ʻI Hotau ʻAó
ʻOku tupulaki ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he kau mēmipá mo e ngaahi fāmilí, ngaahi misioná mo e kau faifekaú, ngaahi falelotú mo e ngaahi temipalé.
ʻE kāinga, ʻoku ou houngaʻia ke ʻi heni mo kimoutolu. ʻOku mau ʻofa atu, ʻoku mau houngaʻia ʻiate kimoutolu, pea ʻoku mau ongoʻi mohu tāpuekina ʻi hoʻomou ngaahi lotú.
Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻi heʻetau konifelenisi fakamuimuí: “ʻOku mou fakatokangaʻi nai ʻa e meʻa ʻoku hoko ʻi hotau ʻaó? ʻOku ou lotua he ʻikai ke tau taʻe-fakatokangaʻi ʻa e maʻongoʻonga ʻo e momeniti ko ʻení! ʻOku fakavaveʻi moʻoni ʻe he ʻEikí ʻEne ngāué.”
Ko hono Fakavaveʻi ʻEne Ngāué. Ko e “fakavaveʻí” ko ha foʻi lea mahuʻinga ia. ʻOkú ne fokotuʻu mai ʻa e ngaʻunu vave, oma, pea mo e fiemaʻu vivili. ʻI he tupulaki ʻa e Siasí pea mo e palani ʻa Kalaisí, ʻoku hoko ʻa e fakavaveʻí. Pea ʻoku tau kau kotoa ai.
ʻI ʻEpeleli 1834 ʻi Ketilani, ʻOhaiō, naʻe fakatahatahaʻi mai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa kinautolu kotoa naʻa nau maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ki ha kiʻi faleako naʻe fakafuofua ki he sikuea fute ʻe 14 (4.3 m). ʻE lahi ha ngaahi faleako pehē ʻe lava ʻo hao ʻi he Senitā Konifelenisi ko ʻení, pea kei ʻatā pē. Naʻe pehē ʻe Siosefa Sāmita, “Ko ha kiʻi tokosiʻi pē ʻo e kau Lakanga Fakataulaʻeikí ʻoku mou vakai ki ai he pōní, ka ʻe fakafonu ʻe he Siasí ni ʻa ʻAmelika Tokelau mo ʻAmelika Tonga—te ne fakafonu ʻa māmani.”
ʻOku hoko ʻa e kikite ko iá “ʻi hotau ʻaó.” ʻOku tupulaki ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he kau mēmipá mo e ngaahi fāmilí, ngaahi misioná mo e kau faifekaú, ngaahi falelotú mo e ngaahi temipalé, pea ʻi he lesisita ki heʻetau seminelí, ʻinisititiutí, mo e ngaahi ʻunivēsiti ʻi he funga ʻo e māmaní.
ʻOku tau houngaʻia ke tau ʻi he māmaní ʻi he taimi ʻoku tupulaki ai ʻa e tokolahi mo e ivi tākiekina ʻo e Siasí, kae mahulu hake aí ʻa ʻene tupulaki ʻi he loto mo e moʻui ʻo hono kau mēmipá. ʻOku ʻiloa kitautolu ko e kau ākonga ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku tau vahevahe ʻetau ngaahi fakamoʻoni kiate Iá, ko Hono Siasí, ko ʻEne ngaahi foungá, pea mo Hono hala ʻo e fuakavá. Ko ʻEne kakai kitautolu, pea ko Ia ʻa hotau Fakamoʻuí.
ʻOku ou ofo ʻi he meʻa ʻoku ui ʻe Palesiteni Nalesoni ko e “maʻongoʻonga ʻo e momeniti ko ʻení” mo fakahā ʻa e houngaʻia lahi ki he ʻEikí ʻi Heʻene ngāué. ʻOku ou fakalotolahiʻi kitautolu ke tau tuʻu ʻaliʻaliaki ko ʻEne kau ākonga, ko ha kau fakamoʻoni ki he hoko ʻa e kikité, ʻi he kuonga muʻá mo onopooni fakatouʻosi.
ʻOku ʻi ai ha kau taʻetui ʻoku nau kalanga, “ʻVakai mai ki heni!ʼ pea ʻVakai atu ki hena!ʼ” ʻo hangē ko ia naʻa nau fai ʻi he kuonga ʻo Siosefa Sāmitá. Ka neongo ia, he ʻikai te ne teitei uesia ʻa e ngāue fakaʻeiʻeiki ko ʻení. Manatu ki he lea ʻa Siosefa Sāmitá: “He ʻikai ha nima taʻe maʻa te ne lava ke taʻofi ʻa e ngāué mei heʻene laka atú; ʻe taulōfuʻu mai ʻa e fakatangá, … ka ko e moʻoni ʻa e ʻOtuá ʻe kei laka taʻeufi atu pē, ʻi he fakaʻeiʻeiki mo tauʻatāina, kae ʻoua kuo hū atu ki he konitinēniti kotoa pē, aʻu ki he faʻahinga kotoa pē, ʻuʻufi ʻa e fonua kotoa, pea mo ongona ʻe he telinga kotoa, kae ʻoua kuo fakahoko ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá, pea folofola ʻa Sihova Mafimafi kuo lava ʻa e ngāué.”
ʻI hoku ngaahi fatongia naʻe vahe mai he taʻu ní, kuó u mātā tonu ai hono fakavaveʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne ngāué. ʻOku taʻehanotatau ʻa e vave hono langa ʻe he Siasí ʻa e ngaahi temipalé, ʻo maʻu ai ʻe he kau mēmipa tokolahi ange ha faingamālie ke moihū ʻi he fale ʻo e ʻEikí. Ko hono uá, ʻoku tānaki mai ʻe he ngāue fakafaifekaú ha kakai tokolahi ʻaupito ki he tākanga ʻa e Tauhi Sipi Leleí, ʻa Sīsū Kalaisi. Pea ko hono tolú, ʻoku maʻu e ako ʻa e Siasí ʻi he ngaahi founga kehekehe pea faingamālie ange ʻi hono akoʻi ʻa kinautolu ʻoku nau “fekumi ki he Sīsū ko iá.”
ʻI he ʻahó ni, ʻoku ʻi ai ha ngaahi temipale ʻa e Siasí ʻe 367 kuo palaniʻi, langa, pe lolotonga ngāue. Pea ko e hā hono taumuʻá? ʻOku hā ʻa e talí ʻi he temipale takitaha: “Māʻoniʻoni ki he ʻEikí.” ʻOku fakaava ʻe he temipalé ʻa e hala ki he ngaahi tāpuaki fungani taha ʻoku teuteuʻi ʻe heʻetau Tamai ʻi Hēvaní maʻatautolu takitaha. ʻE kāinga, ʻoku tau fakavaveʻi ʻetau māʻoniʻoní ʻi heʻetau moʻui taau mo e temipalé, moihū ʻi he fale ʻo e ʻEikí, pea fai ha ngaahi fuakava mo e ʻOtuá maʻatautolu pe ko ʻetau fakafofonga maʻa ʻetau ngaahi kui ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí.
Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni: “ʻOku fakautuutu pē ʻoho ʻa e filí, pea fakalalahi hono mālohí mo kehekehe. ʻOku toe fakautuutu ange ʻa e fiemaʻu ke tau ʻalu maʻu pē ki he temipalé. ʻOku ou kole atu ke mou tuku ha taimi ke mou vakai fakalelei ai ki he anga hono fakaʻaongaʻi ho taimí.” ʻI he fale ʻo e ʻEikí, te tau lava ai ʻo ongoʻi ʻa ʻEne ʻi aí mo ha nonga ʻoku faka-ʻOtua.
ʻI he taʻu kuo ʻosí naʻá ku maʻu ai ʻa e faingamālie ke tokangaʻi ʻa hono fakatapui ʻo e Temipale Mendoza Argentina. ʻI heʻeku pōpoakí, naʻá ku lave ai ki he kikite ʻa ʻEletā Melivini J. Pālati ʻi he 1926, ʻe tupu māmālie e ngāue ʻa e ʻEikí ʻi ha vahaʻataimi ʻi ʻAmelika Tonga, “ʻo hangē pē ko e tupu māmālie ʻa e fuʻu ʻoké mei he tengaʻi ʻoké. He ʻikai ke vave ʻene tupú,” ka ʻe kau ha lauafe ki he Siasí, pea ʻe hoko ʻa e ngaahi puleʻanga ʻo ʻAmelika Tongá “ko ha mālohi ʻi he Siasí.” Naʻá ku mamata ki he hoko ʻa e kikite ko iá ʻi hoku ʻaó.
Ko e kolo Menitosá ʻa ia naʻe hoko ko ha kiʻi kolo siʻisiʻí, kuo hoko ia ko ha fuʻu ʻoke mālohi. ʻOku hokohoko atu ʻa e tupulaki ko iá ʻi he ngaahi konitinēnití kotoa mo e ngaahi ʻotu motu ʻo e tahí.
ʻOku tau mātā hono fakavaveʻi ʻe he ʻEikí ʻEne ngāué ʻi he ngaahi misioná. ʻI he 2024, naʻe ngāue ha kau faifekau ʻe toko 80,000 ʻi he ngaahi misiona ʻe 450. Ko e tolungofulu mā ono ai ko ha ngaahi misiona foʻou. ʻI he taʻu kuo ʻosí, naʻe ʻomi ʻe he ngāue fakafaifekaú ha kau mēmipa foʻou ʻe toko 308,000 ki he Siasí. ʻOku ʻikai ko e fiká pē, ka ʻoku fakataumuʻa ʻa e tānakí ki hono ʻomi ha ngaahi laumālie kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí.
ʻOku ou fakakaukau ki he ongo ʻAposetolo ko Pilikihami ʻIongi mo Hiipa C. Kimipolo, ʻa ia naʻá na ʻalu atu ʻi he 1839 ko ha ongo faifekau, ki he ʻOtu Motu Pilitāniá. Naʻá na puke; naʻá na mavahe ʻoku lolotonga puke mo faingataʻaʻia hona ongo fāmilí. Ka neongo ia, naʻá na heka ki ha saliote, pea lolotonga ʻa e kei sio mai hona ngaahi ʻofaʻangá kiate kinauá, naʻe talaange ʻe Hiipa, “Ta tuʻu ki ʻolunga ʻo kaila fiefia kiate kinautolu.” Naʻá na feinga hake ki ʻolunga peá na kaila, “Fiefia, fiefia maʻa ʻIsileli.”
Naʻá ku mamata ki he loto-vēkeveke tatau ki he ngāue ʻa e ʻEikí ʻi Lima, Pelū, ʻi he taimi naʻá ku feʻiloaki ai mo ha kau faifekau mei he senitā akoʻanga faifekaú mo e ngaahi misiona ʻi Limá. He meʻa fakaofo moʻoni! Naʻá ku mamata ki he fakavaveʻí ʻi hoku ʻaó. ʻOku ʻi ai ha misiona ʻe fitu ʻi he taimí ni ʻi he kolo pē ko Limá.
ʻI he fakaʻosinga ʻo ʻemau fakatahá, naʻe makehe hono fakaʻohovaleʻi au ʻe he kau faifekaú. Naʻa nau tuʻu ki ʻolunga ʻo kaila, “Fiefia maʻa ʻIsileli.” He ʻikai toe ngalo ʻiate au ʻa e momeniti ko iá; fakaʻamu ange naʻa mou ʻi ai kotoa. Naʻe ʻi hoku ʻaó ha kau faifekau naʻa nau siʻaki “ʻa e ngaahi meʻa ʻo e māmani ko ʻení” ke ngāue maʻá e ʻEikí mo tokoni ke fakavaveʻi ʻEne hāʻele maí.
ʻOku tau mamata ki hono fakavaveʻi ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi faingamālie fakaako maʻa hotau kāingalotú aʻu ki he kakai ʻoku ʻikai kau ki hotau Siasí ʻi he funga ʻo e māmaní. Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa ʻoku makehe ai hotau siasí, ko ʻetau fakamahuʻingaʻi ʻa e akó. Naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻi he kamakamata hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí ke “fekumi ki he ʻiló, ʻio, ʻi he ako pea ʻi he tui foki.” ʻOku hoko ia ʻi he ʻahó ni pea ʻoku taau ia mo ha kaila “fiefia.”
Ko e lolotonga ní ʻoku lesisita ha kau ako ʻe toko 800,000 tupu fakaemāmani lahi ʻi he seminelí mo e ʻinisititiutí, ko e lesisita lahi taha ia kuo hoko ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí. ʻOku tānaki ʻetau toʻu tupú ʻi ha ngaahi founga kehekehe, mei he ngaahi kalasi pongipongí, lolotonga ʻo e ʻahó, mo e efiafí ʻo aʻu ki he ʻinitanetí mo e ako ʻi ʻapí. Ko ha kongakau mālohi mo māʻoniʻoni kinautolu, ʻoku nau fefakamālohiaʻaki ʻiate kinautolu ʻi heʻenau ako kia Sīsū Kalaisí, muimui mo fakamoʻoni kiate Ia ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.
ʻI he faʻahitaʻu fakatōlau kuo ʻosí, naʻá ku lea ai ʻi ha fakataha lotu ʻi ha fale vaʻinga naʻe fonu ʻi he kau ako seminelí mo e ʻinisititiutí mo ʻenau ngaahi mātuʻá ʻi he ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá. Naʻe hā mai mei he tokolahi ʻo ʻenau kau maí ʻa ʻenau loto-holi ke ʻilo mo muimui kia Sīsū Kalaisí. Naʻe mahino ʻa ʻeku pōpoaki ki he kau ako ko iá: Foaki ʻa e taimi tatau maʻá e ʻEikí. Naʻá ku faleʻi kinautolu ke ʻai ke potupotutatau ʻenau akó mo e ako ʻoku moʻoni mo māʻolunga angé, ʻio ko ha ako ki he “ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí.”
ʻOku ou kolea ʻa e meʻa tatau ki he tokotaha kotoa ʻi he ʻahó ni: Ko e hā pē ʻa e meʻa ʻi hoʻo lisi ngāue ke fakahokó, foaki ha taimi tatau, ʻikai ko e taimi ʻatā pē, maʻá e ʻEikí ʻi he ako folofola fakatāutahá, ako fakafāmili ʻo e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú, lotú, ngaahi uiuiʻi ʻi he Siasí, ngāue fakaetauhí, maʻu ʻo e sākalamēnití, moihū ʻi he temipalé, mo e fakalaulauloto ki he ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá. Kuo folofola hotau ʻEikí mo e Fakamoʻuí, “Mou ako ʻiate au … pea te mou ʻilo ai ʻa e fiemālie ki homou laumālié.” Falala ki Heʻene folofolá. Pea foaki kiate Ia ʻa e taimi tatau.
Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni: “ʻOku ou kole atu ke tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá ʻi hoʻo moʻuí. Tuku haʻo taimi lahi ange ki he ʻEikí. ʻI hoʻo fai iá, fakatokangaʻi ʻa e meʻa ʻoku hoko ki ho ivi fakalaumālie leleí.”
ʻOku tau sio ki he tupulaki ʻa e ivi ko iá ʻi he seminelí, ʻinisititiutí, mo e ngaahi ʻunivēsiti ʻa e Siasí. ʻI he ngaahi ʻātakaí ni, ʻoku muʻomuʻa ʻa e ʻEikí. ʻOku totonu foki ke Ne muʻomuʻa ʻi heʻetau moʻuí takitaha.
Ko e tafaʻaki ʻe taha ʻoku hā mai ai e fakalakalaka ʻa e akó ʻi he Siasí, ko e BYU-Pathway Fakaemāmani Lahí. Kuo ofi ki he toko 75,000 kuo nau lesisita ʻi he funga ʻo e māmaní pea ʻoku hokohoko atu ʻene tupulaki vavé. Ko e tokolahi tahá ko e kau mēmipa, pea ʻoku laka ʻi he vahe tolu ʻe tahá ʻa kinautolu ʻi ʻAfiliká. ʻOku fakataumuʻa ʻa e Pathway ki he malava ʻo maʻu ʻa e akó. ʻI hono fakakakato ʻa e ngaahi kalasí, te ke lava ai ʻo maʻu ha ngāue, pea ʻi hoʻo maʻu ha ngāué, te ke maʻu ai ha moʻui ʻoku lelei angé maʻá e ngaahi fāmilí pea mo ha ngaahi faingamālie lahi ange ke ngāue maʻá e ʻEikí.
ʻI heʻeku feʻiloaki mo e kau taki fakasiteiki ʻi ʻIukanitaá, naʻá ku ʻilo ai, naʻe lesisita ʻa e kau palesitenisī kotoa ʻo e siteikí ki he BYU-Pathway. Ko e lahi ange ʻetau mateuteu fakatuʻasino mo fakalaumālié, ko e lahi ange ia ʻetau malava ke matuʻuaki ʻa e ngaahi ʻohofi kākā ʻa e filí. Manatuʻi ʻa e ngaahi lea ʻa Pitá: “Ko e tēvoló, ʻoku ʻalu fano, ʻo hangē ha laione ngungulú, ʻo ne kumi pe ko hai te ne faʻapuku haké.”
ʻOku ou ʻiloʻi ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi lelei ʻo e ongoongoleleí, ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻoku faingataʻaʻia, fefaʻuhi mo ha ngaahi pole ʻi he tuí, loto-veiveiuá, mo ha ngaahi fehuʻi ngalingali ʻoku ʻikai hano talí. ʻE kāinga, ko Sīsū Kalaisi ʻa e talí. Kamata ʻiate Ia. Fekumi ki Hono toʻukupú ʻi hoʻo moʻuí. Fakafanongo kiate Ia. Naʻá Ne folofola ki Heʻene kau ākongá “ʻOua naʻa mamahi homou lotó,” ʻi Hono houa fakaʻosi kimuʻa ʻi Ketisemaní, kimuʻa pea fua Hono kolosí ʻi he ngaahi hala ʻo Selūsalemá, kimuʻa ʻi Kolokota, ʻa ia naʻá Ne fakakakato ai ʻEne feilaulau fakaleleí—ko ha meʻa, ko Ia pē, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ne Fakatupú, te Ne lava ʻo fakahokó.
ʻIloʻi ʻoku mahino kiate Ia. Naʻá Ne toʻo kiate Ia ʻa ʻetau ngaahi angahalá kotoa, ngaahi fehalaākí, mamahí, mo e ngaahi ʻaho mātuʻaki faingataʻá kae lava ke tau toe nofo mo ʻetau Tamai ʻi Hēvaní ʻo taʻengata. Kuó Ne ʻosi folofola, “Sio pē kiate au ʻi he fakakaukau kotoa pē; ʻoua ʻe tālaʻa, ʻoua ʻe manavahē.” ʻE lava ʻe he tui kia Sīsū Kalaisí ʻo hiki hake koe mo fakamoʻui ho loto kuo kafó. Falala kiate Ia pea te ke fakavaveʻi hoʻo foki ki he “ongo toʻukupu ʻo ʻEne ʻofá.”
ʻOku ou toe fakamamafaʻi atu ʻa e ngaahi lea ʻa ʻetau palōfita moʻuí: “ʻOku mou fakatokangaʻi nai ʻa e meʻa ʻoku hoko ʻi hotau ʻaó? ʻOku ou lotua he ʻikai ke tau taʻe-fakatokangaʻi ʻa e maʻongoʻonga ʻo e momeniti ko ʻení! ʻOku fakavaveʻi moʻoni ʻe he ʻEikí ʻEne ngāué.” Fakatauange ʻi heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻo hotau kuongá, ke tau kalanga, “Fiefia maʻa ʻIsileli,” ʻi heʻetau teuteu ki he hāʻele mai ʻa hotau ʻEikí mo e Fakamoʻuí. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.