2025
Liuliunga e Fiefiá: Ko ha Lēsoni ʻi he Fika Fakasilesitialé
Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ʻEpeleli 2025


Fakaʻilekitulōnika Pē

Liuliunga e Fiefiá: Ko ha Lēsoni ʻi he Fika Fakasilesitialé

ʻE lava ke ʻomi ʻe ha liliu ʻi he fakakaukaú fekauʻaki mo e lavameʻa mo e monūʻia ʻa e kakai kehé ha fiefia lahi ange. Pea ʻi he fika ʻa e ʻEikí, ʻoku ʻuhinga ia ki he mana ʻo e liuliungá.

toʻu tupu

Tau talanoa ki ha meʻa te ne lava ʻo ʻai hoʻo moʻuí ke lelei mo fiefia ange.

Kae tomuʻa fakakaukau angé ki he meʻa te ke fai ʻi he tūkunga ko ʻení:

ʻOku tala atu fiefia ʻe hoʻo kaungāmeʻá naʻá ne maʻu ha maaka haohaoa ʻi heʻene sivi fiká. Kuó ke fakaʻamu maʻu pē ke maʻu ha maaka haohaoa ʻi ha sivi fika, ka kuo teʻeki pē ke ke lava ʻo maʻu ia. Ko e hā hoʻo fakafōtunga ʻe faí?

Te ke pehē: (a) “ʻOku ou fakaʻamu ne u lava ʻo maʻu ha maaka haohaoa, ka ʻoku ʻikai teitei fakamatalaʻi lelei ʻe heʻeku faiakó e ngaahi meʻá” pe (e) “ʻOku tōatu ia! Pau pē naʻá ke ako mālohi ʻaupito”?

Kapau naʻá ke fakakaukau, “Hoi, ko e—(e),” tā ʻokú ke ʻosi ʻi ha tuʻunga ke fakatupulaki ʻa e fiefiá ʻi hoʻo moʻuí mo e moʻui ʻa e niʻihi kehé. Kae mahalo he ʻikai foki ke ke ʻiloʻi pe ko e kakai ʻe toko fiha te nau tali ʻaki e (a) kapau naʻa nau faitotonu—pea mo hono faingataʻa moʻoni kiate kinautolu e (e) ʻi ha tūkunga moʻoni ʻo e moʻuí.

Ko ia, ko e kī ʻeni ʻe taha ki ha moʻui ʻoku lelei mo fiefia angé: Ako ke ke fiefia moʻoni ʻi he lavameʻa mo e monūʻia ʻa e niʻihi kehé.

ʻOku tau faʻa fanongo ʻoku totonu ke tau muimui ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí mo maʻu ha manavaʻofa ki he niʻihi kehé. Ka ʻoku tafaʻaki ʻe ua ʻa e manavaʻofá. ʻIo, ʻoku totonu ke tau “tangi mo kinautolu ʻoku tangí,” ka ʻoku totonu foki ke tau “fiefia mo kinautolu ʻoku fiefiá” (Loma 12:15). ʻE lava ʻe heʻetau fai iá ʻo ʻai ke tau hoko ko e kakai fiefia mo lelei ange.

Mahutafeá mo e Fusimoʻomó

Kuo foaki mai ʻe he ʻEikí ha tefitoʻi moʻoni fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakamatelié ʻa ia ʻoku toe fakaʻaongaʻi foki ki he ngaahi meʻa kehe hangē ko e fiefiá, fakahīkihikí, mo e ʻofá: “ʻOku ʻi ai ha ngaahi meʻa feʻunga pea hulu ange” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 104:17).

ʻOku tataki kitautolu heni ʻe he ʻEikí ki ha fakakaukau ʻo e mahutafeá (“ʻOku hulu e meʻa maʻá e tokotaha kotoa pē—pea ʻoku kei toe lahi pē”) kae ʻikai ko e fakakaukau ʻo e fusimoʻomó (“ʻOku ʻikai feʻunga ke tofu ai e tokotaha kotoa pē”).

ʻE lava ke liliu lahi hotau ʻulungāngá ʻi hono fetukutuku ʻetau fakakaukaú ki he mahutafeá. ʻOku tau vahevahe tauʻatāina, kae ʻikai tānaki ke fokotuʻuna maʻatautolu pē.

ʻOku moʻoni ʻeni tautautefito ki heʻene fekauʻaki mo e ngaahi meʻa hangē ko e fiefiá, fakahīkihikí, mo e ʻofá.

ʻIo, ʻoku tau faʻa feʻauʻauhi mo e niʻihi kehé ki he meʻa tatau he taimi ʻe niʻihi. Kae naʻa mo e taimi peheé, te tau kei lava pē ʻo fiefia ʻi he lavameʻa ʻa e niʻihi kehé pe ala fakaʻuhingaʻi kehe ʻetau lavameʻá. Ke maʻu ha fakaʻuhinga fakataautaha ʻo e lavameʻá, mahalo ko ha feituʻu lelei ke kamata aí ko e “Fai hoku lelei tahá pea ako mei he ngaahi fehalaakí mo e ngaahi polé.”

ʻOku ʻikai hōloa hoʻo moʻuí ʻi he lavameʻa ʻa ha taha kehe. ʻOku ʻikai holoki hoʻo fiefiá ʻi he taimi ʻoku tupulaki ai e fiefia ʻa ha taha kehe. ʻOku ʻi ai ha fuʻu fiefia lahi ʻoku lava ke maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē.

Fika Fakasilesitialé

Ko e “fika fakasilesitiale” ʻo e fiefiá ʻoku ʻikai ko ha tānaki pē; ka ʻoku fekauʻaki ia mo e liungá. Kapau te tau lava ʻo ako ke fiefia ʻi he fiefia ʻa e kakai kehé, te tau fai ha meʻa lahi ange ʻi he tānaki pē ki heʻetau fiefiá; te tau liuliunga ʻa e fiefiá maʻatautolu mo e niʻihi kehé.

“ʻOku liuliunga ʻa e fiefia moʻoní ʻi he taimi ʻoku vahevahe aí.” ʻOku moʻoni ia ʻi hono vahevahe ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, pea ʻoku moʻoni ia ʻi he fiefia loto-moʻoni maʻá e niʻihi kehé ʻi he taimi kuo nau maʻu ai ha ola lelei pe maʻu e ngaahi tāpuaki ʻoku fiemaʻu mei he ʻOtuá.

Ko e Fiefia ʻi he Fuakavá

Ko kitautolu kuo tau fai ha fuakava mo e ʻOtuá, ko e fiefia maʻá e niʻihi kehé ko ha loto ia ʻoku tafe mei he feinga ke muimui ki he Fakamoʻuí mo e fekau lahi hono uá: “Ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko koé” (Mātiu 22:39; Levitiko 19:18).

Naʻe toe akoʻi foki ʻe ʻAlamā ko e kau muimui ʻo Kalaisí ʻoku nau “loto ke tangi fakataha mo kinautolu ʻoku tangí; … pea fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻaonga ki ai ʻa e fakafiemālié” (Mōsaia 18:9). ʻOku fakanatula leva ʻetau loto foki ke fiefia fakataha mo kinautolu ʻoku fiefia ʻi he ngaahi meʻa lelei ʻoku hoko ʻi heʻenau moʻuí.

Ko Ha Sivi

Ko ha ngaahi fehuʻi ʻeni te ke ala ʻeke pē kiate koe ko ha sivi ʻo e tuʻunga ʻokú ke ʻi ai ʻi he fiefia maʻá e niʻihi kehé:

  • ʻI he taimi ʻoku lavameʻa pe fakahīkihikiʻi ai ha taha kehe, ko e hā hoʻo ʻuluaki fakakaukaú? Ko e hā hoʻo ongo ki aí?

  • ʻOkú ke mānumanu nai ki he fiefia ʻa e niʻihi kehé ʻo hangē ko haʻo mānumanu ki heʻenau koloá? ʻOkú ke fihufihutāmaki nai ai?

  • ʻI hoʻo tali ki aí, ʻokú ke talanoa lahi ange nai fekauʻaki mo koe pe ko e tokotaha kehé?

ʻE lava ʻe he founga ʻokú ke tali ʻaki e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻo fai ha liliu lahi ʻi he lahi ʻo e fiefia te ke aʻusia (mo e niʻihi ʻoku mou feohí).

Ko ia, ʻai hoʻo moʻuí ke lelei mo fiefia ange. Fakalahi hoʻo fiefiá ʻaki hono liuliunga iá. Fiefia maʻá e niʻihi kehé. ʻOku faingofua, pea ʻoku mālohi.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Naʻa mo e fakatotolo fakasaienisi ʻokú ne fakahaaʻi ʻeni. ʻE lava ʻe he fiefia maʻá e niʻihi kehé ʻo ʻai ke tau fiefia ange pea lahi ange faingamālie ke tau tokoniʻi e niʻihi kehé. Hangē ko ʻení, vakai ki he “The Experience of Empathy in Everyday Life,” Psychological Science, vol. 32, no. 8 (Aug. 2021), 1198–1213.

  2. Dieter F. Uchtdorf, konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2024 (Ensign pe Liahona, Mē 2024, 68).