2025
Ko ʻEku Maʻu ha Mahino fekauʻaki mo e Tuʻunga Fakaākongá ʻi ha Fāmili ʻOku ʻIkai Mālohi ʻi he Siasí
Siulai 2025


Mei he YA Fakauiké

Ko ʻEku Maʻu ha Mahino fekauʻaki mo e Tuʻunga Fakaākongá ʻi ha Fāmili ʻOku ʻIkai Mālohi ʻi he Siasí

Ko e hoko ko ia ko ha ākonga ʻa Sīsū Kalaisí ʻoku fekauʻaki lahi ange ia mo e ʻofa ki he niʻihi kehé ʻi he feinga ke liliu kinautolú.

ko ha fāmili ʻoku nau tangutu ʻihe falikí ʻo vaʻinga fakataha

ʻI heʻeku tupu haké, naʻe faingataʻa ʻa e feohi hoku fāmilí. ʻI he taimi naʻá ku ʻalu ai ʻo ngāue fakafaifekaú, ko au pē mo ʻeku fineʻeikí naʻe mālohi ʻi he Siasí.

ʻI he ʻosi ʻeku ngāue fakafaifekaú, naʻá ku ongoʻi ko hoku fatongia ia ke tokoniʻi ʻeku tangataʻeikí mo hoku ongo tokouá ke toe maʻu ʻenau tuí. Naʻá ku pehē ʻe tatau pē ia mo hono akoʻi ʻa e kau sola naʻa mau fetaulaki ʻi heʻeku hoko ko ha faifekaú.

Naʻá ku fakaʻamu ke tokoniʻi hoku fāmilí ke nau ongoʻi ʻa e fiefia naʻá ku ongoʻi ʻi hono moʻui ʻaki ʻo e ongoongoleleí. Pea ko e meʻa mahuʻinga tahá, naʻá ku fakaʻamu ʻe faifai pea silaʻi homau fāmilí ʻi he temipalé, ko ha meʻa naʻá ku fakaʻamu ki ai talu mei heʻeku kei siʻí.

Ka neongo ia, naʻe faingataʻa ʻa e ngaahi vā fetuʻutaki ʻi hoku fāmilí. Naʻe lahi ʻa e fakakikihí ʻi hoku ʻapí koeʻuhi ko e ʻikai ke feau ʻa e ngaahi meʻa naʻá ku fakaʻamuá pea ʻi heʻeku fakahoa ki he ngaahi fāmili kehé, naʻe fakautuutu ʻeku ongoʻi halaiá. Naʻá ku maʻu ha ongoʻi taʻefeʻunga lahi, pea naʻe vave hono fakamahinoʻi mai ʻe hoku ngaahi kaungāmeʻá mo e kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻa ʻeku ngaahi fehalaaki ʻi heʻeku ʻosi mei he ngāue fakafaifekaú.

Naʻe ʻikai ke u lava ʻo sio ki he founga naʻe tokoni ai ʻeku ngāue faivelengá ki hoku fāmilí. Naʻá ku fai nai ha fehalaaki?

ʻOfa Faka-Kalaisí

Hili ha kiʻi taimi ʻo ʻeku fefaʻuhi mo e palopalema ko ʻení, naʻá ku maʻu ha mahino fekauʻaki mo e tuʻunga fakaākongá. Naʻá ku ʻiloʻi ʻoku mahulu hake ʻa e ongoongoleleí ʻi hono ʻai pē ʻo e kakaí ke nau maʻulotú; ʻoku fekauʻaki ia mo hono fakamālohia ʻo e ngaahi vā fetuʻutakí mo hono fakahaaʻi ʻo e ʻofa faka-Kalaisí. Naʻe ʻikai ʻuhinga ʻa e liliu ko ʻeni ʻi he fakakaukaú naʻá ku foʻi—ka, naʻá ku fili ke tokanga taha ki he ʻofá.

Naʻe pehē ʻe Sisitā Tamala W. Lūnia ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Kau Finemuí, “Neongo ʻoku ʻikai ke tau kau ki ha ngaahi fāmili haohaoa, ka te tau lava ʻo fakahaohaoaʻi ʻetau ʻofa ki he niʻihi kehé kae ʻoua leva ke hoko ia ko ha ʻofa taʻetūkua, taʻefeliliuaki, ʻo tatau ai pē ʻa e tūkungá—ʻa e faʻahinga ʻofa ʻokú ne poupouʻi ʻa e liliú pea fakaʻatā ke tau tupulaki pea toe foki [ki heʻetau Tamai Hēvaní].”

Naʻá ku ʻiloʻi naʻe fiemaʻu ha meʻa ke liliu. Naʻá ku feinga ke tokanga taha ki hono ʻofaʻi mo fakamālohia hoku vā mo kinautolú kae ʻikai ko ʻeku feinga ke moʻui ʻaki ʻe hoku fāmilí ʻa e ongoongoleleí. Naʻá ku fakakaukau ke u ʻofa ʻiate kinautolu ʻo ʻikai koeʻuhí ko e meʻa naʻa nau fai pe ʻikai ke faí ka koeʻuhí he naʻá ku fie fakahaaʻi pē ʻa e manavaʻofá kiate kinautolu ʻoku ou ʻofa lahi taha ai ʻi he māmani ko ʻení.

Ngaahi Fehuʻi ʻIkai Hano Talí

Naʻa mo e liliu ko ʻeni ʻi heʻeku fakakaukaú, naʻe lahi haʻaku ngaahi fehuʻi ʻikai hano tali fekauʻaki mo e tuʻunga ʻe ʻi ai hoku fāmilí ʻi he taʻengatá. Ko ha tokotaha palani au, pea ʻoku fakailifia ʻa e ʻikai ʻiloʻi ko e hā ʻa e meʻa ʻe hoko ʻi he kahaʻú.

Ko e meʻa ʻe taha ʻokú ne fakafiemālieʻi aú ko ʻeku fakamoʻoni ki he palani ʻo e fakamoʻuí. Neongo ʻoku ʻikai ke u lava ʻo sio ki he kahaʻú, ka ʻe lava ʻe he ʻOtuá—ʻa ia ʻoku poto, ʻofa, mo manavaʻofá. Neongo ʻoku kei ʻi ai pē haʻaku ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e founga totonu ʻe hoko ai ʻa e ngaahi meʻá, ka ʻoku ou ʻiloʻi ʻe lelei pē ʻa e meʻa kotoa.

Naʻe faleʻi mai ʻe ʻEletā Teili G. Lenilani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Te tau lava ʻo feinga ke fakatatali ʻetau ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e foungá mo e taimí ki ha taimi ʻamui ange kae tokanga taha ki hono fakatupulaki e tui kia Sīsū Kalaisí, ʻokú Ne maʻu ʻa e mālohi ke fakatonutonu ʻa e meʻa kotoa pē pea ʻokú Ne finangalo lelei ke fakahoko iá.” ʻOku ʻikai ke u lava ʻo fakamatalaʻi ʻa e fiemālie ʻoku maʻu mei hono tekaki kotoa ʻeku veiveiuá mo e mamahí ki he Fakamoʻuí.

ʻOku ou ʻiloʻi “ko e meʻa kotoa ʻoku taʻetotonu ʻi he moʻuí ʻe lava ke fakatonutonu ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.” ʻOku ou tui ʻoku haohaoa e palani ʻa e ʻOtuá, pea koeʻuhí ko ʻEne fānau kitautolu, ʻokú Ne finangalo ke tau fiefia. Kuo teʻeki ha meʻa te ne ʻomi ha fiefia mo ha malu lahi ange kiate au ka ko hono moʻui ʻaki ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Pea kuo teʻeki ai ha meʻa kuó ne fakaʻatā au ke u fakafonu hoku lotó ʻaki ha ʻofa moʻoni ange ki hoku fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá ka ko e muimui kiate Iá.