Konifelenisi Lahi
Tuí: Ko Ha Vā Fetuʻutaki Vāofi ʻo e Falalá mo e Mateakí
Konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2025


11:17

Tuí: Ko Ha Vā Fetuʻutaki Vāofi ʻo e Falalá mo e Mateakí

ʻOku tupulaki ʻa e tuí ʻi heʻetau falala kia Sīsū Kalaisí pea mālohi ʻi heʻetau faivelenga mo mateakiʻi Iá.

ʻI hoku taʻu 17, naʻá ku aleapau mo hoku kaungāmeʻa ko Housei Luí ke akoʻi ia ke poto ʻi he kakaú. Ko ia ʻi ha pongipongi ʻe taha, naʻá ma tuku ai ha taimi pau ke ako kakau. ʻI he ʻosi ʻema ako kakaú peá u kamata mavahe mei he vai kaukaú, naʻá ku fanongo ki he kaila hoku kaungāmeʻá ki ha tokoni. Naʻá ne melemo ʻi he tafaʻaki loloto ʻo e vai kaukaú.

Naʻá ku puna ki he loto vaí ʻo kakau kiate ia mo lotua ha tokoni. ʻI heʻeku puke hono nimá ke fusi hake ia ki ʻolungá, naʻe kaka hoku kaungāmeʻa kumi moʻuí ʻi hoku tuʻá ʻo piki maʻu ʻi hoku kiá ʻou mei fulutāmakia. Ko e taimi ní kuó ma fakatou melemo. Naʻá ku feinga ʻaki hoku lelei tahá ke kakau ki ʻolunga, pea naʻá ku lotu ʻaki hoku mālohí kotoa ki ha mana mei he ʻOtuá. Pea māmālie mo pau, ʻa e hoko mai ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi heʻeku ongoʻi ha nima ʻoku ala mai ʻo ʻohake au ki he tafaʻaki mamaha ʻo e vai kaukaú, ʻo ma fakatou hao ai.

Naʻe fakapapauʻi mai ʻe he aʻusia ko ʻení ha lēsoni mahuʻinga naʻe akoʻi mai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “Ko e taimi ʻokú ke kakapa hake ai ki he mālohi ʻo e ʻEikí ʻi hoʻo moʻuí ʻaki e mālohi tatau ʻoku maʻu ʻe ha taha ʻoku melemo, ʻi he taimi ʻoku taufā mo feinga ai ke mānavá, te ke maʻu e mālohi meia Sīsū Kalaisi.”

Siʻi fānau mo e kakai kei talavou, ʻoku ou fie lea atu ʻi he ʻahó ni ʻo kau ki he tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻo e tui kia Sīsū Kalaisí.

ʻOku ʻUhinga ʻa e Tui kia Kalaisí ko e Falala Kiate Ia

Ko e hā hono ʻuhinga ʻo e tui kia Sīsū Kalaisí? ʻOku ʻuhinga nai ia ʻoku tau tui kiate Ia pe maʻu ha fakamoʻoni ʻokú Ne moʻui? Mahalo ʻe lava ke kamata ʻaki ia, ka ʻoku mahulu ange ia ai. Kuó ke fakakaukau nai ko e tuí ko ha falala? Fakakaukau ki he tokotaha ʻokú ke falala taha ki aí—mahalo ko ha mēmipa ʻo e fāmilí pe ko ha kaungāmeʻa. Ko e hā ʻokú ke falala ai kiate kinautolú? Mahalo pē koeʻuhí he kuó ke sio tonu heʻenau ʻofa mo e tokoni maʻu peé.

ʻI heʻetau tui kia Kalaisí, ʻoku tau fakatokangaʻi ʻEne ngaahi tāpuakí mo fakatupulaki ha vā fetuʻutaki ʻo e falalá mo Ia.

Te ke Fakatupulaki Fēfē Hoʻo Falala kia Kalaisí?

ʻI ha fakataha lotu kimuí ni ʻa e toʻu tupú, naʻe fakaafeʻi ai kimoutolu ke fakalaulauloto fakalongolongo ki ha taimi ʻi hoʻo moʻuí naʻá ke maʻu ai ha huelo ʻo ha maama fakalangi. ʻAhiʻahiʻi ʻa e foʻi ngāue ko ʻení!

Kamata ʻaki haʻo fakalaulauloto kia Kalaisi mo e fiefia ʻoku ʻomi ʻe Heʻene Fakaleleí mo e ongoongoleleí ki hoʻo moʻuí. Hiki foki mo ha lekooti ʻo e “ngaahi manatu melie fakalaumālie fakangalongataʻa” ʻo e ngaahi taimi naʻe ʻi ai ʻa e ʻOtuá maʻau, niʻihi ʻokú ke ʻofa aí, pea mo e kakai ʻi he folofolá. Ka he ʻikai ʻomi ʻe he ngaahi fakamoʻoni ko ʻení ha mālohi ki hoʻo moʻuí kae ʻoua kuo tongi ia ʻe he Laumālié ʻi he “kakano” ʻo ho lotó. Ko ia, fakalaulauloto pea lekooti ʻa e meʻa kotoa naʻe fokotuʻutuʻu ʻe he ʻOtuá ke hoko ai ʻa e ngaahi mana ko ʻení ʻi he taimi totonu.

Hokó, fakaʻaongaʻi ʻa e foʻi ngāué ni ko ha faingamālie ia ke ofi ange ai ki he ʻOtuá. Lotu ki hoʻo Tamai Hēvaní ʻo hangē pē ko haʻo toki fuofua fai iá. Fakahaaʻi hoʻo ʻofa mo e houngaʻia ʻi Heʻene ngaahi tāpuakí. Pea naʻa mo haʻo kole kiate Ia ke ke ʻiloʻi ʻEne ongo kiate koé mo e feituʻu ʻoku huʻunga ki ai hoʻo moʻuí.

Kapau ʻokú ke fakamātoato mo loto-fakatōkilalo, te ke fanongo ki Heʻene talí pea kamataʻi leva ha vā fetuʻutaki fakataautaha mo tuʻuloa mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi. ʻIkai ngata aí, ka ʻe mahuʻingamālie leva hoʻo tōʻonga moʻui fakalotú! Hangē ko ʻení, te ke ʻamanaki lelei atu ki hoʻo ngaahi lotú, ako fakatāutahá, mo e moihū ʻi he temipalé ko ha ngaahi faingamālie ke ʻiloʻi lelei Kinaua pea feohi mo Kinaua.

ʻOku Tupulaki ʻa e Tuí ʻi he Mateakí

Fakatokangaʻi ange ʻoku tupulaki ʻa e tuí ʻi heʻetau falala kia Sīsū Kalaisí pea mālohi ʻi heʻetau faivelenga mo mateakiʻi Iá. Kapau ʻokú ke fiemaʻu ha vā fetuʻutaki moʻoni mo Kalaisi, fakahaaʻi ia kiate Ia ʻaki hono fakahoko ʻa e ngaahi fuakavá pea tauhi faivelenga mo mateakiʻi kinautolu. ʻOku langaki ʻa e ʻamanaki leleí ʻi hono fakahoko ʻo e ngaahi fuakava mo Sīsū Kalaisí. ʻOku langaki ʻa e tuí ʻi hono tauhi kinautolú.

Tuku ke u ʻoatu ha sīpinga fakataautaha: ʻI heʻeku kei siʻí, naʻá ku ʻiloʻi ʻi ha ʻaho ʻe taha ʻa e tangi toko taha pē ʻeku faʻeé. ʻI heʻeku ʻeke ange pe ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻoku tangi aí, naʻá ne tali fakalelei mai, “ʻOku ou loto ke ke hoko ko ha kiʻi tamasiʻi angalelei.” Neongo ʻeku ʻiloʻi naʻe ʻikai ke u fakatupu ʻene loto-mamahí, ka naʻá ku ʻofa mo falala ki heʻeku faʻeé ʻi ha toe taha peá u loto ke siʻisiʻi ange ʻene faingataʻaʻiá. Ko ia, naʻá ku tangi mo palōmesi ange ʻi he ʻaho ko iá ʻi he loto-fakamātoato moʻoni ʻe ala maʻu ʻe ha kiʻi taʻu hiva, te u feinga maʻu pē ke hoko ko e foha lelei taha te ne laukau ʻakí.

Te ke lava nai ʻo fakakaukauloto ki he mālohi naʻe maʻu ʻe he palōmesi ko iá—pea kei pehē pē—ʻiate aú?

Naʻe tataki ʻe he palōmesi ko ia ki [heʻeku faʻeé] ʻeku moʻuí. Kimuʻa peá u fakahoko ha ngaahi filí, te u fakakaukauʻi pe ʻe hoko ʻeku tōʻongá ko ha meʻa ke ne fiefia ai. Naʻe hoko ʻa e haʻi ʻo e palōmesi ko ʻení mo hoku vā mo ʻeku faʻeé ko e tuʻunga pau ia ʻo hoku ʻulungāngá ʻi hono kotoa ʻo ʻeku moʻuí.

Hili ha ngaahi taʻu lahi kimui ange, ʻi heʻeku ʻiloʻi lelei ange ʻa Sīsū Kalaisí, naʻá ku ʻosi ʻiloʻi ʻe au ʻa e founga ke fakatefito ai ʻeku tuí ʻiate Iá. Naʻá ku fai ha ngaahi fuakava mo e ʻEikí, pea ʻi heʻeku feinga ke tauhi kinautolú, kuó Ne fakamolemoleʻi ʻeku ngaahi agahalá, tataki ʻeku moʻuí, pea “fakafonu au ʻaki ʻa ʻene ʻofá” ki he kotoa ʻo hoku lotó. Kuo fakatōkakano ʻe Kalaisi ʻiate au ha ʻofa, fakaʻapaʻapa, mo ha mateakiʻi moʻoni kiate Ia.

ʻOku mahino nai kiate koe ʻa e ʻuhinga “ʻoku hoko ai ʻa e tuí ko ha tefitoʻi moʻoni ʻo e ngāué,” pea ʻi he “taʻemaʻu ʻa e tuí ʻoku ʻikai mafai [ke] fakafiemālieʻi [ʻa e ʻOtuá]”?

ʻI hoʻo feinga ke fai ʻa ia ʻoku fakahōifua kiate Iá, te ke lea ʻo hangē ko Siosefa ʻi ʻIsipité ʻi he taimi naʻe fakataueleʻi ai ia ʻe he uaifi ʻo Pōtifá, “ʻE fēfē ʻeku fai ʻa e hala lahí ni, ke u halaia ai ki he ʻOtuá?” Pea ʻi he taimi ʻoku fehangahangai ai mo e fakafepakí, te ke lea ʻo hangē ko e Palōfita kei talavou ko Siosefá, “Naʻá ku ʻiloʻi ia, peá u ʻiloʻi ʻoku ʻafioʻi ia ʻe he ʻOtuá, pea ʻe ʻikai te u lava ʻo fakaʻikaiʻi ia … naʻá ku ʻiloʻi kapau te u fai pehē te u fakatupu houhau ai ki he ʻOtuá.”

Ko ia ko e tui kia Sīsū Kalaisí ko ha fefalalaʻaki ʻoku fakatupulaki ʻi he faimateakí mo e ʻofá. Ko hono fakalea ʻe tahá, ʻi he houngaʻia ki he ʻofa manavaʻofa ʻa e ʻOtuá (hesed), ʻoku fakahaaʻi ʻetau ʻofa mateakí (emunah) ʻi hono tauhi ʻEne ngaahi fekaú.

ʻOku palōmesi mai ʻa Kalaisi, “Ko ia ʻokú ne maʻu ʻeku ngaahi fekaú, ʻo fai ki aí … ʻe ʻofa ʻa ʻeku Tamaí kiate ia, pea te u ʻofa mo au kiate ia, pea te u fakahā au kiate ia.” Kapau te ke tukupā ke tauhi mateaki kiate Ia, te Ne fakahā ʻEne ʻofá kiate koe.

Tui ʻi he Uhouhonga ʻo e Faingataʻá

Ka te ke tali fēfē nai ha ngaahi tūkunga faingataʻa pehē ʻoku fiemaʻu ai ʻEne ngaahi maná? Neongo ʻoku pau ke hoko mai ʻa e ngaahi faingataʻá pea fakamanavahē ʻi he taimi ʻe niʻihi, ʻaʻeva loto-toʻa pē kiate Ia, ʻo hangē pē ko e fakaafe e moto ʻa e konifelenisi KFT ki he 2025: “Sio pē kiate au ʻi he fakakaukau kotoa pē; ʻoua ʻe tālaʻa, ʻoua ʻe manavahē.”

Te ke Lava Fēfē ʻo ʻAʻeva Loto-toʻa Kiate Ia?

Fakakaukauloto ko ha tokotaha kumi fonua koe ʻi ha feituʻu taʻeʻiloa. Ke lavaʻi ʻa e ngaahi faingataʻa ʻi muʻá, te ke fiemaʻu ha maʻuʻanga maama. Ko hoʻo angatonu ki he ʻOtuá mo hoʻo feohi maʻu pē mo Iá ʻa e lolo ki hoʻo māmá. Ko ia, ʻi hoʻo fehangahangai mo e ngaahi tūkunga fakapoʻuli mo faingataʻá, ʻe ʻikai te ke fononga kuikui ki ai, ka te ke fakamoʻui hoʻo maama kuo fonu ʻi he lolo ʻo e tui kia Kalaisí ke ne ʻomi ʻa e ʻata ʻo e ʻamanaki leleí ʻi he hala ʻoku taʻepaú. ʻE fakatupulaki ʻe hoʻo ngaahi aʻusia ʻi he kuohilí hoʻo ʻamanaki lelei ʻe hanga ʻe he ʻEikí ʻo tokoniʻi koe ʻi hoʻo fonongá.

Tokotaha lue mo ha kiʻi maama.

Ko e Hā ʻa e Lahi Hoʻo Tupulakí ʻi Hoʻo ʻAmanaki Lelei mo e Tui kia Kalaisí?

Manatuʻi ʻeku talanoa ki he vai kaukaú? ʻI he momeniti faingataʻa ko iá, naʻe hoko mai ʻa e maná ʻi he founga naʻá ku ʻamanaki ki aí, ka ʻoku ʻikai fakapapauʻi mai ʻe he ʻOtuá ʻe fai maʻu pē ʻo fakatatau ki hotau lotó. Kuo pau ke fakatefito ʻetau tuí ʻia Kalaisi mo ʻetau ʻamanaki lelei ki Heʻene ngaahi tāpuakí, ʻi Heʻene finangalo ke foaki mai kinautolú. “ʻAmanaki ki ha ngaahi mana,” kae “tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí.”

Ngaahi Talaʻofa ʻa e ʻEikí ki Hono Kakai Faivelengá

Siʻoku ngaahi kaungāmeʻa kei talavou, ʻoku mau ʻofa mo falala atu kiate kimoutolu! ʻOku mou kau ki he fāmili ʻo e ʻOtuá mo e fānau ʻo e fuakavá. Tui pea falala kia Sīsū Kalaisi. Te Ne tuku ke mou lava ʻo hoko moʻoni ko ʻEne kau ākonga.

ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke kamata ʻi he ʻahó ni hoʻomou tanumaki homou vā mo Sīsū Kalaisí. Fai ha tukupā ke ʻoua naʻa mou teitei liʻaki Ia.

ʻE tākiekina ʻe hoʻomou mateaki, ʻofa, mo e falala kia Kalaisí ʻa homou ʻulungāngá mo e tuʻunga totonú ke hangē ko Iá. Te mou maʻu ha loto-falala mo ha mālohi ke ikunaʻi ʻa e ngaahi ʻohofi ʻa Sētané. Pea ʻi hoʻo fai ha ngaahi fehalaākí, te ke fakaʻamua ʻEne fakamolemolé. Ko hono fakaʻosí, ʻe mālohi ange hoʻomou ʻamanaki lelei ki homou kahaʻú. Te Ne falala ke ʻoatu Hono mālohí ke malava ha faʻahinga meʻa pē ʻokú Ne ʻamanaki atu meiate koe, naʻa mo e mālohi ke foki ki Hono ʻaó.

ʻOku ou fakamoʻoni ki he fiefia ʻoku maʻu ʻi hono hivaʻi ʻo e “hiva ʻo [e] ʻofa huhuʻí” pea mo hono “ʻtakatakaiʻi taʻengata ʻe he ongo toʻukupu ʻo ʻene ʻofá.” ʻI he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.