Ngaahi peesi fakalotofonuá
Mei he Ngaahi Kolo Lalahí ki ha Fanga kiʻi Kolo Iiki, ʻoku Tāpuekina ʻe he Tui kia Sīsū Kalaisí ha Ngaahi Moʻui
ʻI ha feituʻu ʻi he fakatokelau hihifo ʻo Vikatōlia, ʻAositelēliá, ʻoku tuʻu ai ʻa e kolo ʻo Ualanamapulú, ko hono tokolahí ʻoku ʻi he 34,000.
ʻOku fakamanatu mai ʻe he kau mēmipa mo e ngaahi kaungāmeʻa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻoku nau nofo ʻi Ualanamapulú, ʻe lava ke tupulaki ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí ʻi ha faʻahinga feituʻu pē ʻi he māmaní.
ʻI he Sāpate ko hono 2 ʻo Fēpueli, 2025, naʻe fokotuʻu fakaʻofisiale ai ʻe ʻEletā Pita F. Mesi, ko e Palesiteni ʻo e ʻĒlia Pasifikí ʻo e Siasi ʻo Sisū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻa e Kolo Ualanamapulú (haʻofanga).
Naʻe kole kia Sōsiua Sulinga ke ne hoko ko e Palesiteni Fakakoló (taki), mo Niki Peleki mo Pulusi Sileita ko e ongo tokoní.
Talu mei he 1850 tupú, mo e ʻi ai ha kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻoku nofo ʻi he ʻēliá. Ka neongo ia, hili ha ngaahi taʻu kuo holo ʻa e tokolahi ʻo e kau mēmipá.
ʻOku ngāue ʻa Putasa mo Taiana ʻAlatoa mei Senitī, ʻIutā ko ha ongo faifekau matuʻotuʻa ʻa e Siasí ʻi he Misiona Australia Melbourne. ʻOku hoko ʻa Ualanamapulu ko ha feituʻu makehe ʻi he loto ʻo ʻEletā ʻAlatoá, koeʻuhí naʻe kau ʻa ʻene ongo kui hono tolú, Sione mo Sālote Nai ki he Siasí ʻi ai.
Naʻe fakafeʻiloaki ʻa e ongo Naí ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he 1856 ʻe Siaosi Tōmasi Uilisoni, ko ha tokotaha sōtia mālōlō fakalotofonua ʻi he taimi naʻá ne haʻu ai ki hona ʻapí ke faitoʻo ʻena hoosi naʻá na mahuʻingaʻia aí. Naʻe iku ʻenau talanoá ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻo fakaafeʻi ai ʻe Uilisoni ʻa e ongomātuʻá ke na ako lahi ange. ʻI he taimi ʻo ʻena papitaisó, ko e haʻofanga lotu ʻo e Siasí naʻe ʻosi foktuʻú, naʻe ʻi Sitinī.
Naʻe fai ʻe ʻEletā Mesi ʻa e talanoa ʻo e kau ʻene ongomātuʻá ʻa ia naʻá na nofo ʻi he ʻēliá, ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi Kimui Ní, ʻi he 1958.
Naʻe vahe ʻa ʻEletā Sōnasi mo ʻEletā ʻElikisoni, ko ha ongo faifekau mei he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ki Ualanamapulu ʻi he 1957, ke kumi ha kakai ke akoʻi mo fokotuʻu ha kolo ʻo e Siasí.
Naʻe fekumi mālohi ʻa Feleti mo Loisi Mesi, ko ha ongo Kalisitiane mālohi mei ha tui fakalotu kehe, ki ha taha ke ne tali ʻena ngaahi fehuʻi ki he ongoongoleleí. Hili ʻena ako fakamātoato ʻa e Fuakava Foʻoú, naʻá na kamata fekumi ki ha siasi naʻe tatau hono ngaahi akonakí mo e ngaahi akonaki ʻa Sīsuú.
Naʻe ʻi ai haʻana ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e taumuʻa ʻo e moʻuí, mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, meʻa ʻe hoko ʻi heʻetau maté, ngaahi ouau hangē ko e papitaisó pea mo e fatongia ʻo e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló. Naʻá na talanoa ki ha kau taki lotu ʻi he koló, ka naʻe ʻikai lava ke ʻoange ʻe ha taha ʻa e ngaahi tali naʻá na fekumi ki aí. Naʻá na kamata lotua fakamātoato ha tali ki heʻena ngaahi fehuʻí.
ʻI he uike tatau pē ko iá, naʻe tukituki atu ai ʻa ʻEletā Sōnasi mo ʻEletā ʻĒlikisoni ʻi hona matapaá ʻo talaange ʻoku ʻi ai haʻana pōpoaki fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi ʻokú na fie vahevahe ange. Naʻe ʻeke ange ʻe Feleti mo Loisi ʻa e kotoa ʻo ʻena ngaahi fehuʻí pea naʻe tali kotoa kinautolu ʻe he ongo faifekaú. Hili ha uike ʻe tolu mei ai, naʻe papitaiso ʻa e ongomātuʻa Mesí. Naʻe kau mai leva mo ha ngaahi fāmili kehe pea naʻe fokotuʻu leva ʻa e fuofua kolo Ualanamapulú.
Naʻe pehē ʻe ʻEletā Mesi, “ʻI he tupu ʻa e Siasí, naʻe hiki mai ha kau mēmipa foʻou, pea hiki atu ha niʻihi.
ʻI he fakalau ʻa e taʻú, naʻe ueʻi ha kakai lelei tokolahi ʻe heʻenau feohi fakafiefia mo e Kolo Ualanamapulú pea naʻa nau maʻu ha ngaahi manatu melie. Kuo fakamālohia ha ngaahi tui, pea kuo hoko ʻa e kakaí ko ha konga ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he māmaní. Kuo nau ongoʻi ʻa e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí mo ʻEne ʻi heʻenau moʻuí.”
ʻOku lave ʻa ʻEletā Mesi ki he lea ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni mei he Konifelenisi Lahi ʻa e Siasí ʻi ʻOkatopa 2024, ʻi heʻene pehē, “Siʻoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻofeina, ʻe toe hāʻele mai ʻa Sīsū Kalaisi ki he māmaní ko e Mīsaia ʻo e nofotuʻí. Ko ia ʻoku ou kole atu ʻi he ʻahó ni ke mou toe fakatapui hoʻomou moʻuí kia Sīsū Kalaisi. ʻOku ou kole atu ke mou tokoni ʻo tānaki ʻa ʻIsileli kuo fakamoveveteʻí pea mo teuteu ʻa e māmaní ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa e ʻEikí. ʻOku ou kole atu ke mou lea ʻia Kalaisi, fakamoʻoni kia Kalaisi, tui kia Kalaisi, mo fiefia ʻia Kalaisi!”
Naʻe fakaʻosi ʻe ʻEletā Mesi ʻene leá ʻaki ʻene pehē, “ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻui ʻa Sīsū Kalaisi, ʻokú Ne ʻafioʻi kitautolu takitaha. Fakatapui kimoutolu ke moʻui ʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.”
Naʻe ʻi ai foki mo Teimoni Peisi, ko e Fitungofulu Fakaʻēlia maʻá e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.
ʻI heʻene lea ki he kau mēmipa ʻo e Koló, naʻá ne pehē, “Ko e hā te tau ohi hake ʻi he Kolo Ualanamapulú? ʻI heʻetau muimui ki heʻetau tuí mo e ngaahi ueʻi ʻo e Laumālié, te tau tāpuekina ai ʻa e niʻihi ʻoku tau feohí. Te tau ohi hake ha ngaahi foha mo ha ngaahi ʻofefine mālohi te nau hoko ʻo hangē ko ʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻalo ko Sīsū Kalaisí.”
“Te tau hoko fēfē nai ko e tokotaha ʻoku tau loto ke tau aʻu ki aí? Ko e fakapulipulí ko e ngāue. Kuo pau ke tau loto-fiemālie ke tau ngāue ki he ngaahi meʻa ko ia te ne ʻomi kitautolu ke tau ofi ange ai kia Sīsū Kalaisí.”
Naʻe pehē ʻe Kēleni Sōnasi, ko ha mēmipa ʻo e koló talu mei he 1990, “ʻOku langaki mo fakamālohia ʻa e kau mēmipá ʻiate kinautolu. Kuo mālōlō ha kau mēmipa tokolahi, ka ko e toenga ʻo e kau mēmipá kuo nau ngāue mālohi mo tokoni ke laka kimuʻa ʻa e koló. Kuo ʻomi ʻe Ualanamapulu ha ivi mālohi, ʻofa, mo ha ʻamanaki lelei.”
Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sulinga, “Ko e meʻa ʻoku hoko ʻi he ʻaho ní, ko ha fakamoʻoni ia ʻo e mālohi ʻo e ʻEikí. ʻOku lahi ha ngaahi meʻa ʻoku hanganaki mai mei muʻa.”