Konifelenisi Lahi
Tuʻu Maʻu ʻi he Tui Kuo Mataʻikoloa ʻAki ʻe Heʻetau Mātuʻá
Konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2025


11:0

Tuʻu Maʻu ʻi he Tui Kuo Mataʻikoloa ʻAki ʻe Heʻetau Mātuʻá

Kātaki ʻo ako pea maʻu ʻa e mālohí mei he tui mo e ngaahi fakamoʻoni ʻanautolu naʻe muʻomuʻa mai ʻiate koé.

Lolotonga haʻaku ʻaʻahi ke fai hano sivisiviʻi ʻo e Temipale Nesivila Tenisií, naʻá ku maʻu ha faingamālie ke ʻaʻahi takai ʻi loto ko ha konga ʻo e fatongia ko ʻení, ko hono sivisiviʻi ʻo e fale fakaʻofoʻofa ko ʻeni ʻo e ʻEikí. Naʻá ku fakaʻofoʻofaʻia ʻaupito ʻi he tā valivali ʻo Mele Uanilasi naʻe ui ko e Hokohoko Atu ʻI he Kātakí ʻa ia naʻe tautau ʻi he holisi ʻo e ʻōfisi ʻo e metuloní.

Ko e puipuituʻa eni ʻo e tā valivalí:

“ʻI Mīsuli ʻi he 1862, naʻe palōmesi ʻe he taʻu 14 ko Mele Uanilasí ki he mali ua ʻo ʻene tamaí ʻa ia naʻe ofi ke maté, te ne fakapapauʻi ʻe tūʻuta ʻene tamai naʻe faingataʻaʻia fakaesinó mo hono ngaahi tokoua mo e tuongaʻane iiki ʻe toko faá ki he Teleʻa Sōleikí. … Naʻe tataki atu ʻe Mele ʻa e fanga pulú mo tatau ʻa e huʻakau mei he fanga pulu naʻa nau toho ʻa e saliote [ʻa ia naʻe toka ʻi mohenga pē ai] ʻene tamaí [koeʻuhi ko ʻene faingataʻaʻia fakaesinó], [peá ne] tokangaʻi hono ngaahi tokouá mo e tuongaʻané. Hili ʻa e fononga ʻo e ʻaho takitaha naʻá ne fafanga ʻa e fāmilí ʻaki hono kumi takai ʻa e ʻakau, matalaʻiʻakau, mo e fuaʻiʻakau ʻoku ala kaí. Ko ʻene kāpasá pē ʻa e fakahinohino kuó ne maʻu ke hokohoko atu pē ʻa e fononga ʻi he fakahihifó kae ʻoua kuo ʻasi mai ʻa e ngaahi ʻaó ko ha ʻotu moʻunga.’

“Naʻa nau tūʻuta ki [he] Teleʻa ʻIutaá ʻi Sepitema, kuo nau fononga ʻi he kotoa ʻo e faʻahitaʻu failaú mo e faʻahitaʻu māfaná. Naʻe mālōlō ʻa e tamai ʻa Melé ʻi he hili pē ha taimi nounou ʻo e nofoʻi ʻe he fāmilí ʻa e Vahefonua ʻIutaá, ʻa ia naʻe toki mali ai ʻa Mele kimui mo ʻohake ai hono fāmili [pē ʻoʻona].”

Ko ha talanoa fakaofo ʻeni ʻo e tui mo e ivi ʻo ha finemui taʻu 14, ʻe lava ʻo tokoni mai kiate kitautolu takitaha ʻi he ʻahó ni ke “hokohoko atu pē ʻi he kātaki.”

“Hokohoko atu pē ʻi he kātaki”—pe ʻoku liliu ʻi heʻeku lea fakafonua faka-Hōlaní ko e, Gewoon doorgaan (Havoni toahani)—ʻoku hoko foki ia ko e moto ʻeku fineʻeikí mo e tangataʻeikí ʻi he kotoa ʻena moʻuí.

Ko ʻeku ongomātuʻá mo e mātuʻa ʻi he fonó ko e kau paionia ia ʻi homau fāmilí. Kuo nau fononga mai ʻi honau “ngaahi hala fonongá,” ʻo hangē tofu pē ko kinautolu kotoa ʻoku nau omi ki he Siasí, ʻa e tākanga ʻa e ʻEikí, ʻi he ʻaho kotoa pē. ʻOku siʻisiʻi pē ʻa e felāveʻi ʻenau ngaahi talanoá mo e fanga pulú mo e ʻū salioté ka ʻoku ʻi ai ʻenau ola tatau ʻi he ngaahi toʻu tangata ʻo e kahaʻú.

Naʻa nau tali ʻa e ongoongoleleí pea papitaiso ʻi heʻenau kei hoko ko e kakai lalahi kei talavoú. Naʻe faingataʻa hono ʻohake kei siʻi ʻeku ongomātuʻá fakatouʻosi. Naʻe tupu hake ʻeku tamaí ʻi he motu ko Savá ʻi ʻInitonēsia. Lolotonga ʻa e Tau Lahi Hono II ʻa Māmaní, naʻe fakamālohiʻi ia ke mavahe mei hono fāmilí pea tauhi ʻi ha ʻapitanga fakapōpula, ʻo ne fepaki ai ʻi heʻene kei talavoú mo ha ngaahi faingataʻa ʻoku ʻikai lava ke fakamatalaʻi.

Naʻe ʻohake ʻeku fineʻeikí ʻi ha fāmili naʻe vete ʻa e ongomātuʻá peá ne feʻao foki mo e fiekaiá mo e ngaahi faingataʻa ʻo e Tau Lahi Hono II ʻa Māmaní. ʻI ha ngaahi taimi ʻe niʻihi naʻe pau ke ne kai ʻa e huliʻi tiulipé. Koeʻuhí ko e ngaahi tōʻonga ʻene tangataʻeikí mo ʻene vete mali kimui mei heʻene faʻeé, naʻe faʻa faingataʻa kiate ia ke vakai ki he Tamai Hēvaní ko ha Tamai angaʻofa.

Naʻe fetaulaki ʻeku ongomātuʻá ʻi ha ʻekitivitī ʻa e Siasí pea hili pē ha taimi nounou mei ai, naʻá na fakakaukau ke mali mo sila ʻi he Temipale Peeni Suisalaní. Lolotonga ʻena tatali ʻi he taliʻanga lēlué, hili hono ngāue ʻaki kotoa ʻena paʻangá ki hono totongi ʻo e fononga ki he temipalé, naʻá na fifili pe ʻe founga fēfē hano feau ʻena ngaahi fiemaʻú ka naʻá na loto-falala ʻe lelei ʻa e meʻa kotoa pē. Pea naʻe pehē ia!

Naʻe kamata ke na ʻohake hona fāmilí ʻi ha kiʻi nofoʻanga loki taha, ʻoku ofi ki he ʻató, ʻi he uhouhonga ʻo ʻAmesitātemí. Hili ha ngaahi taʻu lahi ʻo hono nusinusi ʻena foó, naʻe faifai pea feʻunga ʻena paʻanga naʻe tānakí ke fakatau ha mīsini fō. Kimuʻa siʻi pē pea fakatau ʻena mīsini foó, naʻe ʻaʻahi atu ʻa e pīsopé kiate kinaua, ʻo kole haʻana tokoni fakapaʻanga ki hono langa ʻo e falelotu ʻi ʻAmesitātemí. Naʻá na fakakaukau ke foaki kotoa ʻa e paʻanga naʻá na tānaki ki he mīsini foó pea hokohoko atu pē hono nusinusi ʻena foó.

Naʻe foua ʻe homau fāmilí ha ngaahi faingataʻa, ʻo hangē pē ko e ngaahi fāmili kehé. Naʻe hanga ʻe he ngaahi meʻá ni ʻo ʻai ke mau mālohi ange pea kuo fakaloloto ʻemau tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻo hangē pē ko e taimi naʻe vahevahe ai ʻe ʻAlamā ʻene talanoá mo hono foha ko Hilamaní, ʻo ne talaange ai kuo “poupouʻi hake ia ʻi he ngaahi ʻahiʻahi mo e faingataʻa kotoa pē” koeʻuhí he naʻe tuku ʻene falalá ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

Naʻe founga fēfē ʻa e hoko ʻa ha ongo meʻa naʻá na foua ha ngaahi faingataʻa lahi ʻi heʻena kei talavoú, ko e ongomātuʻa lelei taha te u lava ʻo fakaʻamu ki aí? ʻOku faingofua ʻa e talí: naʻá na tali kakato ʻa e ongoongoleleí pea moʻui ʻaki ʻena ngaahi fuakavá ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni!

Hili ha taʻu laka ange ʻi he 65 ʻo e nofo-malí, naʻe mālōlō ʻeku fineʻeikí ʻi Fēpueli, naʻá ne moʻua ʻi he loto-ngalongaló. Ko ʻeku tangataʻeikí, ʻi hono taʻu 92 pea kei nofo pē ʻi ʻapí, naʻá ne faʻa ʻaʻahi maʻu pē ki he fineʻeikí [ʻi he ʻapi ʻo e kau toulekeleká] ʻi he lahi taha te ne lavá kae ʻoua kuó ne mālōlō. ʻI ha taimi kimuʻa, naʻá ne talaange ki hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine iiki angé naʻe teuteuʻi ia ʻe he ngaahi aʻusia fakalilifu ʻo e ʻapitanga pōpula ʻi ʻInitonēsiá, lolotonga ʻa e Tau Lahi Hono II ʻa Māmaní, ke ne tokangaʻi hono uaifí ʻi he faʻa kātaki ʻi ha ngaahi taʻu lahi, ʻi heʻene fokoutua mo hoholo mei he mahaki fakamamahí, pea mo e ʻaho naʻe pau ai ke ne fakafalala hono tokangaʻi iá ki he niʻihi kehé, koeʻuhí he naʻe ʻikai ke ne toe lava ʻo tokangaʻi ia. ʻOku kei hokohoko atu pē ʻena moto ke “Hokohoko atu pē ʻi he kātakí,” ʻo maʻu ha ʻamanaki haohaoa ʻia Kalaisi ke hiki hake ʻi he ʻaho fakaʻosí, pea nofo mo Ia ʻi he nāunauʻia ʻo taʻengata.

ʻOku hoko ʻena tuí mo e fakamoʻoní ko ha ivi tākiekina mālohi ki ha ngaahi toʻu tangata kuo muiaki mai ʻiate kinaua.

ʻI he kolo naʻe tupu hake ai hoku uaifí, naʻe tali ʻe heʻene ongomātuʻá, ko ha kakai lelei mo maʻu lotu, ʻa e ongoongoleleí, ko ha ongomeʻa mali kei talavou fakataha mo hoku uaifí ko hona ʻofefine kei taʻu ua pea toko taha pē ʻi he taimi ko iá. Naʻe uesia lahi ʻena moʻuí ʻi heʻena fili ke hoko ko e mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, he naʻe fakamamaʻo ʻa e kakai ʻo e koló pea mo hona fāmilí meiate kinaua. Naʻe taʻu lahi, hano fai ha ngaahi tohi ʻofa ki he kau mēmipa ʻo e fāmilí, mo fakahoko ha ngāue tokoni ki he koló kimuʻa pea toki tali lelei kinauá.

ʻI ha taimi ʻe taha lolotonga e pīsope ʻa e tamai hoku uaifí, naʻe tukuakiʻi loi ia ki ha meʻa pea naʻe tukuange ia ʻi he vave tahá pē. Naʻe loto-mamahi lahi ʻeku faʻē ʻi he fonó ʻo ne ʻeke ange ki hono hoá pe ʻoku kei totonu nai ke na ʻalu ki he lotú. Naʻá ne tali ange ʻio ʻe kei hokohoko atu ʻena ʻalu ki he lotú he ʻoku ʻikai ko ha siasi ʻeni ʻo ha tangata, ka ko e Siasi ʻeni ʻo Sīsū Kalaisi.

Naʻe ʻosi atu ha ngaahi taimi pea toki ʻiloʻi ʻa e moʻoní pea fai ha ngaahi kole fakamolemole. Ko e meʻa ko ia naʻe mei hoko ko hona moveteʻangá, naʻe tānaki atu ia ki hona mālohingá mo e loto-fakapapaú.

Ko e hā ʻoku faʻa toʻo maʻamaʻa ai ʻe hatau niʻihi ʻa e tui mo e ngaahi fakamoʻoni ʻa ʻetau mātuʻá ʻa ia naʻa nau kei faivelenga pē ʻi he kotoa ʻenau ngaahi faingataʻaʻiá? ʻOku tau fakakaukau nai ʻoku ʻikai ke mahino kiate kinautolu ha meʻa? Naʻe ʻikai pea ʻoku ʻikai lava ʻo kākaaʻi kinautolu! Kuo nau maʻu ha ngaahi aʻusia lahi mo e Laumālié pea lava ke nau pehē fakataha mo e Palōfita ko Siosefá, “Naʻá ku ʻiloʻi ia, … pea ʻe ʻikai te u lava ʻo fakaʻikaiʻi ia.”

ʻIkai ʻoku mou saiʻia ʻi he hiva fekauʻaki mo e kau tau ʻa Hilamaní ʻi he Tohi Hiva ʻa e Fānaú?

Fanauʻi hangē ko Nīfaí,

Ki he mātuʻa ʻofa ʻEikí.

Akoʻi mai pea mahino.

Ke tauhi Hono finangaló.

Neongo ʻo ka ʻikai pehē ia, ʻo hangē ko e aʻusia kei siʻi ʻeku fineʻeikí, ka te ke lava ʻo hoko ko ha taha ʻo e “mātuʻa ʻofa ʻEikí” mo ʻoatu ha sīpinga māʻoniʻoni ki he niʻihi kehé.

ʻOku tau ongoʻi nai ʻoku moʻoni ʻaupito eni ʻi heʻetau hivaʻi iá? ʻOku mou ongoʻi nai ʻoku mou “hangē ko e kau tau ʻa Hilamaní” pea te mou hoko ko e “kau faifekau e ʻEikí ke ʻatu e moʻoní”? Kuó u ongoʻi ia ʻi ha ngaahi taimi lahi lolotonga ʻeku hiva e foʻi hivá ni ʻi ha ngaahi tūkunga kehekehe ʻo e KFT mo ha ngaahi fakatahaʻanga toʻu tupu kehe.

Pe ko e hā nai ʻoku tau ongoʻi ʻi heʻetau hivaʻi ʻa e himi “Tauhi ʻa e Moʻoní”?

[ʻE vaivai nai e toʻu tupu ʻo Saioné

ʻI hono taukaveʻi e moʻoní mo e totonú?

Lolotonga e ʻoho ʻa e filí,

Te tau holomui nai pe liʻaki ʻa e taú? ʻIkai!

Tuʻu maʻu ʻi he tui kuo mataʻikoloa ʻaki heʻetau mātuʻá.]

Kiate kimoutolu ʻa e toʻu tangata kei tupu haké ʻi ha feituʻu pē ʻoku mou ʻi aí pea ʻi ha faʻahinga tūkunga pē ʻoku mou ʻi aí, kātaki ʻo ako pea maʻu ʻa e mālohí mei he tui mo e ngaahi fakamoʻoni ʻanautolu naʻe muʻomuʻa mai ʻiate koé. ʻE tokoni atu ia ke mahino kiate koe kuo pau ke fai ha ngaahi feilaulau kae lava ʻo maʻu pe tanumaki ha fakamoʻoni pea ko e “[feilaulaú ʻokú ne ʻomi e ngaahi tāpuaki ʻo e langí].”

ʻI he fakakaukau ki ha feilaulau te ne tāpuekina moʻoni hoʻo moʻuí, kātaki ʻo fakakaukauʻi mo lotu fekauʻaki mo e fakaafe ʻa hotau palōfita ʻofeina ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní ʻi heʻene kole ki he “talavou moʻui taau kotoa pē ʻe malavá, ke teuteu ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau. Ki he kau talavou ʻo e Siasí, ko e ngāue fakafaifekaú ko ha fatongia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. …

“[Ki he] … kau finemui ʻoku malavá, ko ha faingamālie mālohi lahi foki e ngāue fakafaifekaú, ʻo ka ke ka loto ki ai.”

ʻE lava pē ke uiuiʻi koe ko ha faifekau tokoni pe ko ha faifekau akoʻi. ʻOku fakatou tokoni ʻa e ongo faʻahinga ʻo e faifekaú ki he taumuʻa tatau ʻo hono ʻomi ʻa e ngaahi laumālié kia Kalaisi, ʻi heʻena ngaahi founga mālohi mo makehe takitaha.

ʻI he ongo ngāué fakatouʻosi, te ke fakahaaʻi ai ki he ʻEikí ʻokú ke ʻofa ʻiate Ia pea ʻokú ke fie ʻilo lahi ange kiate Ia. Manatuʻi, “He ʻoku ʻiloʻi fēfē ʻe ha tangata ʻa e ʻeiki kuo ʻikai te ne tauhí, pea ko ha muli ia kiate iá, pea ʻoku mamaʻo ia mei he ngaahi fakakaukau mo e ngaahi holi ʻa hono lotó?”

Ko kitautolu kotoa, neongo pe ko e fuofua toʻu tangata kitautolu ʻi he ongoongoleleí pe ko e fika nimá, ʻoku totonu ke tau fehuʻi kiate kitautolu, Ko e hā ha ngaahi talanoa ʻo e tuí, mālohí, mo e tukupā fakasilesitialé te u tuku atu ki he toʻu tangata ka hokó?

Tuku muʻa ke tau hokohoko atu ʻi heʻetau ngaahi ngāué ke ʻiloʻi lelei ange hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, pea hoko Ia ko e uho ʻo ʻetau moʻuí. Ko Ia ʻa e maka kuo pau ke tau langa aí koeʻuhí ko e ngaahi taimi ʻe faingataʻa angé, te tau lava ʻo tuʻu maʻu.

Tuku muʻa ke tau “[tuʻu maʻu ʻi he tui kuo mataʻikoloa ʻaki heʻetau mātuʻá, tuʻu maʻu ʻi he tui naʻe mate ki ai e kau māʻatá, ki he fekau ʻa e ʻOtuá, laumālie, loto, mo e nima, faivelenga mo e tui te tau tuʻu maʻu aí].” ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.