Konifelenisi Lahi
“Tafoki Mai ʻEni kiate Au … Koeʻuhi Ke U Fakamoʻui ʻA Kimoutolu”
Konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2025


11:3

“Tafoki Mai ʻEni kiate Au … Koeʻuhi Ke U Fakamoʻui ʻA Kimoutolu”

ʻOku ʻi ai ʻa e fiefia ʻi he langí ʻiate kinautolu ʻoku foki maí. ʻOku ʻikai fuʻu tōmui ke ke foki mai.

Naʻe ʻi ai ha taimi naʻa mau nofo ai ʻi ha ʻapi naʻe ʻātakaiʻi ʻe ha ʻuluʻakau mātuʻaki fakaholomamata. Naʻe ʻi ai ha fuʻu uilou fakaʻofoʻofa ʻi he veʻe matapā hūʻangá. ʻI ha pō fakamamahi ʻe taha, naʻe tō mai ha matangi mālohi, ʻo holoki ai ʻa e fuʻu uiloú. Naʻe tokoto fakalavalava ʻi he kelekelé kuo mataʻaki hono ngaahi aká pea fakamamahi ʻa e sio ki aí.

Naʻá ku mateuteu ke fakamoʻui ʻa e mīsini tutuʻu ʻakaú pea tutuʻu ʻa e fuʻu ʻakaú ke maʻu ai ha fefie, ka naʻe lele mai hoku kaungāʻapí ʻo taʻofi au. Naʻá ne fakatonutonuʻi au ʻi heʻeku fakakaukau kuo mate ʻa e fuʻu ʻakaú mo ne kole fakamamate mai ke ʻoua muʻa naʻa mau tutuʻu ke mate ʻa e fuʻu ʻakaú. Naʻá ne tuhu leva ki ha foʻi aka ʻe taha naʻe kei ʻi he kelekelé mo pehē mai kapau te mau fokotuʻu ʻa e fuʻu ʻakaú ki ʻolunga, tutuʻu hono ngaahi vaʻá, pea tauhi lelei ia, ʻe toe fokotuʻu maʻu hono ngaahi aká ki he kelekelé.

Fuʻu uilou kuo holo.
Aka ʻe taha ʻo e fuʻu ʻakaú ʻoku kei toe ʻi he kelekelé.

Naʻá ku tālafili mo veiveiua pe ʻe anga fēfē ha toe tupu ʻo moʻui ha fuʻu ʻakau kuo holofa pea ʻi ha tuʻunga ʻoku hangē ka maté. Naʻá ku fakakaukau ʻe tatau ai pē kapau ʻe kamata ke toe tupu ia, ʻe mahino pē he ʻikai ke ne lava ʻo matuʻuaki ʻa e matangi hono hokó. Ka ʻi heʻeku ʻilo naʻe tui hoku kaungāʻapí ʻe kei lava pē ke toe moʻui ʻa e fuʻu ʻakaú, naʻa mau loto-taha ki heʻene fokotuʻú.

Sinoʻi ʻakau ʻataʻatā pē.
Ngaahi fakaʻilonga ʻo e tupulakí ʻi he fuʻu ʻakaú.

Pea ko e hā ʻa e meʻa naʻe hokó? Hili ha taimi, naʻa mau sio ki ha ngaahi fakaʻilonga ʻo e kamata ke toe aka ʻa e fuʻu ʻakaú. Ko e hili ʻeni ha taʻu ʻe 12 mei ai, ʻoku maʻuiʻui mo moʻui lelei ʻa e fuʻu ʻakaú mo ha ngaahi aka mālohi pea ʻoku toe tokoni ia ki he fakaʻofoʻofa ʻo e kelekelé.

Fuʻu ʻakau maʻuiʻui mo moʻui lelei.

ʻI heʻeku feʻiloaki mo e Kāingalotu ʻi he funga ʻo e māmaní, ʻoku fakamanatu mai kiate au ʻa e fuʻu uilou ko ʻení pea mo e founga ʻoku kei ʻi ai pē ha ʻamanaki lelei ʻo aʻu ki he ngaahi tūkunga faingataʻa tahá. Naʻe ʻi ai ha niʻihi ʻi ha taimi ʻe taha naʻe mālohi mo longomoʻui ʻenau fakamoʻoni ki he ongoongoleleí ʻo hangē ko e fuʻu uiloú. Ka ʻi ha ngaahi ʻuhinga fakataautaha makehe, naʻe kamata ke vaivai ʻa e ngaahi fakamoʻoni ko iá, ʻo iku ai ki ha mole ʻa e tuí. ʻOku ʻi ai ha kakai ʻe niʻihi ʻoku nau faingataʻaʻia ʻi heʻenau fakamoʻoní ka ʻoku kei hokohoko atu pē hono tokoniʻi kinautolu ʻe he ngaahi akonaki ʻo e ongoongoleleí.

Ka ʻoku toutou ueʻi maʻu pē au ʻe he ngaahi talanoa ʻo e tokolahi kuo nau fili ke fakafoʻou ʻenau tuʻunga fakaākongá pea nau foki ʻo mālohi ʻi he Siasí ʻa ē naʻa nau kau ki ai kimuʻá. Naʻe ʻikai siʻaki ʻenau tuí mo e ʻiló ʻo hangē ha vaʻa fefie ʻoku ʻikai hano mahuʻingá, ka kuo nau tali ʻa e ngaahi ueʻi fakalaumālié mo e fakaafe ʻi he ʻofá ke foki mai.

Naʻá ku kau atu ki ha konifelenisi fakasiteiki ʻi Kōlea ʻa ia naʻe vahevahe ai ʻe ha mēmipa naʻe foki mai ʻo pehē: “ʻOku ou fakamālō ki hoku ngaahi tokouá ko ʻenau loto-fiemālie ke tali au neongo ʻa e siʻisiʻi ʻeku tuí mo hoku ngaahi vaivaí, mo ʻenau alanima mai ʻo tokoniʻi aú, pea mo e kāingalotu ʻoku nau angaʻofa maʻu pē kiate aú. ʻOku kei tokolahi pē hoku ngaahi kaungāmeʻa ʻoku nau māmālohí. ʻOku fakaolí, he ʻoku nau fepehēʻaki te nau foki ki he Siasí ke toe maʻu ʻenau tuí. ʻOku ou fakakaukau mahalo ʻoku nau fakaʻamua kotoa pē ke maʻu ʻa e tuí.”

Kiate kimoutolu kotoa pē ʻoku fakaʻamua ke maʻu ʻa e tuí, ʻoku mau fakaafeʻi kimoutolu ke mou foki mai. ʻOku ou palōmesi atu ʻe lava ke fakamālohia hoʻo tuí ʻi hoʻo toe moihū mo e Kāingalotú.

Naʻe faitohi ha faifekau mālōlō mei ʻAfilika ki ha taki māʻolunga ʻo e Siasí ʻo kole fakamolemole ki ai koeʻuhí ko e hoko ʻene ngaahi akonaki fekauʻaki mo ha tukufakaholo fakafonua pau ke fakaʻitaʻi ai ia, pea tupu ai haʻane mavahe mei he Siasí. Naʻá ne fakahaaʻi ʻi he loto-fakatōkilalo: “Ko e fakamamahí, he naʻe hoko ʻeku ʻita ʻi he taʻu ʻe 15 kuo hilí ke u foua ai ha ngaahi nunuʻa fakamamahi. Naʻe mole ha meʻa lahi meiate au—ʻo lahi fau ange ia ʻi he meʻa naʻá ku fakakaukau atu ki aí. ʻOku ou mātuʻaki fakamāʻia ʻi he fakamamahi naʻá ku fakatupu ʻi he hala fonongá, ka ko e mahuʻinga tahá, ʻoku ou fiefia kuó u foki mai.”

Kiate kimoutolu kotoa kuo mou fakatokangaʻi ʻa e meʻa kuo mole meiate kimoutolú, ʻoku mau fakaafeʻi kimoutolu ke mou foki mai kae lava ke mou toe ʻahiʻahiʻi ʻa e ngaahi tāpuaki fakafiefia ʻo e ongoongoleleí.

Naʻe mavahe ha fefine ʻi he ʻIunaiteti Siteití mei he Siasí ʻi ha ngaahi taʻu lahi. ʻOku kau ʻi he talanoa ʻo ʻene foki maí ha ngaahi lēsoni mahuʻinga maʻá e mātuʻá mo e kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻoku nau loto-mamahi koeʻuhí ko e mavahe ha niʻihi ʻoku nau ʻofa ai mei he Siasí. Naʻá ne tohi ʻo pehē:

“Te u lava ʻo lisi ha ngaahi ʻuhinga lahi mo kehekehe ki he ʻuhinga naʻá ku mavahe ai mei he Siasí, ko e ongoongoleleí, pea mo hoku fāmilí. Ka ʻoku ʻikai ke nau fuʻu mahuʻinga kinautolu. Naʻe ʻikai ke u fai ha foʻi fili lahi pē ʻe taha ke mavahe ai mei he Siasí—mahalo naʻá ku fai ha ngaahi fili ʻe lauiafe. Ka ko e meʻa ʻe taha kuó u ʻiloʻi maʻu ai peé, naʻe fakahoko ʻe heʻeku ongomātuʻá ha foʻi fili lahi pē ʻe taha, pea naʻá na tauhi pau ki ai. Naʻá na fili ke ʻofa ʻiate au.

“He ʻikai lava ke u ʻilo ʻa e lahi ʻo e loʻimata kuo toó, pe ko e tuʻo lahi ʻo ʻena taʻemamohé, pe ko e lahi ʻo e ngaahi lotu tāumaʻu fakamātoato kuo fai maʻakú. Naʻe ʻikai ke na fakaangaʻi ʻeku ngaahi angahalá; ka, naʻá na ʻofeina mo tokoniʻi au lolotonga ʻeku faiangahalá. Naʻe ʻikai ke na ʻai ke u ongoʻi ʻoku ʻikai tali au ʻi hona ʻapí pe ngaahi fakataha fakafāmilí; kapau naʻe ʻi ai ha ngaahi ongo pehē, ko e foʻui pē ʻoʻoku. Ka naʻe hokohoko atu ʻena talitali lelei aú. ʻOku pau pē naʻá na fakatokangaʻi ʻa e fakaʻauʻau māmālie hifo hoku laumālié ʻi he fakalau ʻa e taimí. Ka naʻá na ʻiloʻi ko hoku tūkunga ʻi he taimi ko iá, ko ha ʻata pē ia ʻo e tokotaha te u aʻusiá.

“Pea hangē pē ko e faingataʻa lahi ʻeku mavahe mei he Siasí, naʻe pehē pē foki mo e faingataʻa hoku hala fokí. Ka ko e meʻa ʻe taha naʻe ʻikai ke faingataʻa ʻi heʻeku foki maí, ko e ongo ʻo e foki mai ki ʻapi ki he feituʻu ʻoku totonu ke u ʻi aí.”

Ko ʻeku pōpoaki ʻi he ʻaho ní ʻoku fakatefito ia maʻanautolu kotoa pē kuo nau ongoʻi ʻa e Laumālié kae kei fehuʻia pe ʻoku ʻi ai nai ha hala foki pe ha potu moʻou ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí. ʻOku ʻoatu foki ia ki ha taha pē ʻoku fāifeinga ke kei pukepuke ʻene fakamoʻoní pe ʻoku ʻahiʻahiʻi ia ke mavahe mei he Siasí.

Ko e pōpoakí ni ʻoku ʻikai ko hano poleʻi, pea ʻoku ʻikai ko hano fakahalaiaʻi ia koe. Ko ha fakaafe ia, ʻoku ʻoatu ʻi he ʻofa mo ha loto-holi moʻoni ke talitali lelei hoʻo foki mai ki ho ʻapi fakalaumālié.

Kuó u lotua ke ke ongoʻi e fakamoʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo fanongo mai ʻi he taimí ni ki he fakaafe ko ʻení ʻi he ʻofa mo e talaʻofa fisifisimuʻa mei hotau Fakamoʻui, ko Sīsū Kalaisí:

“He ʻikai koā te mou tafoki mai ʻeni kiate au, pea fakatomala mei hoʻomou ngaahi angahalá, ʻo liliu, koeʻuhi ke u fakamoʻui ʻa kimoutolu?”

ʻOku tali ʻe ha tokolahi ʻi he uike kotoa ʻa e fakaafe ʻa e Fakamoʻuí, ʻaki ʻenau foki ki honau tuʻunga fakaākongá mo e mālohi ʻi he Siasí, ʻo fekumi fakalongolongo mo loto-fakatōkilalo ki he fakamoʻui ʻoku talaʻofa mai ʻe Sīsuú. Pea ʻoku ʻikai ke tatau ia mo e ngaahi fakamatala ʻoku faʻa talanoaʻí, he ʻoku kei tokolahi fau hotau toʻu tupu ʻoku nau fili ke kei mālohi pea mo fakatupulaki ʻenau tui kia Sīsū Kalaisí.

ʻI he taimi naʻe faingataʻa ai ki he kau muimui ʻo Sīsū ʻi Kāpaneumé ʻEne ngaahi akonakí pea nau fili ke mavahé, naʻá Ne tafoki ki Heʻene Kau ʻAposetoló ʻo fehuʻi ange, “ʻE ʻalu mo kimoutolu foki?”

Ko e fehuʻi eni kuo pau ke tau takitaha tali ʻi heʻetau fehangahangai mo ʻetau ngaahi taimi ʻo e siviʻi fakafoʻituituí. ʻOku kei mahuʻinga mo mālohi pē ʻa e tali ʻa Pita kia Sisuú: “Te mau ʻalú kia hai? ʻoku ʻiate koe ʻa e ngaahi lea ʻo e moʻui taʻengatá.”

Ko ia ai ʻi hoʻo fakakaukau ki he fakaafe ʻa e Fakamoʻuí ke foki mai kiate Iá, ko e hā nai ha meʻa te ke ako mei he talanoa ʻo e fuʻu uiloú?

  1. ʻOku ʻikai faʻa faingofua mo fiemālie ʻa e hala fokí, ka ʻoku mahuʻinga ia. ʻI he taimi naʻe toe fokotuʻu hangatonu ai ʻemau fuʻu uiloú, naʻe tutuʻu kotoa hono ngaahi vaʻá. Naʻe ʻikai ke fakaʻofoʻofa ia. ʻE lava foki ke tau ongoʻi feifeiavale ʻi heʻetau tukuange atu ʻa e ngaahi tōʻonga motuʻá mo e loto-hīkisiá. ʻI hono fakatefito hoʻo tuí ʻia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí—ʻa e sinoʻi ʻakaú mo e ngaahi aká—te ke maʻu ai ʻa e ʻamanaki lelei mo e loto-toʻa ke kamataʻi ʻa e ʻuluaki sitepu ʻo e foki maí.

  2. Naʻe taʻu lahi pea toki maʻu ʻe heʻemau fuʻu uiloú hono mālohi mo e fakaʻofoʻofa kimuʻá. Ko e taimi ní ʻoku toe mālohi mo fakaʻofoʻofa ange ia ʻi he taimi kimuʻá. Faʻa kātaki ʻi he tupulaki hoʻo tuí mo e fakamoʻoní foki. ʻOku kau heni ʻa e ʻikai ke ʻita ʻi he ngaahi lea taʻe-maaʻusia hangē ko e “Naʻá ke ʻi fē ai pē ʻi he ngaahi taʻu mai koeé?”

  3. Naʻe ʻikai ke mei lava ʻa e fuʻu uiloú ʻo moʻui ka ne taʻeʻoua hono toutou tokangaʻi mo fuʻifuʻí. Te ke tanumaki hoʻo tuí mo hoʻo fakamoʻoní ʻi hoʻo keinanga ʻi he tēpile sākalamēnití ʻi he uike takitaha pea ʻi hoʻo moihū ʻi he fale ʻo e ʻEikí.

  4. Hangē pē ko e fiemaʻu ʻe he uiloú ʻa e huelo ʻo e laʻaá ke toe tupu hono ngaahi vaʻá mo e laú, ʻe pehē foki ʻa e tupulaki hoʻo fakamoʻoní ʻi hoʻo ongoʻingofua ʻa e ngaahi ongo pea mo e fakamoʻoni ʻa e Laumālié. Ako meia ʻAmuleki, ʻa ia naʻá ne fakamatalaʻi hono taimi ko ha mēmipa māmālohí ʻaki ʻene pehē, “Naʻe tuʻo lahi hono ui au kae ʻikai te u fie fanongo.”

  5. Naʻe ʻiloʻi ʻe hoku kaungāʻapí ʻa e meʻa ʻe lava ke toe aʻusia ʻe he fuʻu uiloú. ʻOku pehē pē foki hono ʻafioʻi ʻe he ʻEikí hoʻo tuʻunga malava fakalangí mo e tuʻunga ʻe lava ke aʻu ki ai hoʻo tuí mo e fakamoʻoní. He ʻikai ke Ne teitei liʻaki koe. ʻE lava ke fakamoʻui ʻa e maumau kotoa pē ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku ʻi ai ʻa e fiefia ʻi he langí kiate kinautolu ʻoku foki maí. ʻOku fiemaʻu koe, pea ʻoku ʻofeina koe. ʻOku ou fakamoʻoni ko Sīsū Kalaisi hotau Fakamoʻuí pea ʻokú Ne tāpuekina ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku foki mai kiate Iá ʻaki ʻa e nonga lahi ange mo e fiefia lahi. ʻOku ʻikai kuku maʻu Hono toʻukupu ʻaloʻofá ka ʻoku mafao mai ia kiate koe. ʻOku ʻikai fuʻu tōmui ke ke foki mai. ʻOku mau talitali lelei koe ki ʻapi, ʻaki ʻa e kotoa ʻo e ʻofa ʻi homau lotó. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Naʻe hoko ʻeni pea ʻoku kei hoko pē ia ko e ʻapi misiona ki he Misiona Washington Spokane. Ko e ngaahi ʻata ʻo e fuʻu uiloú, naʻe faitaaʻi ia ʻe hoku uaifi ko Siakuí.

  2. 3 Nīfai 9:13. Fakatokangaʻi ange ko e fakaafe ke fakatomalá ʻoku ʻaonga ia kiate kitautolu kotoa. Vakai, 1 Sione 1:8 (“Kapau te tau pehē, ʻoku ʻikai haʻatau angahala, ʻoku tau kākaaʻi ʻa kitautolu”) mo e fakaafe ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ke fakatomala fakaʻahó: “Ko e Mālohi ʻo e Ivi Fakalaumālié,” Liahona, Mē 2022, 98-99.

  3. Vakai, Quentin L. Cook, “Ko e Fehangahangai mo e Ngaahi Pole ʻo e Moʻuí mo e Tuí” (fakataha lotu fakaemāmani lahi maʻá e kakai lalahi kei talavoú, 14 Nōvema, 2023), Gospel Library: “Ke mou meaʻi, ko e toʻu tupu mo e kakai lalahi kei talavou ko ia ʻoku māmālohi pe mavahe mei he Siasí ʻoku ʻikai tokolahi hake ia ʻi he kuohilí, ʻo hangē ko e fakamatala ʻa e tokolahi. Kuo fakautuutu ʻaupito ʻa e tokolahi ʻo e kau faifekau kuo uiuiʻi ke ngāué. ʻOku hokohoko atu ke kaka ki ʻolunga ʻa e peseti ʻo e toʻu tangata kei tupu hake ʻoku kau ki he siasí. ʻIkai ngata aí, kuo hiki hake foki mo e tokolahi ʻo e kakai lalahi kei talavou ʻoku ʻalu ki he ʻinisititiutí.”

    Vakai foki, D. Todd Christofferson and Clark G. Gilbert, “Video: Elder Christofferson Challenges Narrative, Says Spirit Working in Youth,” Church News, Dec. 13, 2024, newsroom.ChurchofJesusChrist.org.

  4. Sione 6:67.

  5. Sione 6:68.

  6. Vakai, ʻAlamā 5:28.

  7. Vakai, Dieter F. Uchtdorf, “Tauhi ʻa e Aká, pea ʻe Tupu ʻa e Ngaahi Vaʻá,” Liahona, Nōvema 2024, 102: “Ko Sīsū Kalaisi mo ʻEne feilaulau fakaleleí ko e aka ia ʻo ʻetau fakamoʻoní. Ko e toenga kotoa ʻo e ngaahi meʻa kehé ko e ngaahi vaʻa. … ʻI he taimi ʻoku tau fakatupulaki ai ʻetau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí, ʻoku ou fifili pe ʻoku tau faʻa fetoʻoaki ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa e ngaahi vaʻá ko ha ngaahi aka. … Tauhi ʻa e ngaahi aká, pea ʻe tupu ʻa e ngaahi vaʻá.”

  8. Vakai, ʻAlamā 32:41.

  9. Vakai, Russell M. Nelson, “Fakakaukau Fakasilesitiale,” Liahona, Nōvema 2023, 119: “Ko e fakamoleki ko ia ha taimi lahi ʻi he temipalé ʻokú ne tanumaki ʻa e tuí. Pea ʻe tokoniʻi koe ʻe hoʻo ngāue mo e lotu ʻi he temipalé ke ke fakakaukau fakasilesitiale.”

    Vakai, Russell M. Nelson, “Fiefia ʻi he Meʻaʻofa ʻo e Ngaahi Kī ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí,” Liahona, Mē 2024, 122: He ʻikai ha meʻa ʻe tokoni lahi ange kiate koe ke ke pīkitai ai ki he vaʻa ukameá ka ko e faʻa moihū ʻi he temipalé. … He ʻikai ha meʻa te ne fakaivia hoʻo fakamoʻoni ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí mo ʻEne Fakaleleí pe tokoni ke mahino lahi ange kiate koe ʻa e palani fisifisimuʻa ʻa e ʻOtuá.

  10. Vakai, ʻAlamā 32:28.

  11. ʻAlamā 10:6.

  12. Vakai, Patrick Kearon, “Ko e Taumuʻa ʻa e ʻOtuá ke ʻOmi Koe ki ʻApi,” Liahona, Mē 2024, 87: “ʻOku fekumi taʻetūkua ʻa e ʻOtuá kiate koe.”

  13. Vakai, Jeffrey R. Holland, “Broken Things to Mend,” Liahona, May 2006, 69–71.

  14. Vakai, Luke 15:11–32; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:13.

  15. Vakai, Sione 15:9.

  16. Vakai, ʻAlamā 5:33.

  17. Vakai, Russell M. Nelson, “ʻE Toe Hāʻele Mai ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí,” Liahona, Nōvema 2024, 122: “ʻOku ʻikai ke fuʻu vave pe fuʻu tōmui ke ke hoko ko ha ākonga līʻoa ʻa Sīsū Kalaisi. Pea te ke toki aʻusia kakato ai ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo ʻEne Fakaleleí.”

    Vaki foki, Russell M. Nelson, “Ko e Mālohi ʻo e Ivi Fakalaumālié,” 99: “Kapau ʻokú ke ongoʻi kuó ke hē ʻo fuʻu mamaʻo pe fuʻu fuoloa mei he hala ʻo e fuakavá pea ʻikai ha founga ke toe foki, ʻoku ʻikai ke moʻoni ia.”