Pōpoaki mei he Kau Taki Fakaʻēliá
Ko ha Fakamoʻoni Pau ki he Palani Maʻongoʻonga ʻa e ʻOtuá ki he Fiefiá
ʻI heʻeku kei talavoú, naʻá ku ako ʻi ha ʻapiako fakalotu fakataautaha mo ha tukufakaholo ʻo e tui Fakakalisitiané. Ko ha ʻapiako fakaʻofoʻofa ia, pea naʻá ku mamata ki ha ngaahi sīpinga ʻo e ngāue tokoni Faka-Kalaisí lolotonga ʻeku ako aí. ʻI he uike kotoa pē ʻi he akó, naʻe fiemaʻu ke mau kau ki ha kalasi fakahinohino fakalotu.
ʻI hoku taʻu fakaʻosi ʻi he ako māʻolungá, naʻe nofotaha ʻa e kaveinga ʻo e fuofua teemi kakato ʻo e kalasi fakahinohino fakalotu ko iá ʻi he “Tui Fakamāmongá” (ko hono fakalea ia ʻe he taki lotu naʻá ne tataki ʻa e kalasí). Naʻe tautautefito ʻa e tukutaha ʻa e tokanga ʻa e kalasí ki he ʻuhinga ʻoku hala ai ʻa e “Tui Fakamāmongá”.
Lolotonga ʻa e fuofua kalasí, naʻe fakatokanga ʻa e taki lotú ki he tokotaha kotoa fekauʻaki mo e meʻa ʻoku totonu ke nau fai kapau te nau fetaulaki mo ha “Kau Māmonga.” Naʻe tuhu mai ʻa e taha kotoa ʻi he kalasí kiate au mo pehē, “Ka ko e Māmonga ʻa Sēleti.” Hili ʻa e kalasí, naʻá ku talanoa mo e taki lotú, pea naʻá ne talamai ke ne ʻomi ha tokoni maʻaku.
Ko e fuofua taimi ia ʻi heʻeku moʻuí, naʻá ku fiemaʻu moʻoni ai ke ʻiloʻi pe ʻoku moʻoni nai ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pe ʻikai, pea ko e Siasi nai ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui ní ko e Siasi ia ʻo e ʻEikí kuo fakafoki mai ʻi he māmaní. Naʻe ʻikai ke toe hoko eni ko ha foʻi fehuʻi fakatupu fakakaukau pē ʻi heʻeku moʻuí. Kuó u ongoʻi kimuʻa ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoku papitaisó. Ka, naʻá ku ongoʻi he taimí ni ha fiemaʻu vivili lahi ke u maʻu ha ʻilo ʻoku loloto angé. Naʻe haʻu ha fakakaukau ki heʻeku moʻuí. Naʻe fiemaʻu ke u ʻiloʻi maʻaku pē.
ʻI he ngaahi uike siʻi hono hokó, naʻá ku lau ʻa e ngaahi tohi kotoa naʻá ku lava ʻo laú, fekauʻaki mo hono fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí. Ko e meʻa mahuʻinga tahá, naʻá ku lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná; pea ʻi heʻeku lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná, naʻá ku ʻiloʻi ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá pea ko ha toe fakamoʻoni ia ʻe taha kia Sīsū Kalaisi. Hili ha kiʻi taimi siʻi mei ai, naʻe tokoniʻi au mo hoku tokouá ʻe ha pīsope angaʻofa, ke ma teuteu ki he temipalé mo ʻema ngāue fakafaifekaú. Kuo tāpuekina ʻe he ngaahi fili ko ʻení ʻema moʻuí mo homa fāmilí talu mei ai. ʻOku ou houngaʻia ʻi he pīsope angaʻofa ko iá.
ʻI he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí, ʻoku tau maʻu ʻa e tāpuaki ʻo hono ʻiloʻi ʻa e feituʻu naʻa tau haʻu mei aí, ʻuhinga ʻoku tau ʻi heni aí, pea mo e feituʻu ʻoku tau ʻalu ki aí. ʻOku tau ʻilo ko e fānau kitautolu ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku makatuʻunga ʻi he Fakalelei ʻa hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, te tau lava ʻo toe foki ki he ʻao ʻo e ʻOtuá. ʻOku tau lau ʻi he Sione 3:16:
“He naʻe ʻofa pehē ʻa e ʻOtuá ki māmani, naʻá ne foaki hono ʻAlo pē taha naʻe fakatupú, koeʻuhí ko ia kotoa pē ʻe tui kiate iá ke ʻoua naʻa ʻauha, kae maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.”
Hili hono fakasītuʻaʻi ʻo ʻAlamā ʻi ʻAmonaihaá, naʻe hā ha ʻāngelo ʻo fekau kiate ia ke toe foki ʻo malanga ki he kakai ʻi he kolo ko iá. Naʻe foki ʻa ʻAlamā.
“Pea ʻi heʻene hū atu ki he koló, naʻá ne fiekaia, ʻo ne pehē atu ki ha tangata: ʻTe ke ʻofa mai muʻa ki ha tamaioʻeiki māʻulalo ʻo e ʻOtuá ha meʻakai ke ne maʻu?’”
Ko e tangata ko iá ko ʻAmuleki, ʻa ia kuo teuteuʻi ʻe he ʻEikí ke ne ngāue mo ʻAlamā. Naʻá na akoʻi mālohi fakataha e palani ʻa e ʻOtuá ki he huhuʻí.
Naʻe pehē foki mo hono akoʻi ʻe he palōfita ko Sēkopé, ʻoku “ngata pē ʻi he ngaahi ngāue māʻoniʻoni, mo e ʻaloʻofa, mo e manavaʻofa ʻa e Mīsaia Māʻoniʻoní” te tau lava ai ʻo nofo ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.
ʻOku tau maʻu ʻa e mālohi ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻi heʻetau muimui ki Heʻene tokāteliné. ʻI heʻetau maʻu ʻa e tui kiate Iá, ʻoatu ha loto-mafesifesi mo e laumālie fakatomala, pea haʻu kiate Ia ʻo fakafou ʻi he ngaahi ouau ʻo e Ongoongoleleí—ʻo fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava toputapú—ʻoku fakamaʻa ai kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, pea ʻoku tau maʻu ʻa Hono mālohí ʻi heʻetau moʻuí.
Naʻe akoʻi kitautolu kimúi ni ʻe hotau palōfita ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, kau ki he ʻofa fakafuakava ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne pehē ko e taimi ʻoku tau maʻu ai ʻa e ngaahi ouau ʻo e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo fakahoko ha ngaahi ouau mo e ʻOtuá, ʻoku tau fehokotaki ai mo e ʻOtuá ʻi ha vā fetuʻutaki makehe ʻo tau maʻu ʻEne ʻofa fakafuakavá.
Naʻá ku maʻu kimuí ni ʻa e tāpuaki ʻo hono talitali ha kau ʻaʻahi ʻi he ʻOupeni Hausi ʻo e Temipale Auckland New Zealand. Naʻá ku ʻave ha kakai tokolahi ki loto. Ko e angamahení, ʻoku ou faʻa ʻeke ki he kau ʻaʻahi ko ʻení pe ko e hā ʻenau ongo hili ʻenau hū ki he ngaahi loki toputapu ʻi he Temipalé. Naʻe talanoa ha tokolahi ki heʻenau ongoʻi ʻa e melino mo e fehokotaki ki he ʻOtuá. Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ki he kau ʻaʻahi ko ʻení, ko Hono Falé ʻa e Temipalé.
ʻI heʻetau hoko ko e kau mēmipa ʻo e Siasí, ʻoku malava ke tau maʻu ʻa e mālohi ʻo hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí mo ʻEne Fakaleleí ʻo fakafou ʻi heʻetau toutou ʻalu ki he Fale ʻo e ʻEikí. ʻE tāpuekina ʻe he mālohi ko iá ʻa ʻetau moʻuí, pea mo e moʻui ʻo ʻetau fānaú mo e makapuná ʻi heʻetau faitotonu ki he ngaahi fuakava ʻoku tau fakahokó.
ʻE ʻi ai ʻa e ʻaho te tau takitaha ʻiloʻi ai ʻa e ola ʻo ʻetau ngāué. ʻOku tāpuekina kitautolu ke tau maʻu ha ʻOtua ʻofa ʻoku nofo ʻiate kitautolu, pea ʻoku feinga taʻetūkua mai kiate kitautolu. ʻI he taimi ʻoku tau kole ai ki he ʻOtuá, ʻi he loto-fakamātoato, mo e loto-moʻoni, mo e tui kia Sīsū Kalaisi, te Ne fakahā ʻa e moʻoní kiate kitautolu ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Talu mei he ʻaho ko iá, ʻoku tau mavahe mei he tauʻatāiná. Ka ʻoku muʻomuʻa ʻa e ʻiate kitautolu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo ʻEne fuakava ʻofá, pea mo e ngaahi talaʻofa ʻo ʻitāniti mo e moʻui taʻengatá ʻo fakafou ʻi he palani ʻa e ʻOtuá ki he fiefiá.