Konifelenisi Lahi
Ko Koe ko e Kalaisí
Konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2025


11:12

Ko Koe ko e Kalaisí

(Mātiu 16:16)

ʻOku tau loto ke tui ʻetau fānaú kia Sīsū Kalaisi, kau kia Sīsū Kalaisi mo Hono Siasí ʻo fakafou ʻi he fuakava, pea fāifeinga ke hoko ʻo hangē ko Sīsū Kalaisí.

ʻI he kalasi fā homa foha ko ʻĪlaí, naʻe fokotuʻutuʻu heʻene kalasí ha puleʻanga fakangalingali ʻa ia naʻe fili ai ia ʻe hono toʻú ke hoko ko e fakamaau ʻi he kalasí. ʻI ha ʻaho ʻe taha, naʻe ʻaʻahi mai ha fakamaau moʻoni mei he Fakamaauʻanga ʻIutā Vāhenga Hono Uá, naʻá ne fakatui hono pulupulu fakamāú ʻia ʻĪlai, peá ne fakafuakavaʻi leva ia ki he lakanga ʻi honau kalasí. Naʻe fakatupu ʻe he meʻá ni ha vēkeveke ʻi he loto kei siʻi ʻo ʻĪlaí ke ne mahuʻingaʻia ʻi he ako laó pea mo e Tokotaha Fokotuʻu Fonó, ʻa Sīsū Kalaisi.

Hili ha taʻu lahi ʻo e feinga faivelengá, naʻe maʻu ʻe ʻĪlai ha fakaafe ke ʻinitaviu mo e taha ʻo e ngaahi ʻapiako lao naʻá ne fili ki aí. Naʻá ne talamai, “Mami, naʻe ʻeke mai ha ngaahi fehuʻi ʻe 10. Ko e fehuʻi fakaʻosí, ʻʻOkú ke maʻu mei fē ʻa e founga fakapapauʻi ʻo e meʻa ʻoku totonú mo halá?’ Naʻá ku talaange ʻi he kotoa ʻo e hisitōliá kuo maʻu ʻe he tangatá ʻa e ngaahi founga fakapapauʻi ʻo e ʻulungaanga ʻoku totonu mo halá ʻaki hono faʻifaʻitaki ʻenau moʻuí ki ha ngaahi sīpinga angamaheni. Ko e sīpinga angamaheni ʻo e ʻulungāngá ʻoku ou fāifeinga ke fakatatau ki ai ʻeku moʻuí ko Sīsū Kalaisi. Naʻá ku talaange kapau ʻe tauhi ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá ki he ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he Malanga ʻi he Moʻungá, ʻe hoko ʻa e māmaní ko ha feituʻu lelei mo melino ange.” Naʻe ʻosi leva ʻa e ʻinitaviú, peá ne fakakaukau pē, “Ko e ʻosi ē ʻeku ngaahi fakaʻānaua heʻeku kei siʻí. ʻOku ʻikai ha taha ia ʻi he ako fakaʻatamaí ʻe fie fanongo kau kia Sīsū Kalaisi.”

Hili ha uike ʻe ua mei ai, naʻe tali ʻa ʻĪlai ke hū fakataha mo ha sikolasipi. Kimuʻa pea fakapapauʻi ʻe huú, naʻa mau ʻaʻahi ki he ʻapiakó. Naʻe hangē ʻa e ʻapiako laó ha palasi ʻi he kuongamuʻá pea naʻe tuʻu ia ʻi ha tafungofunga ʻo hanga hifo ki ha anovai fakaʻofoʻofa. Ko e fakaʻohovalé, ʻi heʻemau lue atu ʻi he laipeli fakaʻofoʻofá mo e fakafaletolo masaní, naʻa mau sio ki he ngaahi ʻulungaanga mei he Malanga ʻi he Moʻungá naʻe tā ʻi ha ʻū fuka mo tohitongi ʻi he maká.

Ko e Malanga ʻi he Moʻungá ʻa e malanga maʻongoʻonga taha ia kuo faifaiange pea fakahokó, he ʻoku foʻou hono ngaahi akonakí. ʻOku ʻikai ha toe malanga te ne lava ʻo tokoni ke mahino lelei ange kiate kitautolu ʻa e tōʻonga ʻo Sīsū Kalaisí, ʻa Hono ngaahi ʻulungaanga fakalangí, pea mo ʻetau taumuʻa taupotu taha ke hoko ʻo hangē ko Iá.

Ko e hoko ko ia ko ha ākonga ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he kotoa ʻo e moʻuí ʻoku kamata ia ʻi hotau ʻapí—pea ʻi he Palaimelí ʻo kamata mei he māhina 18. ʻOku tau loto ke tui ʻetau fānaú kia Sīsū Kalaisi, kau kia Sīsū Kalaisi mo Hono Siasí ʻo fakafou ʻi he fuakava, pea fāifeinga ke hoko ʻo hangē ko Sīsū Kalaisí.

Tui kia Sīsū Kalaisi

ʻUluakí, tui kia Sīsū Kalaisi.

Hili ʻa e malanga fekauʻaki mo e mā ʻo e moʻuí, naʻe faingataʻa ki he “tokolahi ʻo [e] kau akonga [ʻa e ʻEikí]” ke nau tali ʻEne ngaahi akonakí mo e tokāteliné, pea naʻa nau “foki ki mui … ʻo ʻikai toe ʻalu mo ia. Naʻe tafoki leva ʻa Sīsū ki he Toko Hongofulu Mā Uá ʻo fai ange ha fehuʻi fakatupu loto-mamahi moʻoni, “ʻE ʻalu mo kimoutolu foki?”

Naʻe tali ange ʻe Pita:

“ʻEiki te mau ʻalú kia hai? ʻoku ʻiate koe ʻa e ngaahi lea ʻo e moʻui taʻengatá.

“… ʻOku mau tui pea ʻilo pau ko koe ko e Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí.”

Hangē ko ia naʻe fakahaaʻi ʻe Pitá, ko e tuí “ko e maʻu ia ha tui ki ha taha pe ke tali ha meʻa ʻoku moʻoni.” Pea kuo pau ke fakatefito ʻetau tuí ʻi he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, kae iku ki he fakamoʻuí. “Te tau … fakaʻaongaʻi ʻetau tui kia [Sīsū] Kalaisí ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai ha fakamoʻoni ʻokú Ne moʻuí, ko [ha mahino] ki Hono ʻulungāngá [mo e natula totonú], pea mo ha ʻilo ko ʻetau feingá ke moʻui fakatatau mo Hono finangaló.”

Naʻe fakahā ʻe hotau palōfita ʻofeina ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, “Ko e tui kia Sīsū Kalaisí ʻa e fakavaʻe ki he tui kotoa pē mo hono maʻu ʻo e mālohi fakalangí.”

Te tau tokoniʻi fēfē ʻa e fānaú ke fakamālohia ʻenau tui kia Sīsū Kalaisí mo maʻu Hono mālohi fakalangí? ʻOku fiemaʻu ke tau hanga pē ki hotau Fakamoʻuí Tonu.

Naʻe folofola [ʻa e ʻEikí] ki he kakaí, ʻo pehē:

“Vakai, ko au ko Sīsū Kalaisi. …

“Tuʻu hake pea ʻunuʻunu mai. …

“… Naʻe ʻalu atu ʻa e fuʻu kakaí, ʻo nau ʻai honau nimá ki hono vakavaká, ʻo nau ala ki he ngaahi mataʻi faʻo ʻi hono nimá mo hono vaʻé; ʻo nau fai ʻeni, mo ʻalu takitaha … ʻo nau mamata ʻaki honau matá mo ala ʻaki honau nimá, pea nau ʻiloʻi pau mo fakamoʻoniʻi, ko ia ia.”

ʻOku ou fakaafeʻi koe ke ke fakalaulauloto pe ʻoku fēfē nai ʻeni ʻi he moʻui ʻa e fānau īkí. ʻOku nau fanongo nai ki he ngaahi fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí? ʻOku nau mamata nai ki ha ngaahi ʻīmisi ʻaʻapa mo molumalu ʻo ʻEne ngāue fakafaifekaú mo e tuʻunga faka-ʻOtuá? ʻOku nau ongoʻi nai mo fakatokangaʻi ʻa e fakamoʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki Hono moʻoní mo e tuʻunga fakalangí? ʻOku nau ʻiloʻi nai ʻEne pōpoakí mo e misioná?

Kau kia Sīsū Kalaisi mo Hono Siasí

Uá, kau kia Sīsū Kalaisi mo Hono Siasí.

Naʻe aʻusia ʻe he kakai ʻo e Tuʻi ko Penisimaní ha fuʻu liliu lahi ʻo e lotó pea naʻa nau fuakava ke līʻoa ʻenau moʻuí ki hono fakahoko ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá. Koeʻuhí ko e fuakava naʻa nau fakahoko mo e ʻOtuá mo Sīsū Kalaisí, naʻe “ui ʻa [kinautolu] ko e fānau ʻa Kalaisi, ko hono ngaahi foha, pea mo hono ngaahi ʻofefine.” ʻI heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku ʻi ai hotau fatongia ʻi he fuakava ke langa Hono puleʻangá mo teuteu ki Heʻene liuaki maí.

Naunau ke teuteuʻi ʻa e fānaú ki ha moʻui kakato ʻi he hala ʻo e fuakava ʻa e ʻOtuá.

Te tau tokoni fēfē ki he fānaú ke nau fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava toputapú? ʻI he fakamatala fakalahi A mo E ʻo e tohi lēsoni Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa ke kamataʻi ʻa e fepōtalanoaʻakí mo ha ngaahi lēsoni te ne fakamālohia ʻa e ngaahi fāmilí mo tokoniʻi ʻa e kau faiakó mo e kau takí ʻi honau fatongia toputapu ke teuteuʻi ʻa e fānaú ki ha moʻui kakato ʻi he hala ʻo e fuakava ʻa e ʻOtuá.

Hoko ʻo hangē ko Sīsū Kalaisí

Tolú, hoko ʻo hangē ko Sīsū Kalaisí.

ʻI he Tohi ʻa Molomoná, naʻe naʻinaʻi ʻa e Fakamoʻuí ki Heʻene kau ākonga naʻe toki uiuiʻí ke nau faʻifaʻitaki kiate Ia ʻi he lelei taha te nau lavá: “Ko e hā ʻa e anga ʻoku taau mo kimoutolú? Ko e moʻoni, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ke mou hangē pē ko aú.”

Te tau lava fēfē ʻo tokoni ki he fānau kuo papitaiso mo hilifakinimá ke nau fakahoko honau fatongia ʻi he fuakavá ke tānaki fakataha kinautolu mo e niʻihi kehé kia Sīsū Kalaisí? ʻOku fiemaʻu ki he hoko ko ha ākonga ʻi he moʻuí kotoa ke “fai … ki he folofolá, pea ʻoua naʻa ngata ʻi he fanongó” pē.

ʻI hono fakahoko ʻa e ngaahi fakaafé ki he kau ākonga siʻisiʻi taha ʻa e ʻEikí, kātaki ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e faingamālie kotoa pē ke tataki kinautolu, fakahinohinoʻi, ʻaʻeva mo kinautolu, mo tokoni ke nau ʻilo ʻa e Halá. Fealēleaʻaki mo e fānau iiki pelepelengesí ni ʻi heʻenau teuteu ke faiako, fakamoʻoni, lotu, pe tokoní kae lava ke nau loto-toʻa mo aʻusia ʻa e fiefia ʻi hono fakahoko honau ngaahi fatongiá. Fekumi ki ha ngaahi founga ʻoku ueʻi fakalaumālié ke tokoniʻi kinautolu ke nau ʻiloʻi ko honau Siasi ʻeni pea ʻoku ʻi ai honau fatongia mahuʻinga ke fakahoko ʻi he teuteu ki he liuaki mai ʻa e Fakamoʻuí.

‘I he hoko ʻa Sīsū Kalaisi ko e taumuʻa ʻo ʻetau moʻuí, ʻoku liliu leva ʻo taʻengata ʻa e meʻa ʻoku tau fakaʻānaua ki aí mo e founga ʻoku tau fakaʻānauá. ʻOku liliu ʻe he uluí ʻa e meʻa kotoa pē! ʻOkú ne liliu hotau natulá “ʻo ʻikai ai te [tau] toe maʻu ha holi ke faikovi, kā ke failelei maʻu ai pē.” ʻOkú ne liliu ʻa e founga ʻoku tau fakaʻaongaʻi ai hotau taimí, maʻuʻanga tokoní; mo e meʻa ʻoku tau lau, sio, fanongo ki ai mo vahevahé. ʻOkú ne liliu foki ʻetau tali ʻi ha ʻinitaviu fakaʻekatēmika makehe ʻoku makatuʻunga ai ʻa e ngāue maʻuʻanga moʻuí.

ʻOku fiemaʻu ke tau fakaulo ʻa e Maama ʻo Sīsū Kalaisí ki he tapa kotoa pē ʻo ʻetau moʻuí. Kapau ʻoku ʻikai ke tau fakamoʻoni ʻi hotau ʻapí mo e fakatahaʻanga kotoa pē ʻo e Siasí ni ki he moʻoni ʻo Hono tuʻunga faka-ʻOtua ʻi he maama fakalaumālié, ko Hono misiona fakalangí, mo ʻEne Toetuʻu naʻe fakahaofi ai mei he pōpula ʻo e maté, tā ko ʻetau ngaahi pōpoaki ʻo e ʻofá, tokoní, faitotonú, loto-fakatōkilaló, houngaʻiá mo e manavaʻofá ʻe lava ke hoko pē ia ko ha lea fakalotolahi fekauʻaki mo e moʻui fakapotopotó. Ka naʻe taʻeʻoua ʻa Sīsū Kalaisi he ʻikai ha mālohi ke liliu, ʻikai ha taumuʻa ke fakatuʻamelie ki ai, pea ʻikai ha fakalelei ki he ngaahi pole ʻo e moʻuí. Kapau te tau fakavaʻivaʻinga ʻi hotau tuʻunga ko e ākonga ʻo Sīsū Kalaisí, ʻe lava ke fakatuʻutāmaki ia ki heʻetau fānaú.

ʻI he taimi ʻoku tau tala ai ki heʻetau fānaú ʻoku tau ʻofa ʻiate kinautolú, ʻoku tau talaange nai ʻoku ʻofa foki mo ʻenau Tamai ʻi Hēvaní mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí ʻiate kinautolu? ʻE lava ke fakafiemālieʻi mo fakalotoa kinautolu ʻi heʻetau ʻofá, ka ʻoku lava ʻe Heʻena ʻofá ʻo fakamāʻoniʻoniʻi, hakeakiʻi, mo fakamoʻui.

Ko e Sīsū ko ʻení ʻoku ʻikai totonu ko ha Sīsū faʻufaʻu pē ia, pe ko ha Sīsū ʻoku ʻikai hano anga, pe ʻikai hano sino, pe ko ha Sīsū fakavaʻivaʻinga, pe taʻeʻiloa, ka ko ha [Sīsū] nāunauʻia, māfimafi, toetuʻu, hakeakiʻi, molumalu, maʻongoʻonga, pea ko e ʻAlo Tofu Pē Taha Ia ʻo e ʻOtuá naʻe Fakatupú, ʻa ia ʻoku māfimafi ke fakamoʻuí. Pea hangē ko e fakamoʻoni mālohi mai kiate au ʻa ha kiʻi tamasiʻi ʻi he ʻOtu Filipainí, “ʻOku mau taau ke fakahaofi!” ʻI he huafa toputapu mo māʻoniʻoni ʻo Ia “kuo fakahā ʻe he ʻOtuá ko e feilaulau fakalelei [maʻongoʻongá],” ʻa Sīsū Kalaisi, ʻēmeni.