Konifelenisi Lahi
Ngaahi Tāpuaki ʻo e Totongi Huhuʻí
Konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2025


11:19

Ngaahi Tāpuaki ʻo e Totongi Huhuʻí

Neongo ʻoku lahi ha ngaahi tūkunga ʻi he moʻuí ʻoku ope atu ʻi he meʻa te tau ala mapuleʻí, ka ʻoku ʻikai ha taha ʻiate kitautolu ʻe taʻe-aʻu mai ki ai ʻa e ngaahi tāpuaki taʻe-fakangatangata ʻa e ʻEikí.

ʻI heʻeku ngāue ko ia ʻi he Kau Pīsopeliki Pulé, kuó u maʻu ai ʻa e faingamālie ke feʻiloaki mo e Kāingalotu ʻi he funga ʻo e māmaní ʻi ha ngaahi feituʻu mo e anga fakafonua kehekehe. Kuo ueʻi fakalaumālie maʻu pē au ʻe hoʻomou tui taʻeueʻia mo mateaki ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻI he taimi tatau kuó u ongoʻi foki ʻa e ngaahi tūkunga kehekehe mo faʻa faingataʻa ʻoku fehangahangai mo hamou tokolahi—ngaahi faingataʻa hangē ko e puké, faingataʻaʻia fakaesinó, siʻi ʻo e ʻū maʻuʻanga tokoní, siʻi ange ʻo e faingamālie ke malí pe akó, ngaohikovia ʻe he niʻihi kehé, mo ha ngaahi fakangatangata pe fakafeʻātungia kehe. Ko e taimi ʻe niʻihi, ʻe hangē ʻoku fakafeʻātungia ʻe he ngaahi faingataʻa ko ʻení hoʻo tupulakí pea poleʻi hoʻo ngaahi feinga fakamātoato ke moʻui kakato ʻaki ʻa e ongoongoleleí, ʻo faingataʻa ange ai ke ngāue, moihū, mo fakahoko ʻa e ngaahi fatongia toputapú.

Siʻoku ngaahi kaungāmeʻa ʻofeina, kapau ʻe faifai angé peá ke ongoʻi ʻoku fakangatangata pe ʻikai tokoni ʻa e ngaahi tūkunga hoʻo moʻuí kiate koe, ʻoku ou loto ke ke ʻiloʻi ʻeni: ʻOku ʻofa atu ʻa e ʻEikí kiate koe fakataautaha. ʻOkú Ne ʻafioʻi hoʻo ngaahi tūkungá, pea ʻoku ʻatā ʻEne ngaahi tāpuakí maʻau neongo ʻa e ngaahi faingataʻa ʻokú ke fehangahangai mo iá.

Kuó u ako ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi ha aʻusia fakataautaha, pea neongo ʻoku hangē ʻoku ʻikai hano mahuʻingá, ka naʻe fakangalongataʻa ia kiate au. ʻI hoku taʻu 22, lolotonga ʻeku ngāue ʻi he Laulāpuna Fakakautau Falanisē ʻi Pālesí, naʻa ku fiefia ke ʻilo ʻe lea ʻa ʻEletā Niila A. Mekisuele, ko ha ʻAposetolo ʻa e ʻEikí, ʻi ha konifelenisi ʻi he hala Semi-ʻElisí [Champs-Élysées]. Ka ko e kimuʻa ʻi he polokalamá, naʻá ku maʻu ai ha fekau te u fakaʻuli ʻo ʻave ha ʻōfisa māʻolunga ange ki he malaʻe vakapuná ʻi he taimi tatau naʻe palani ke fakahoko ai ʻa e konifelenisí.

Naʻá ku loto-mamahi. Ka ʻi heʻeku vēkeveke ke ʻalu ki he konifelenisí, naʻá ku ʻave ʻa e ʻōfisá peá u fakavavevave mai ki he konifelenisí. Hili hono tau ʻa e meʻalelé, naʻá ku lele vave atu ʻi he hala Semi-ʻElisí ki he feituʻu naʻe fai ai ʻa e fakatahá peá u aʻu atu ʻo fakatau ʻeku mānavá ʻoku toe pē ha miniti ʻe nima pea ʻosi ʻa e fakatahá. ʻI heʻeku hū atú, naʻá ku fanongo ki he lea ʻa ʻEletā Mekisuele, “Te u ʻoatu ʻi he taimí ni ha tāpuaki fakaeʻaposetolo.” ʻI he momeniti ko iá, naʻá ku maʻu ai ha aʻusia fakalaumālie naʻe fakaʻofoʻofa pea fakangalongataʻa. Naʻá ku ongoʻi mālohi ʻa e Laumālié, pea naʻe hangē naʻe tākiekina mālohi ʻe he foʻi lea kotoa pē ʻo e tāpuakí ʻa e konga kotoa pē hoku laumālié, ʻo hangē naʻe fakataumuʻa pē ia kiate aú.

Ko e meʻa naʻá ku aʻusia ʻi he ʻaho ko iá ko ha fakahā siʻisiʻi kae mālohi ʻo ha konga fakafiemālie ʻo e palani ʻa e ʻOtuá maʻa ʻEne fānaú: Ko e taimi ʻoku hanga ai ʻe he ngaahi tūkunga ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo mapuleʻí ʻo taʻofi kitautolu mei heʻetau fai ʻa e ngaahi holi māʻoniʻoni hotau lotó, ʻe totongi ia ʻe he ʻEikí ʻi ha ngaahi founga te tau lava ai ʻo maʻu ʻEne ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maí.

ʻOku makatuʻunga ʻa e moʻoni fakafiemālie ko ʻení ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe tolu ʻoku maʻu ʻi he ongoongolelei kuo fakafoki mai ʻo Sīsū Kalaisi:

  1. ‘Oku ‘ofa haohaoa ‘a e ‘Otuá ‘iate kitautolu takitaha. “ʻOkú ne fakaafeʻi [kitautolu] kotoa pē ke [tau] haʻu kiate ia ʻo maʻu ʻi heʻene angaleleí.” ʻOku fakapapauʻi mai ʻe Heʻene palani ʻo e huhuʻí, ʻe foaki ki he tokotaha kotoa pē, ʻo ʻikai ha toe fakaʻatā makehe, ha faingamālie totonu ke ne maʻu ʻi ha ʻaho ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí.

  2. Koeʻuhí ʻoku fakatou fakamaau totonu mo mohu ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá pea haohaoa ʻEne palaní, he ʻikai ke Ne ʻekeʻi meiate kitautolu ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai malava ke tau mapuleʻí. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele “ʻOku ʻikai ngata pē ʻa e fakakaukauʻi ʻe he ʻOtuá ʻi he ʻaloʻofa ʻa ʻetau ngaahi holí mo ʻetau ngāué, ka ko e tuʻunga faingataʻa foki ʻoku ʻi ai hotau tūkunga kehekehé.”

  3. ‘Oku fakafou ʻia Sīsū Kalaisi mo ʻene Fakaleleí, ʻa ‘etau lava ‘o ‘iloʻi ʻa e mālohi ke kātekina mo ikunaʻi ʻa e ngaahi faingataʻa kotoa ʻo e moʻuí. Hangē ko hono akoʻi ʻe ʻAlamaá, naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono toʻo ʻe he Fakamoʻuí kiate Ia ʻa e ngaahi angahala ʻo kinautolu naʻe fakatomalá ka ko e “ngaahi mamahi mo e ngaahi mahaki ʻoku moʻua ai hono kakaí” mo “honau ngaahi vaivaí.” Makehe mei hono huhuʻi kitautolu mei heʻetau ngaahi fehalaākí, ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻaloʻofa mo e angaʻofa ʻa e ʻEikí ʻi he ngaahi fakamaau taʻetotonú, ngaahi tōnounoú, mo e ngaahi fakangatangata kuo pau ke tau foua ʻi heʻetau aʻusia fakamatelié.

ʻOku haʻu fakataha ʻa hono maʻu ʻo e ngaahi tāpuaki ʻo e totongi huhuʻi ko ʻení mo ha ngaahi makatuʻunga pau. ʻOku kole mai ʻe he ʻEikí ke tau fai ʻa e “meʻa kotoa pē ʻe ala faí” pea ke “ʻoatu [hotau] laumālie kotoa ko ha feilaulau kiate ia.” ʻOku fiemaʻu ki heni ha loto-holi moʻoni, ha loto-fakamātoato mo faivelenga, pea mo ʻetau faivelenga kakato ʻi hono tauhi ʻEne ngaahi fekaú pea fakafenāpasi hotau lotó mo Ia.

Ko e taimi ʻoku tōnounou ai ʻetau ngaahi feinga mālohí mei he meʻa naʻa tau fakaʻānaua ki aí koeʻuhí ko ha ngaahi tūkunga ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo mapuleʻí, ʻe kei tali pē ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi holi hotau lotó ko ha feilaulau ʻoku taau. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi, “ʻE tāpuekina kitautolu koeʻuhí ko e ngaahi holi māʻoniʻoni hotau lotó neongo kuo hanga ʻe ha ngaahi tūkunga mei tuʻa ʻoku ʻikai ke tau mapuleʻi ʻo ʻai ke tau taʻemalava ai ʻo ngāueʻi e ngaahi holi ko iá.”

Hangē ko e hohaʻa ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki hono taʻokete ko ʻAlaviní, ʻa ia naʻe siʻi pekia kuo teʻeki ai ke ne maʻu ʻa e ngaahi ouau mahuʻinga ʻo e ongoongoleleí, naʻá ne maʻu ai ʻa e fakahā fakafiemālie ko ʻení: “[Ko] kinautolu kotoa pē foki ʻa ia te nau pekia mei he taimi ko ʻení ʻo faai atu, ka ʻoku teʻeki ai ke nau maʻu ha ʻilo ki he [ongoongoleleí], ʻa ia naʻa nau mei tali ia ʻaki honau lotó kotoa, te nau hoko foki mo kinautolu ko e kau ʻea-hoko ki he puleʻanga [fakasilesitiale ʻo e ʻOtuá].” Naʻe toe folofola mai leva ʻa e ʻEikí, “He ko au, ko e ʻEikí, te u fakamāuʻi ʻa e tangata kotoa pē ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi ngāué, pea fakatatau ki he ngaahi holi ʻo honau lotó.”

Ko e meʻa ʻoku mahuʻinga ki he ʻEikí ʻoku ʻikai ko ʻetau malava ke fai ha meʻá ka ko ʻetau vivili ke fai ʻa e meʻa kotoa te tau lavá ke muimui kiate Ia ko hotau Fakamoʻuí.

Naʻe hanga ʻe ha kaungāmeʻa ʻo fakafiemālieʻi ha faifekau naʻe loto-mamahi koeʻuhí ko hono tukuange ia [mei he ngāue fakafaifekaú] kimuʻa ʻi hono taimí tuʻunga ʻi ha ngaahi ʻuhinga ki heʻene moʻui leleí, neongo ʻene ngaahi lotu fakamātoato mo e loto-holi moʻoni ke ngāué. Naʻe vahevahe ʻe he kaungāmeʻa ko ʻení ha potufolofola naʻe fakahā ai ʻe he ʻEikí ko e taimi ʻoku fakaʻaongaʻi ai Heʻene fānaú “honau tūkuingatá” pea “ʻikai te nau tuku ʻenau faivelengá” ke fakahoko ʻEne ngaahi fekaú, “pea ka ʻoho mai ʻa honau ngaahi filí [ʻa ia ʻe ala kau ai ha ngaahi tūkunga faingataʻa ʻi heʻetau moʻuí] ‘o taʻofi ʻa kinautolu mei heʻenau fai ʻa e ngāue ko iá, vakai, ʻoku taau mo au ke ʻoua naʻá ku toe ʻekeʻi ʻa e ngāue ko iá mei he nima ʻo e [kakai ko iá], ka ke tali ʻa ʻenau ngaahi feilaulau.”

Naʻe fakamoʻoni ʻe hoku kaungāmeʻá ki he talavou ko ʻení naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá kuó ne fai hono lelei tahá ʻi hono tali ʻa e ui ko ia ke ngāué. Naʻá ne fakapapauʻi ange kuo tali ʻe he ʻEikí ʻene feilaulaú pea ko e ngaahi tāpuaki ko ia kuo talaʻofa ki he kau faifekau faivelenga kotoa pē, he ʻikai taʻofi ia meiate ia.

ʻOku faʻa ʻomi ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e totongi huhuʻi ʻa e ʻEikí ʻo fakafou mai ʻi he angaʻofa mo e ngāue tokoni ʻa e niʻihi kehe ʻoku nau tokoni ke tau ikunaʻi ʻa e meʻa he ʻikai ke tau lava ʻo fai ʻiate kitautolu peé. ʻOku ou manatuʻi ʻa e taimi naʻá ma nofo mamaʻo ai mei he taha homa ngaahi ʻofefiné ʻi Falanisē, naʻá ma ongoʻi ʻoku ʻikai haʻama tokoni kiate ia hili haʻane fāʻele faingataʻa. ʻI he uike tatau pē ko iá naʻe feinga homau uooti ʻi ʻIutaá ke tokoniʻi ha faʻē naʻá ne toki fanauʻi ha ongo māhanga. Naʻe loto-fiemālie hoku uaifi ko Valelií, ke ʻave ha meʻatokoni ki ai, fakataha mo ha lotu ʻi hono lotó maʻá e faʻē foʻou ko ʻení mo homa ʻofefine naʻe fiemaʻu tokoní. Hili ha kiʻi taimi nounou, naʻá ma ʻilo naʻe fokotuʻutuʻu ʻe he kau fafine ʻi he uooti homa ʻofefiné ʻi Falaniseé ke foaki ha ngaahi meʻatokoni maʻa hono fāmilí. Kiate kimauá, naʻe tali ʻe he ʻOtuá ʻema lotú, ʻo ʻave ʻEne kau ʻāngeló ke fakafiemālie ʻi he ʻikai ke ma lava ʻo tokoní.

ʻI heʻetau fehangahangai mo e ngaahi fakangatangatá mo e ngaahi faingataʻá, fakatauange te tau fakatokangaʻi hotau ngaahi tāpuakí—ʻetau ngaahi meʻafoakí, maʻuʻanga tokoní, mo e taimí—pea fakaʻaongaʻi kinautolu ke tokoniʻi ʻa e niʻihi ʻoku fiemaʻu tokoní. ʻI hono fai iá, he ʻikai ngata pē ʻi heʻetau tāpuakiʻi ʻa e niʻihi kehé ka te tau fakaafeʻi ʻa e fakamoʻuí mo e tāpuaki huhuʻí ki heʻetau moʻuí.

Ko e taha ʻo e ngaahi founga mālohi taha te tau lava ai ʻo tokoni ki he ngaahi tāpuaki ʻo e totongi huhuʻi ʻa e ʻOtuá ʻoku fakafou ia ʻi he ngaahi ngāue fakafofonga ʻoku tau fai maʻa ʻetau ngaahi kuí ʻi he fale ʻo e ʻEikí. ʻI heʻetau fai ha ngaahi ouau maʻanautolú, ʻoku tau kau longomoʻui ai ʻi he ngāue maʻongoʻonga ʻa e ʻEikí ki he fakamoʻuí, ʻo fakaʻaongaʻi ʻetau ngaahi meʻafoakí mo e ivi malavá ke hoko ko ha ngaahi tāpuaki kiate kinautolu naʻe ʻikai ke nau maʻu ʻa e faingamālie ke maʻu ia lolotonga ʻenau moʻui fakamatelié.

ʻOku fakamanatu mai ʻe he ngāue ʻofa ʻoku tau fai ʻi he temipalé ʻoku ope atu ʻa e ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí ʻi he moʻuí ni. ʻI he moʻui ka hoko maí, mahalo te tau maʻu ai ha ngaahi faingamālie foʻou ke fakahoko ʻa e meʻa naʻe ʻikai ke tau lava ʻo fai ʻi he moʻui fakamatelié. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lolenisou Sinou ʻi heʻene lea loto-ʻofa ki he houʻeiki fafine kuo teʻeki ke nau siʻi maʻu ha hoa taʻengatá: “ʻOku ʻikai ha mēmipa ʻo e Siasí ʻe mate hili haʻane moʻui faivelenga ʻi he moʻui ko ʻení, ʻe mole meiate ia ha faʻahinga meʻa koeʻuhí ko e ʻikai ke ne lava ʻo fai ha ngaahi meʻa pau kapau naʻe ʻikai ke ne maʻu ʻa e ngaahi faingamālie ko iá. … Te na kei maʻu pē ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa pē, ʻa e hakeakiʻi mo e nāunau ʻe maʻu ʻe ha tangata pe fefine kuó ne maʻu ʻa e faingamālie ko ʻení.”

Ko e pōpoaki ko ʻeni ʻo e ʻamanaki leleí mo e fakafiemālié ʻoku moʻotautolu kotoa ia, ko e fānau ʻa e ʻOtuá. He ʻikai hatau taha ʻe lava ʻo hola mei he ngaahi faingataʻa mo e fakangatangata ʻo e moʻui fakamatelié. He ko hono moʻoní, ʻoku fanauʻi kotoa kitautolu mo ha tuʻunga fakanatula ʻoku tau taʻemalava ai ke fakahaofi pē kitautolu. Ka ʻoku ʻi ai hotau Fakamoʻui ʻofa, pea “ʻoku [tau] ʻilo ʻoku ʻi [Heʻene] ʻaloʻofá ʻa [hotau] fakamoʻuí, ʻo ka hili [ʻetau] fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻe ala faí.”

ʻOku ou fakamoʻoni neongo ʻoku lahi ha ngaahi tūkunga ʻi he moʻuí ʻe ala ope atu ʻi he meʻa te tau lava ʻo mapuleʻí, ka ʻoku ʻikai hatau taha ʻe mamaʻo mei he ngaahi tāpuaki taʻe-fakangatangata ʻa e ʻEikí. ʻOku fakafou ʻi Heʻene feilaulau fakaleleí ʻa e totongi huhuʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e meʻa kotoa pē naʻe taʻemalavá mo e fakamaau kotoa pē naʻe taʻetotonú, ʻo kapau te tau foaki hotau lotó kotoa kiate Ia. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.