʻe hangē mai e pāká ha feituʻu ʻoku fai ai ha taú he naʻe hanga ʻe he kulupu ʻo e kau sōtiá—ʻa kinautolu naʻe fakataumuʻa ki ai e pomú—ʻo fana ʻenau meʻafaná ki he toetoenga ʻo e kaá. Naʻe falala ʻa ʻEletā Navalo ki hono hoá, pea naʻá ne lava ʻo lue ʻo aʻu ki ʻapi.
ʻI heʻena aʻu ki ʻapí, naʻá ne hū ki he falekaukaú ʻo sio he sioʻatá. Naʻe fetotoʻi hono matá, ka naʻe ʻikai ke lavea hono ʻulú. Naʻá ne ongoʻi pē ʻokú ne ninimo.
Naʻá ne talaange ki hono hoá, “Tuku haku tāpuaki.” Naʻe hili ʻe ʻEletā Sukuimango, ʻa ia naʻe siʻisiʻi pē hono ngaahi kafó, hono ongo nima teteteté ʻi he ʻulu ʻo ʻEletā Navaló peá ne tāpuakiʻi ia.
Hili pē ha taimi nounou mei ai, naʻe pongia ʻa ʻEletā Navalo koeʻuhí ko e lahi e toto kuo molé. Naʻá ne fiemaʻu fakavavevave ha foʻi toto. Naʻe ō mai ʻa e Kāingalotu mei Hualasí ki he falemahakí, mo e ʻamanaki te nau foaki ha toto, ka naʻe ʻikai ha taha ʻiate kinautolu ne nau maʻu e faʻahinga toto totonú. Naʻe sivi leva ʻe he kau toketaá ʻa e toto ʻo ʻEletā Sukuimangó pea naʻe ʻilo ai ʻokú ne maʻu e toto totonú.
Ko e tuʻo ua ʻaki ia ʻi he pō ko iá, ʻa hono fakahaofi ʻe ʻEletā Sukuimango ʻa e moʻui hono hoá.
ʻI he ʻaho hili ʻa e fakapā pomu ʻi Hualasí, naʻe ʻave ʻe he kau toketaá ʻa ʻEletā Navalo ki ha kilīniki ʻi Lima. Naʻe foaki ai ʻe ʻEletā Sālesi A. Titia ʻo e Kau Palesitenisī Fakaʻēliá ha tāpuaki kiate ia, mo ne talaʻofa ange ʻe vavé ni pē haʻane foki ki he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú.
Hili hono faitoʻo ʻe he kau toketaá e ngaahi kafo kehe ʻo ʻEletā Navaló, naʻa nau tokanga leva ke faitoʻo hono fofongá. Naʻe hanga ʻe he fanga kiʻi kongokonga mei he pomú ʻo hifiʻi ʻa e foʻi hui ʻi hono kouʻahé ʻo lavea ai ʻa e foʻi neave ʻi hono mata toʻomataʻú, pea fiemaʻu ai ke toʻo ʻa e foʻi matá. Naʻe haʻu ʻene ongomātuʻá ki Lima, pea naʻá na fakahā ange ʻa e ongoongó kiate ia.
Naʻe fakapaʻanga kakato ʻe he Siasí ʻa e tafa tuʻo tolu ʻo ʻEletā Navaló ke toʻo hono foʻi matá mo faitoʻo ʻa e tuʻuʻanga ʻo e foʻi matá naʻe uesiá.
Lolotonga ʻa e fakaakeake ʻa ʻEletā Navalo ʻi he kilīnikí, naʻe ʻaʻahi atu ʻa Luisi Palomino, ko hano kaungāmeʻa mei hono kolo tupuʻangá ʻa ia naʻe lolotonga ako ʻi Lima. Neongo naʻe hoko e ngaahi lavelavea ʻo ʻEletā Navaló ke faingataʻa ai ʻene talanoa mo Luisí, ka naʻe kamata ke ne vahevahe ʻa e ngaahi lēsoni fakafaifekaú.
Naʻe ʻohovale pea naʻe tanganeʻia ʻa Luisi ʻi he fili ʻa ʻEletā Navalo ke fakaʻosi ʻene ngāue fakafaifekaú. Naʻe talaange ʻe Luisi, “ʻOku ou fie ʻilo pe ko e hā e meʻa ʻokú ne fakaʻaiʻai koé. Ko e hā e ʻuhinga ʻoku mālohi pehē ai ho tuí?”
Hili ha uike ʻe ono mei he pā ʻa e pomú, naʻe ʻatā ʻa ʻEletā Navalo mei he kilīnikí pea kamata ke ne ngāue ʻi he ʻōfisi fakamisiona ʻi Limá. Naʻe kei ʻilonga pē ʻa e fakamanamana ʻa e kau tautoitoí, pea naʻá ne ilifia he taimi kotoa pē naʻá ne sio ai ki ha kā ʻoku tatau mo e kā ko ia naʻe pā he pomú. Naʻe faingataʻa ke ne mohe ʻi he poʻulí.
ʻI ha ʻaho ʻe taha, naʻe haʻu ai ʻa Luisi ki he ʻōfisi fakamisioná ke ʻaʻahi kia ʻEletā Navalo. Naʻá ne talaange kia ʻEletā Navalo, “ʻOku ou loto ke u papitaiso. Ko e hā e meʻa ʻoku totonu ke u faí?”
ʻI he ngaahi uike ne hoko aí, naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Navalo mo hono hoá kia Luisi ʻa e toenga ʻo e ngaahi lēsoní ʻi ha falelotu ofi mai. Naʻe fiefia ʻa ʻEletā Navalo ke akoʻi hano kaungāmeʻa, pea naʻe vēkeveke ʻa Luisi ke fakakakato ʻa e ngaahi taumuʻa kotoa naʻá ne fokotuʻu mo e ongo faifekaú.
ʻI he ʻaho 4 ʻo ʻOkatopa 1990, naʻe papitaiso ai ʻe ʻEletā Navalo ʻa Luisi. Neongo naʻe kei faingataʻaʻia pē ʻa ʻEletā Navalo mei hono laveá, ka naʻe naʻe hoko e meʻa fakamamahi ko iá ke ne lava ʻo papitaiso hano kaungāmeʻa mei hono kolo tupuʻangá—ko ha meʻa naʻe ʻikai ke ne teitei ʻamanaki te ne fai. ʻI he tuʻu hake ʻa Luisi mei he loto vaí, naʻá na fāʻofua, pea naʻe ongoʻi mālohi ʻe ʻEletā Navalo ʻa e Laumālié. Naʻá ne ʻiloʻi naʻe ongoʻi pehē foki mo Luisi.
Naʻe ʻoange ʻe ʻEletā Navalo ha Tohi Tapu kia Luisi ke fakamanatua ʻaki ʻa e meʻa naʻe hokó. Naʻe tohi ʻe ʻEletā Navalo ʻi he takafi ʻi lotó ʻo pehē, “ʻI he ngaahi ʻaho faingataʻá, manatuʻi pē ʻa e ʻaho ko ʻení, ʻa e ʻaho naʻe fanauʻi foʻou ai koé.”
ʻEletā Sukuimango (toʻohemá) mo ʻEletā Navalo (lotomālie) mo ha kaungā faifekau hili hono tafa e mata ʻo ʻEletā Navaló