Konifelenisi Lahi
Kau Mai ke Teuteu ki he Liuaki Mai ʻa Kalaisí
Konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2025


11:24

Kau Mai ke Teuteu ki he Liuaki Mai ʻa Kalaisí

ʻOku teuteuʻi makehe kitautolu ʻe he ngaahi uiuiʻí mo e ngaahi founga kehe ʻoku tau fakahoko ai e ngāue ʻa e ʻOtuá ke tau feʻiloaki mo e Fakamoʻuí.

ʻI he ngaahi māhina siʻi kuohili atú, naʻá ku tuʻu ʻi he holó ʻi he taimi naʻe lue hake ai ʻa ʻEletā Niila L. ʻEnitasení. Naʻe toki ui pē au ke hoko ko e Taki Māʻolunga foʻou. Mahalo naʻá ne ongoʻi pē ʻeku ngaahi ongoʻi taʻefeʻungá, naʻá ne malimali ai mo pehē mai, “Ko ha tangata ē ʻoku hangē ʻoku ʻikai ke ne ʻilo ʻene meʻa ʻoku faí.”

Peá u fakakaukau, “Ko ha palōfita mo ha tangata kikite moʻoni ē.”

Naʻe fanafana mai leva ʻa ʻEletā ʻEnitaseni, “ʻOua te ke tokanga ki ai ʻEletā Samuei. ʻE fakaʻau pē ke lelei ange—ʻi ha taʻu ʻe nima pe ono.”

Kuó ke fifili nai pe ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻoku kole mai ai ke tau fai ʻa e ngaahi meʻa ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻoku ope atu ʻi he meʻa ʻoku tau malavá? Tuʻunga ʻi he ngaahi pole ʻo e moʻuí, kuó ke fehuʻia nai ʻa e ʻuhinga ʻoku tau fiemaʻu ai ha ngaahi uiuiʻi ʻi he Siasí? Kuó u pehē au.

Pea naʻá ku maʻu ha tali ʻi he konifelenisi lahí ʻi he taimi naʻe pehē ai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “Ko e taimi ʻeni kiate koe mo au ke ta teuteu ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa hotau ʻEikí mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.” ʻI he taimi naʻe lea ʻaki ai ʻeni ʻe Palesiteni Nalesoní, naʻe akoʻi mai ʻe he Laumālié ko ʻetau kau ko ia ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá, ʻoku tau teuteuʻi ai kitautolu mo e niʻihi kehé ki he liuaki mai ʻa Kalaisí. ʻOku fakahā mai ʻe he talaʻofa ʻa e ʻEikí ko e ngaahi uiuiʻi, ngāue fakaetauhi, moihū ʻi he temipalé, muimui ki he ngaahi ueʻí mo e ngaahi founga kehe ʻoku tau fakahoko ai e ngāue ʻa e ʻOtuá ʻoku nau teuteuʻi kitautolu ke tau feʻiloaki mo e Fakamoʻuí.

ʻOku Hōifua ʻa e ʻOtuá ʻi Heʻetau Femoʻuekina ʻi Heʻene Ngāué

ʻI he “maʻongoʻonga ʻo e momeniti ko ʻení,” ʻi he fakalahi ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá pea fakaʻau ke lahi ʻa e ngaahi temipale ʻi he funga ʻo e māmaní, ʻoku fakautuutu ʻa e fiemaʻu ʻo ha ngaahi laumālie ke kau ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá. Ko e tokoni taʻesiokitá ko e ʻelito ia ʻo e tuʻunga fakaākonga faka-Kalaisí. Ka ʻoku hāhāmolofia ke fakafiemālie ʻa e tokoní. Ko e ʻuhinga ʻeni ʻoku ou tanganeʻia ai ʻiate kimoutolu kau ākonga tauhi fuakava, kau ai siʻetau kau faifekau ʻofeiná, ʻi hoʻomou tuku homou ngaahi holí mo e ngaahi polé kae tauhi ki he ʻOtuá ʻaki hoʻomou tokoni ki Heʻene fānaú. ʻOku “fiefia [ʻa e ʻOtuá] ke fakalāngilangiʻi [koe ʻi hoʻo tauhi kiate Ia] ʻi he māʻoniʻoní.” ʻOkú Ne talaʻofa, “ʻE lahi ʻa [hoʻo] totongí pea taʻengata ʻa [hoʻo] nāunaú.” ʻI he taimi ʻoku tau tali ʻio ai ke ngāué, ʻoku tau tali ʻio ai kia Sīsū Kalaisi. Pea ko e taimi ʻoku tau tali ʻio ai kia Kalaisí, ʻoku tau tali ʻio ai ki he moʻui mahutafea lahi taha ʻe malavá.

Naʻá ku ako ʻa e lēsoni ko ʻení lolotonga ʻeku ngāue mo ako ki he faʻu kemikalé (chemical engineering) ʻi he ʻunivēsití. Naʻe kole mai ke u hoko ko e tokotaha ke ne palani ʻa e ngaahi ʻekitivitī ʻa e uooti maʻá e kau tāutahá. Naʻe fakaloloma kiate au ʻa e uiuiʻi ko ʻení. Ka naʻá ku kei tali pē ia, pea naʻe taʻeoli ʻaupito ia ʻi he kamataʻangá. Kae tālunga mo ha foʻi ʻekitivitī ʻe taha naʻe toʻoa ai ʻa e loto ʻo ha taʻahine talavou ʻi he founga naʻá ku tata ai ʻa e ʻaisikilimí. Naʻá ne foki tuʻo tolu mai, ʻo ʻamanaki te u fakatokangaʻi ia. Naʻá ma feʻofaʻaki, peá ne kole mali mai leva kiate au hili ha uike ʻe ua. Sai, mahalo pē naʻe ʻikai ke fuʻu vave pehē, pea ko au ia ne u kole malí, ka ko e foʻi moʻoní ʻeni: ʻoku ʻikai ke u faʻa lava ʻo fakakaukau atu ki ha mole hoku faingamālie kia Haití ʻo kapau naʻe ʻikai ke u tali ʻa e fatongia ko iá.

Ko ʻEtau Kaú ko e Teuteu Ia ki he Liuaki Mai ʻa Kalaisí

ʻOku tau femoʻuekina ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá ʻo ʻikai koeʻuhí ʻoku fiemaʻu kitautolu ʻe he ʻOtuá ka koeʻuhí ʻoku tau fiemaʻu ʻa e ʻOtuá mo ʻEne ngaahi tāpuaki maʻongoʻongá. ʻOkú Ne talaʻofa mai, “He vakai, te u tāpuakiʻi ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku ngāue ʻi heʻeku ngoue vainé ʻaki ʻa e ngaahi fuʻu tāpuaki lalahi.” Tuku muʻa ke u vahevahe ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe tolu ʻoku nau akoʻi mai ʻa e founga ʻoku hoko ai ʻetau kau ki he ngāue ʻa e ʻOtuá ke tāpuekina mo faitokonia ai kitautolu ke tau teuteu ke feʻiloaki mo e Fakamoʻuí.

ʻUluakí, ʻi heʻetau kaú, ʻoku tau tupulaki ai ki he “ʻuhinga ʻo [hotau] fakatupú.”

ʻOku tau ako ʻa e sīpinga ko ʻení ʻi he talanoa ki he Fakatupú. Hili ʻa e ʻaho ngāue takitaha, naʻe fakahoungaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e fakalakalaka kuo fakahokó ʻaki ʻEne folofola, “Kuo lelei.” Naʻe ʻikai ke Ne folofola naʻe ʻosi ʻa e ngāué pe naʻe haohaoa ia. Ka ko e meʻa naʻá Ne folofola ʻakí naʻe ʻi ai ʻa e fakalakalaka, pea ʻi he ʻafio mai ʻa e ʻOtuá, ʻoku lelei ia!

ʻOku ʻikai tala pe fakapapauʻi ʻe he ngaahi uiuiʻí ʻa e mahuʻinga pe tuʻunga taau ʻo ha taha. Ka, ʻi heʻetau ngāue mo e ʻOtuá ʻi ha faʻahinga founga pē ʻokú Ne kole mai aí, ʻoku tau fakahoko ai ʻa e taumuʻa ʻo hono fakatupu kitautolú.

ʻOku hōifua ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau fakalakalaká, pea ʻoku totonu foki ke tau pehē mo kitautolu, ʻo tatau ai pē pe ʻoku kei ʻi ai hatau ngāue ke fai. ʻE ʻi ai ʻa e ngaahi taimi he ʻikai ke tau maʻu a e ivi pe founga ke fua fatongia ai ʻi ha uiuiʻi. Ka, te tau kei lava pē ‘o kau ‘i he ngāué pea maluʻi ʻetau fakamoʻoní ʻo fakafou ʻi ha ngaahi founga ʻuhingamālie hangē ko e lotú mo e ako ʻa e folofolá. ʻOku ʻikai ke fakahalaiaʻi kitautolu ʻe heʻetau Tamai Hēvani ʻofá ʻi he taimi ʻoku tau loto-vilitaki ai ka ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo ngāué.

Uá, ʻoku hanga ʻe he fua fatongiá ʻo ngaohi hotau ʻapí mo e lotú ke hoko ko ha ngaahi potu māʻoniʻoni ʻa ia te tau lava ai ʻo fakahoko ʻa e moʻui ʻaki ʻa e fuakavá.

Hangē ko ʻení, ko ʻetau fuakava ke manatu maʻu ai pē kia Kalaisí ʻoku fakahoko fakafoʻituitui ia, ka ʻoku tau moʻui ʻaki ʻa e fuakava ko ʻení ʻi heʻetau tokoni ki he niʻihi kehé. ʻOku hanga ʻe he ngaahi uiuiʻí ʻo ʻātakaiʻi kitautolu ʻaki ʻa e ngaahi faingamālie ke “fefuaʻaki [ʻetau] kavengá, pea fakamoʻoni ai ki he fono ʻa Kalaisí.” Ko e taimi ʻoku tau ngāue ai koeʻuhí ko ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá pea fakaʻamu ke moʻui ʻaki ʻetau ngaahi fuakavá, ʻoku hoko leva ʻa e ngaahi fua fatongia naʻe ngali fakamātoato mo faingataʻá ʻo fakafiefia mo liliu-moʻui.

ʻOku ʻikai fakamoʻui kitautolu ʻe he ngaahi ouaú koeʻuhí ʻoku nau fakakakato ha lisi vakaiʻi fakalangi. Ka, ko e taimi ʻoku tau moʻui ʻaki ai ʻa e ngaahi fuakava ʻoku fehokotaki mo e ngaahi ouau ko ʻení, ʻoku tau hoko ai ko e tokotaha ʻoku loto ke nofo ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. ʻOku ikunaʻi ʻe he mahino ko ʻení ʻetau momou ke fua fatongiá pe loto ke ʻoua naʻa fua fatongiá. ʻOku fakalalahi ʻetau teuteu ke feʻiloaki mo Sīsū Kalaisí ʻi he taimi ʻoku tuku ai ʻetau fehuʻia pe ko e hā ʻa e meʻa ʻoku fakangofua ʻe he ʻOtuá kae kamata fehuʻia pe ko e hā ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá.

Tolú, ʻoku tokoni ʻa e kau ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá ke tau maʻu ai e meʻafoaki ʻo e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá mo ongoʻi ʻEne ʻofa maʻongoongá.

ʻOku ʻikai ke tau maʻu ha totongi fakapaʻanga ki he ngāue tokoní. Ka ʻoku akoʻi mai ʻe he folofolá, ko ʻetau “ngāué [te tau] maʻu ʻa e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá, koeʻuhi ke [tau] tupulaki ʻo mālohi ʻi he Laumālié, pea maʻu ʻa e ʻilo ʻo e ʻOtuá, [mo] akonaki ʻi he mālohi mo e mafai mei he ʻOtuá.” Ko ha fakafetongi lelei ʻaupito ia!

Koeʻuhí ko e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻoku ʻikai ai makatuʻunga ʻa hono fakahoko pe tali ha uiuiʻi ʻi he meʻa ʻoku tau malava pe taʻemalavá. ʻOku ʻikai ʻamanaki mai e ʻOtuá ki ha ngāue haohaoa pe ko ha talēniti fisifisimuʻa ke kau ki Heʻene ngāué. Kapau naʻe pehē, naʻe ʻikai mei fakahaofi ʻe Kuini ʻĒseta hono puleʻangá, naʻe ʻikai mei tataki ʻe Pita ʻa e Siasí ʻi he kuonga muʻá, pea naʻe ʻikai mei hoko ʻa Siosefa Sāmita ko e Palōfita ʻo e Ongoongolelei kuo Fakafoki Maí.

ʻI heʻetau ngāue ʻi he tui ke fakahoko ha meʻa ʻoku ope atu mei hotau ivi malavá, ʻoku hoʻata ai ki tuʻa hotau vaivaiʻangá. ʻOku ʻikai teitei fakafiemālie ʻeni, ka ʻoku fiemaʻu ia ke tau “ʻiloʻi ko e meʻa ia ʻi [he] ʻaloʻofa [ʻa e ʻOtuá], … ʻoku [tau] maʻu ai ʻa e mālohi ke fai ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení.”

ʻE lahi ʻa e ngaahi taimi te tau fehalaaki ai ʻi heʻetau femoʻuekina ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá. Ka ʻi heʻetau feingá, ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe Sīsū Kalaisi. Te Ne hiki māmālie hake kitautolu ke tau ikunaʻi ʻetau ngaahi fehalaākí mo e manavaheé pea mo e ongoʻi he ʻikai pē ke tau teitei feʻungá. ʻI heʻetau fakatapui ʻetau ngāue siʻisiʻi ka ko e ngāue lelei tahá, ʻoku fakalahi ia ʻe he ʻOtuá. ʻI heʻetau feilaulau maʻa Sīsū Kalaisí, ʻokú Ne fakamāʻoniʻoniʻi kitautolu. Ko e mālohi liliu moʻui ia ʻo e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá. ʻI heʻetau ngāue tokoní, ʻoku tau tupulaki ai ʻi he ʻaloʻofa kae ʻoua kuo tau mateuteu ke “hiki hake … ʻe he Tamaí, ke [tau] tuʻu ʻi [he] ʻao [ʻo Sīsū Kalaisí].”

Tokoniʻi ʻa e Niʻihi Kehé ke Nau Maʻu mo Fiefia ʻi he Meʻaʻofa ʻo e Ngaahi Uiuiʻí

ʻOku ʻikai ke u ʻilo ʻa e meʻa kotoa pē ʻe fehuʻi mai ʻe he Fakamoʻuí ʻi he taimi te u tuʻu ai ʻi Hono ʻaó, kae mahalo ko ha fehuʻi ʻe taha ko e “Ko hai naʻá ke ʻomi mo koé?” Ko e ngaahi uiuiʻí ko ha ngaahi meʻaʻofa toputapu ia mei ha Tamai Hēvani ʻofa ke tokoni ke ʻomi e niʻihi kehé mo kitautolu kia Sīsū Kalaisi. Ko ia ai, ʻoku ou fakaafeʻi ʻa e kau takí mo kitautolu takitaha ke tau fekumi ʻi he loto-moʻoni lahi ange ki he niʻihi ʻoku ʻikai hanau uiuiʻí. Fakalotolahiʻi mo tokoniʻi kinautolu ke nau femoʻuekina ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá ke tokoni ai ke nau mateuteu ki he liuaki mai ʻa Kalaisí.

Naʻe ʻikai mālohi ʻa Sione ʻi he Siasí ʻi he taimi naʻe ʻaʻahi atu ai ʻene pīsopé ʻo talaange kiate ia ʻoku ʻi ai ha ngāue ʻa e ʻEikí maʻana ke ne faí. Naʻá ne fakaafeʻi ʻa Sione ke tuku ʻene ifi tapaká. Neongo kuo tuʻo lahi e feinga ʻa Sione ke tuku ʻene ifí, ka ʻi he taimi ko ʻení naʻá ne ongoʻi ai ʻoku tokoniʻi ia ʻe ha mālohi ʻoku ʻikai ke ne lava ʻo sio ki ai.

Hili pē ha uike ʻe tolu mei ai, naʻe ʻaʻahi atu leva ʻa e palesiteni siteikí kia Sione. Naʻá ne uiuiʻi ia ki ha fatongia ʻi he kau pīsopelikí. Naʻe ʻohovale ʻa Sione. Naʻá ne talaange ki he palesiteni siteikí naʻá ne toki tuku ifi pē. Kapau ʻoku ʻuhinga ʻeni ʻe pau ke taʻofi mo ʻene tukufakaholo ʻo e ʻalu ʻo sio ʻakapulu ʻi he ʻaho Sāpaté, ta ʻoku fuʻu faingataʻa leva ia ke fakahoko. Naʻe faingofua e tali fakalaumālie ne ʻoange ʻe he palesiteni siteikí: “Sione, ʻoku ʻikai ko au ʻoku kole atú; ka ko e ʻEikí.”

Naʻe tali ange leva ʻe Sione, “Pea kapau ko ia, te u tokoni.”

Naʻe talamai ʻe Sione naʻe hoko e ngaahi feilaulau ko ʻeni ke tokoní ko ha liliuʻanga fakalaumālie ia maʻana pea maʻa hono fāmilí.

ʻOku ou fifili pe ʻoku ʻi ai nai ha meʻa ʻoku ʻikai ke tau fakatokangaʻi, ʻo ʻikai ai ke fakaaʻu ʻa e ngaahi uiuiʻí ki he niʻihi fakafoʻituitui ʻoku hangē, ki heʻetau vakai fakamatelié, he ʻikai ke nau lavá pe ʻoku nau taʻefeungá. Pe mahalo ʻoku tau tokanga ange ki he tōʻonga ʻo e fua fatongiá kae ʻikai ko e tokāteline ʻo e tupulakí, ʻo ʻikai ai ke vakai ki he founga ʻoku fakalahi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ivi malava ʻo kinautolu ʻoku hangē he ʻikai ke nau malavá mo teʻeki fakapapauʻi pe te nau malavá ʻaki hono ʻoange ha ngaahi faingamālie ke ngāué.

ʻOku akoʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻa hono mahuʻinga ʻo e fekau ʻi he folofolá ke “tuku ke akó ni ʻo ʻilo ʻe he [fefine mo e] tangata kotoa pē ʻa hono fatongiá, pea ke ngāue.” ʻOku tau fai nai ʻeni? ʻI he taimi ʻoku tuku ai ʻe he kau takí mo e mātuʻá ke ako mo ngāue ʻa e niʻihi kehé maʻanautolu peé, ʻoku nau tupulaki mo fakalakalaka. Neongo ko e founga faingofua angé ke ʻoange ki he kāingalotu faivelengá ha uiuiʻi hono ua, ka ko e founga lelei angé ke fakaafeʻi e niʻihi ʻoku ʻikai ʻamanaki te nau fuesia lelei ha uiuiʻí ke nau ngāue pea tuku ke nau ako mo tupulaki.

Kapau naʻe ʻi heni tonu ʻa Kalaisi, te Ne ʻaʻahi ki he mahakí, akoʻi e kalasi Lautohi Faka-Sāpaté, tangutu fakataha mo e finemui loto-mamahí, mo tāpuakiʻi ʻa e fānaú. Te Ne lava pē ʻe Ia ʻo fakahoko ʻEne ngāue pē ʻAʻaná. Ka ʻokú Ne moʻui ʻaki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻeni ʻo e tuku ke tau ngāue mo akó, ko ia ʻokú Ne ʻomi ai kitautolu ke tau fetongi Ia.

ʻI he kau atu ki he ngāue ʻa e ʻOtuá, ʻoku tau maʻu ai e “totonu, faingamālie, mo e fatongia ke fakafofongaʻi ʻa e ʻEiki [ko Sīsū Kalaisí].” ʻI heʻetau ngāue ke fakalāngilangiʻi ʻa Kalaisi kae ʻikai ko kitautolú, ʻoku fakafiefia leva ʻetau ngāué. ʻI he mavahe ʻa e niʻihi kehé mei heʻetau kalasí, fakatahá, ʻaʻahi ngāue fakaetauhí, pe ʻekitivitií ʻoku nau manatua ʻa Kalaisi ʻo lahi ange ʻi heʻenau manatua kitautolú, ʻoku fakamānako leva ʻa e ngaué.

ʻI heʻetau feinga fakamātoato ke fakafofongaʻi ʻa e Fakamoʻuí, ʻoku tau hoko ai ʻo tatau ange mo Iá. Ko e teuteu lelei taha ia ki he momeniti toputapu te tau takitaha tūʻulutui ai mo tala ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ʻa ia ʻoku ou fakamoʻoniʻí pea ʻoku hoko ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ko Hono “leʻo … ki he ngaahi ngataʻanga ʻo e māmaní,” ke tokoniʻi kitautolu ke tau “teuteu ki he meʻa ʻe hoko maí.” ʻI he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.