Moihuú
Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe mo au ʻa e moihū ki he ʻOtuá?
“Pea kuo ʻaloʻi ʻa Sīsū ʻi Pētelihema ʻi Siutea, ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Hēlota ko e tuʻí, vakai, naʻe haʻu ʻa e kau tangata poto mei he potu hahaké ki Selusalema.
“ʻO pehē, ʻOku ʻi fē ia ʻa ia kuo ʻaloʻi ko e Tuʻi ʻo e kakai Siú? he kuo mau mamata ʻi he potu hahaké ki hono fetuʻú pea kuo mau haʻu ke hū kiate ia.”
Ko e Kau Potó, ʻo hangē ko hono faʻa ui kinautolú, naʻa nau poto ʻi he fekumi ke maʻu mo moihū ki he Mīsaiá. Kiate kinautolú, naʻe ʻuhinga ʻa e moihuú ki ha fakatōmapeʻe ʻi Hono ʻaó pea foaki kiate Ia ha ngaahi meʻaʻofa ʻo e koula mo e ngaahi kakala fakanamulelei.
Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe mo au ʻa e moihū ki he ʻOtuá?
ʻI heʻetau fakakaukau ki he moihuú, ʻoku tuku ʻetau fakakaukaú ki he ngaahi founga ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻetau līʻoa fakalotú ʻi he fakafoʻituituí pea ʻi he Lotú fakatouʻosi. ʻI heʻeku fakakaukau ki he moihū ki heʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá, ʻa hotau Fakamoʻuí, kuo haʻu ki heʻeku fakakaukaú ha kaveinga ʻe fā: ʻuluakí, ko e ngaahi ngāue ʻoku fakahoko ʻi heʻetau moihuú; uá, ko e ngaahi ʻulungaanga mo e ongo ʻoku fakahaaʻi ʻi he moihuú; tolú, ko e taumuʻa fakapatonu ʻo ʻetau moihuú; pea faá, ko e fiemaʻu ke tau muimui ki he Ngaahi ʻOtua Māʻoniʻoni ʻoku tau moihū ki aí.
ʻUluakí, ko e Ngaahi Ngāue ʻOku Fakahoko ʻi Heʻetau Moihuú
Ko e taha ʻo e ngaahi founga moihū angamaheni mo mahuʻinga tahá ko e fakataha mai ki ha potu kuo fakatapui ke fakahoko ha ngaahi ngāue ʻo e moihuú. ʻOku folofola ʻa e ʻEikí, “Pea ko e meʻa ke tauhi ai koe ke maʻa ange mei māmaní, ke ke ʻalu ki he fale ʻo e lotú pea ʻohake ai hoʻo ngaahi ouau toputapú ʻi hoku ʻaho tapú.” Ko e tefitoʻi ʻuhinga foki eni ʻo ʻetau langa ʻa e ngaahi ʻapisiasí. Ka ʻo ka fiemaʻu, ʻe fakaʻaongaʻi pē ha feituʻu ʻoku teʻeki fakatapui kapau te tau lava ʻo fakaʻaongaʻi ia ʻi he māʻoniʻoni.
Ko e meʻa mahuʻinga tahá ʻa e meʻa ʻoku tau fai ʻi heʻetau fakataha ʻi he ʻaho ʻo e ʻEikí. Ko e moʻoni ʻoku tau teuteu ki he lelei taha te tau lavá ʻo fakatatau mo e meʻa ʻoku tau maʻú—ʻo ʻikai tōtuʻa, kae taau ke ne fakahaaʻi ʻetau fakaʻapaʻapa mo e ʻapasia ki he ʻOtuá. ʻOku pehē foki ʻetau ʻulungaanga ʻapasia mo fakaʻapaʻapá. ʻOku tau moihū ʻaki ʻetau kau atu ʻi he lotu; ʻoku tau moihū ʻaki hono hiva ʻo e ngaahi himí (ʻo ʻikai fanongo pē kae hivaʻi ʻa e ngaahi himí); ʻoku tau moihū ʻi he fakahinohinó mo e feakoʻakí. ʻOku folofola ʻa Sīsū, “Manatuʻi ke fai hoʻo ngaahi foakí [ʻo ʻuhinga ki hoʻo ‘ngaahi foaki ʻofa … ʻi he taimi, ngaahi talēniti, pe ngaahi koloa, ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá mo e kāingá’] pea mo hoʻo ngaahi ouau toputapú ki he Fungani Māʻolungá, ʻo vete hoʻo ngaahi angahalá ki ho kāingá pea ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí.” ʻOku tau fakataha mai ʻo ʻikai ke fakafiefia pe fakafiefiaʻi—ʻo hangē ko hano fai ia ʻe ha kau tāmeʻá—ka ke manatuʻi Ia pea ke “akonekina … kakato ange [kitautolu]” ʻi Heʻene ongoongoleleí.
ʻI he konifelenisi fakamuimui tahá, naʻe fakamanatu mai ʻe ʻEletā Petuliki Kealoni, “ʻoku ʻikai ko ʻetau fakataha atu pē ʻi he Sāpaté ke maʻu ʻa e houalotu sākalamēnití mo fakakakato pē ha lisi ngāue. ʻOku tau fakatahataha mai ke moihū. ʻOku ʻi ai ʻa e faikehekehe lahi ʻaupito ʻi he ongo meʻá ni. ʻOku ʻuhinga ʻa e maʻulotú ke te ʻi ai fakatuʻasino. Ka ko e moihuú ko e fakafetaʻi mo e fakalāngilangiʻi fakamātoato ia hotau ʻOtuá ʻi ha founga te ne liliu ai kitautolu!”
Ko hono līʻoa hotau ngaahi ʻaho Sāpaté ki he ʻEikí mo ʻEne ngaahi taumuʻá, ko ha moihū ia ʻiate ia pē. Naʻe fehuʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻi ha ngaahi taʻu kimuʻa atu: “ʻOku tau fakaʻapaʻapaʻi fēfē [nai] ʻa e ʻaho Sāpaté? ʻI hoku ngaahi taʻu kei talavou angé, naʻá ku ʻilo ai ki ha ngāue ʻa ha kakai kehe naʻa nau fakatahaʻi ha ngaahi lisi ʻo e ngaahi meʻa ke fai pea mo ha ngaahi meʻa ke ʻoua ʻe fai ʻi he ʻaho Sāpaté. Naʻá ku toki ako kimui ange mei he folofolá ʻoku hoko ʻeku tōʻonga mo ʻeku fakakaukau ʻi he Sāpaté ko ha fakaʻilonga ʻi hoku vā mo ʻeku Tamai Hēvaní [vakai, ʻEkesōtosi 31:13; ʻIsikeli 20:12, 20]. ʻI he mahino ko iá, ʻoku ʻikai ke u toe fiemaʻu ʻa e ngaahi lisi ʻo e meʻa ke fai pe taʻe faí. Ko e taimi kuo pau ai ke u fai ha fili pe ʻoku taau ʻa e ʻekitivitī ko iá pe ʻikai mo e Sāpaté, ʻoku ou fehuʻi pē kiate au, ‘Ko e hā ʻa e fakaʻilonga ʻoku ou fie [fakahaaʻi] ki he ʻOtuá?’”
ʻOku fakaʻilongaʻi ʻa e moihū ʻi he ʻaho ʻo e ʻEikí ʻaki ha tokanga taha ki he feilaulau fakalelei maʻongoʻonga ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku tau fakamanatua feʻunga mo makehe ʻa ʻEne Toetuʻú ʻi he Toetuʻú, ka ʻi he uike kotoa pē foki ʻi heʻetau maʻu ʻa e ngaahi fakataipe fakasākalamēniti ʻo ʻEne Fakaleleí, ʻo kau ai ʻEne Toetuʻú. Kiate kinautolu ʻoku loto-fakatomalá, ko hono maʻu ʻo e sākalamēnití ko e konga mahuʻinga taha ia ʻo e moihū ʻi he Sāpaté.
ʻOku maʻu ʻi he moihū fakataha ko e “sino ʻo Kalaisí” ha mālohi mo ha ngaahi lelei makehe ʻi heʻetau feakoʻaki, fetokoniʻaki, mo fepoupouʻakí. Ko e mālié, he naʻe ʻilo ʻi ha fakatotolo kimuí ni ko kinautolu ʻoku nau vakai ki heʻenau moʻui fakalaumālié ʻoku mātuʻaki fakafoʻituituí ʻoku siʻisiʻi ange ʻenau fakamuʻomuʻa ʻenau tupulaki fakalaumālié, pe ke pehē ʻoku fuʻu mahuʻinga ʻenau tuí, pe ke nau maʻu ha taimi līʻoa pau ki he ʻOtuá. ʻI heʻetau hoko ko ha Kāingalotú, ʻoku tau fefakamālohiaʻaki ʻi he moihū pea ʻi he tui.
Ka neongo iá, he ʻikai lava ke ngalo ʻa e ngaahi tōʻonga fakaʻaho ʻo e moihuú ʻoku tau fakahoko fakafoʻituitui pea ʻi ʻapí. ʻOku fakamanatu mai ʻe he Fakamoʻuí, “Ka neongo iá ʻe fai hake hoʻo ngaahi fuakavá ʻi he māʻoniʻoni ʻi he ngaahi ʻaho kotoa pē mo e ngaahi taimi kotoa pē.” Naʻe fakamatalaʻi fakapotopoto ʻe ha tuofefine ʻe taha, “ʻOku ʻikai lava ke u fakakaukau ki ha toe founga fakaofo ange ke moihū ai ki he ʻOtuá ka ke talitali ʻEne fānau īkí ki heʻetau moʻuí pea tokangaʻi kinautolu mo akoʻi kiate kinautolu ʻEne palani maʻanautolú.”
Naʻe akoʻi ʻe ʻAlamā mo ʻAmuleki ʻa e kau Sōlamí ʻa ia naʻe taʻofi mei honau ngaahi falelotú, ke moihū ki he ʻOtuá ʻo ʻikai tuʻo taha pē ʻi he uike, kae fai maʻu pē, pea “ʻi ha potu pē te [nau] ʻi ai.” Naʻá na akoʻi fekauʻaki mo e lotú ko ha moihū:
“Ka ʻoku totonu ke mou fakahā hake homou laumālié ʻi homou ngaahi loki liló, mo homou ngaahi potu liló, pea ʻi homou feituʻu maomaonganoá.
“ʻIo, pea ʻo ka ʻikai te mou tangi ki he ʻEikí, tuku ke fonu homou lotó, ʻo ʻunuʻunu atu maʻu ai pē kiate ia ʻi he lotu.ʼ”
Naʻá na lea foki ʻo kau ki he fekumi ki he ngaahi folofolá, fakamoʻoni kia Kalaisí, fakahoko ʻo e ngaahi ngāue ʻofá mo e tokoní, ko hono maʻu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, mo e nofo ʻi he fakafetaʻi fakaʻahó. Vakai angé ki he fakakaukau ko iá: “nofo ʻi he fakafetaʻi fakaʻahó.” ʻOku lave ia ki heʻeku fakakaukau fika uá:
Ko e Ngaahi ʻUlungaanga mo e Ongo ʻoku Fakahaaʻi ʻi he Moihuú
Ko e ongoʻi mo hono fakahaaʻi ʻo e houngaʻia ki he ʻOtuá ʻa e ongo meʻa ʻokú na fakafonu ʻa e moihuú ʻaki ha ongoʻi fakafoʻou fakafiefia, ʻo fehangahangai ia mo e vakai atu ki ai ko ha toe fatongiá.
ʻOku ʻuhinga ʻa e moihū moʻoní ke ʻofa ki he ʻOtuá mo fakaʻatā hotau lotó Maʻana—ʻa e meʻaʻofa mahuʻinga taha te tau lava ʻo foakí. ʻI hono fehuʻi kia Sīsū pe ko e fē ʻa e fekau lahi ʻi he kotoa ʻo e fonó, naʻá Ne folofola ange, “Ke ke ʻofa [ki he ʻEiki] ko ho ʻOtuá ʻaki ho laumālié kotoa, mo hoʻo moʻuí kotoa, mo ho lotó kotoa.” Naʻá Ne ui foki ʻeni ko e ʻuluaki fekaú.
Ko e sīpinga eni ʻo e moihū ʻa Sīsū ki he Tamaí. Naʻe līʻoa ʻEne moʻuí mo ʻEne feilaulau fakaleleí ki he nāunau ʻo e Tamaí. ʻOku ongo pea uhu moʻoni ʻetau manatuʻi ʻa e tautapa fakamamahi ʻa Sīsū ʻi he lotolotonga ʻo e faingataʻaʻia mo e mamahi taʻemafakakaukauá: “ʻA ʻeku Tamai, kapau ʻe ʻikai lelei ke ʻave ʻa e ipú ni ʻiate au,” pea pehē ʻi Heʻene afeitaulaló, “kae ʻoua naʻa faʻiteliha pē au, ka ko koe pē.”
Ko e moihuú ʻa e tulifua ke muimui ki he sīpinga haohaoá ni. He ʻikai ke tau maʻu leva ʻa e haohaoá ʻi he ngāué ni, ka ʻi he ʻaho takitaha, kapau te tau “ʻoatu kiate [Ia] ha feilaulau ko e loto-mafesifesi mo ha laumālie fakatomala,” te Ne toe papitaiso kitautolu ʻaki Hono Laumālié mo fakafonu kitautolu ʻaki ʻEne ʻaloʻofá.
Tolú, ko e Taumuʻa Fakapatonu ʻo ʻEtau Moihuú
ʻI he vahe ʻuluaki ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ʻoku ʻomi ʻe he ʻEikí ʻa e tukuakiʻi ko ʻení ki he māmaní:
“Kuo nau liʻaki ʻa ʻeku ngaahi ouaú mo maumauʻi ʻeku fuakava taʻengatá;
“ʻOku ʻikai te nau kumi ki he ʻEikí ke fokotuʻu ʻene māʻonioní, ka ʻoku ʻaʻeva ʻa e tangata taki taha ʻi hono hala pē ʻoʻona, pea fakatatau ki he tatau ʻo hono ʻotua ʻoʻoná, ʻa ia ko hono tataú ʻoku hangē ko e māmaní.”
ʻOku lelei ke tau manatuʻi e sīpinga ʻa e kau talavou Siu ʻe toko tolu ko Hanaia, Misaeli, mo ʻAsalia, naʻe ʻave pōpula ki Papilone ʻo ʻikai fuʻu vāmamaʻo mo e taimi naʻe mavahe ai ʻa Līhai mo hono fāmilí mei Selusalemá. Naʻe toe fakahingoa kinautolu ʻe ha ʻōfisa Papilone ko Seteleki, Mēsake, mo ʻApitenikō. Kimui ange ʻi he fakafisi ʻa e toko tolú ni ke moihū ki ha ʻīmisi naʻe fokotuʻu ʻe he Tuʻi ko Nepukanesá, naʻá ne tuʻutuʻuni ke lī kinautolu ki ha afi vela kakaha, ʻo ne talaange kiate kinautolu, “Pea ko hai ʻa e ʻOtua ko ia te ne fakahaofi ʻa kimoutolu mei hoku nimá?”
Te mou manatuʻi ʻenau tali loto-toʻá:
“ʻOku mālohi ʻa homau ʻOtua, ʻa ia ʻoku mau tauhí, ke fakahaofi ʻa kimautolu mei he afi vela kakahá, pea te ne fakahaofi ʻa kimautolu mei ho nimá, ʻe tuʻi.
“Pea kapau ʻe ʻikai, ke ke ʻilo pē ʻe tuʻi, ʻe ʻikai te mau tauhiʻi ho ngaahi ʻotuá, pe hū ki he meʻa fakatātā koula ʻa ia kuó ke fokotuʻú.”
Naʻe mātuʻaki vela kakaha ʻa e afí ʻo ne tāmateʻi ʻa e niʻihi naʻa nau lī kinautolu ki aí, ka naʻe ʻikai uesia ʻa Seteleki, Mēsake, mo ʻApitenikō. “Pea naʻe lea ʻa Nepukanesa ʻo pehē, ʻOku monūʻia ʻa e ʻOtua ʻo Seteleki, mo Mēsake, mo ʻApitenikoó, ʻa ia kuó ne… fakahaofi ʻene kau tamaioʻeiki naʻe falala kiate iá, … ʻo fakahaofi ʻa honau sinó, koeʻuhi ke ʻoua naʻa nau tauhi, pe hū ki ha ʻotua, ka ko honau ʻOtuá pē.” Naʻa nau falala ke fakahaofi kinautolu ʻe Sihova, “pea kapau ʻe ʻikai,” ʻa ia ko e pehē, tatau ai pē kapau he ʻikai taʻofi ʻe he ʻOtuá ʻi Hono potó ʻenau maté, ka te nau kei tuʻu maʻu pē ʻiate Ia.
Ko ha meʻa pē ʻoku toe fakamuʻomuʻa ʻi he moihū ki he Tamaí mo e ʻAló ʻoku hoko ia ko ha ʻotua tamapua. Ko kinautolu ʻoku siʻaki ʻa e ʻOtuá ko e tupuʻanga ʻo e moʻoní, pe fakaʻatā kinautolu mei he haʻisia kiate Iá, ʻoku nau fakafetongi leva pē kinautolu ko honau ʻotuá. Ko ia ʻokú ne fakamuʻomuʻa ʻa e līʻoa ki ha paati fakapolitikale pe taumuʻa ʻi he fakahinohino fakalangí, ʻokú ne moihū ki ha ʻotua loi. Naʻa mo kinautolu ʻoku nau pehē ʻoku nau moihū ki he ʻOtuá kae ʻikai tauhi ʻEne ngaahi fekaú, ʻoku nau lue pē ʻi honau hala ʻonautolú: “ʻOku nau ʻunuʻunu mai kiate au ʻaki honau loungutú, ka ʻoku mamaʻo honau lotó meiate au.” Ko e taumuʻa ʻo ʻetau moihuú ʻoku fakapatonu pē ki he “ʻOtua moʻoni pē taha, mo Sīsū Kalaisi, ʻa ia naʻá [Ne] fekaú.”
Fakaʻosí, ko e Fiemaʻu ke Muimui ki he Tamaí mo e ʻAló
Ko e aofangatukú, mahalo ko e anga ʻo ʻetau moʻuí ʻa e founga lelei mo moʻoni taha ʻo e moihuú. ʻOku ʻuhinga hono fakahaaʻi ʻetau moihuú ke muimui ki he Tamaí mo e ʻAló—ʻo tanumanki Hona ngaahi ʻulungāngá mo e tōʻongá ʻiate kitautolu. Kapau ko e faʻifaʻitakí ʻa e founga lea fakatupulaki moʻoni tahá, ʻo hangē ko e lea ʻoku faʻa takú, ta te tau lava ʻo pehē ʻi he ʻaʻapa ki he ʻOtuá, ko e muimuí ʻa e founga moʻoni taha ʻo e fakalāngilangiʻí. ʻOku fokotuʻu mai heni ha ngāue longomoʻui mo tuʻuloa ʻi heʻetau tafaʻakí ke fekumi ki he māʻoniʻoní. Ka ko e hoko ʻo faka-Kalaisi angé ko ha ola fakanatula foki ia ʻo ʻetau faʻa moihuú. Ko e kupuʻi lea ʻa ʻEletā Kealoni kimuʻa fekauʻaki mo e moihū “ʻi ha founga ʻokú ne liliu kitautolú,” ʻoku mahuʻinga. Ko e moihū moʻoní ʻoku liliu moʻui.
Ko hono fakaʻofoʻofa ʻeni ʻo e hala ʻo e fuakavá—ko e hala ʻo e moihuú, ʻofá, mo e mateaki ki he ʻOtuá. ʻOku tau hū ki he hala koiá ʻi he papitaiso, ʻo fakapapau ke toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí pea tauhi ʻEne ngaahi fekaú. ʻOku tau maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa e talafekau ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí ʻokú ne huhuʻi mo fakamaʻa kitautolu mei he angahalá ʻi heʻetau fakatomalá. Te tau lava pē foki ʻo pehē ʻi heʻetau fakatomalá, ʻoku tau moihū kiate Ia.
ʻOku muimui mai ai ha ngaahi ouau lakanga fakataulaʻeiki mo ha ngaahi fuakava kehe ʻi he fale ʻo e ʻEikí ʻoku nau toe fakamāʻoniʻoniʻi ange kitautolu. ʻOku kau ʻi he ngaahi ngāue mo e ouau ʻo e temipalé ha faʻahinga moihū ʻoku māʻolunga ange.
Naʻe fakamamafaʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ko e “tangata mo e fefine kotoa pē ʻoku kau ʻi he ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea ʻokú ne fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava mo e ʻOtuá, ʻokú ne maʻu fakahangatonu e mālohi ʻo e ʻOtuá.” ʻOku ʻikai ko ha mālohi pē ʻeni ʻoku tau maʻu ke tokoni mo tāpuekina. ʻOku hoko foki ia ko e mālohi fakalangi ʻoku ngāue ʻiate kitautolu ke fakaleleiʻi mo fakamaʻa kitautolú. ʻI heʻetau ʻaʻeva ʻi he hala ʻo e fuakavá, “ʻoku [fakahaaʻi] ʻa e … mālohi [fakamāʻoniʻoni] ʻo e anga faka-ʻOtuá” ʻiate kitautolu.
Fakatauange ke tau hangē ko e kau Nīfai mo e kau Leimana ʻo e kuonga muʻá ʻo “fakatōmapeʻe ki lalo ʻi he vaʻe ʻo Sīsuú, ʻo hū kiate ia.” ʻI hono fekauʻi kitautolu ʻe Sīsuú, fakatauange ke tau, “fakatōmapeʻe pea moihū ki he Tamaí ʻi he huafa [ʻo e ʻAló].” Fakatauange ke tau maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea fakahanga hotau lotó ki he ʻOtuá, ʻo ʻikai toe fakamuʻomuʻa ha ngaahi ʻotua kehe ʻiate Ia, pea muimui ʻi Hono ʻulungāngá ko e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisi ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku ou fakamoʻoni ʻi heʻetau fai iá, te tau aʻusia ha fiefia ʻi he moihuú. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.