2025
Alēlea Fakahoá: Ko e Fakatupulaki ʻo e Fiefia Moʻoni ʻi he Nofo-malí
Siulai 2025


“Alēlea Fakahoá: Ko Hono Fakatupulaki ʻo e Fiefia Moʻoní ʻi he Nofo-Malí,” Liahona, Siulai 2025.

Alēlea Fakahoá: Ko Hono Fakatupulaki ʻo e Fiefia Moʻoni ʻi he Nofo-Malí

ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he ngaahi hoa malí, hangē ko e kau faifekaú, ʻa e ngaahi alēlea fakahoá ke fakaleleiʻi honau vaá.

tā fakatātā ʻo ha fanga manupuna ʻoku nau tuʻu ʻi ha vaʻa ʻo ha fuʻu ʻakau

Naʻá ku fuʻu manako lahi ʻi ha faʻahinga ngāue pē naʻe lava ke fakaʻaongaʻi ki hano fakaleleiʻi ha moveuveu, ʻi heʻeku hoko ko e taha ako kei talavou he kolisí. Naʻe fakafeʻiloaki au ʻe ha pōtalanoa liliu moʻui mo haku kaungāmeʻa ki ha founga naʻe teʻeki ke u fanongo ai kimuʻa: alēlea fakahoá.

Lolotonga ʻene fakamatala fekauʻaki mo ʻene ngāue fakafaifekaú, naʻe talamai ai ʻe hoku kaungāmeʻá ko e alēlea fakahoá ko hano toutou vakaiʻi ia ʻoku aleaʻi ʻe he ongo faifekaú ʻa ʻena ngāue fakatahá mo e founga ke fakaleleiʻi aí. Naʻe ʻilo ʻe hoku kaungāmeʻá hono ʻaonga lahi ʻo e foungá ʻi heʻene hoko ko e faifekaú pea palani ai ke fakaʻaongaʻi ia ʻi heʻene nofo-malí ʻi ha ʻaho. Naʻe tō mata-kakano ʻa e foʻi fakakaukaú ki hoku lotó. Naʻá ku lau tohi fekauʻaki mo e alēlea fakahoá ʻi he Malanga ʻAki ʻEku Ongoongoleleí mo talanoa ki ha kau faifekau kehe fekauʻaki mo ʻenau aʻusia iá. Naʻá ku fakatokangaʻi ʻa e founga ʻe lava ai ke fakaʻaongaʻi ʻa e alēlea fakahoá, ʻo tatau mo e fakataha alēlea fakafāmilí, ke talanoaʻi mo taʻofi ha konga lahi ʻo e ngaahi fepakipaki fakatupu ʻauha ʻoku tau fehangahangai mo ia ʻi heʻetau feohi he kuonga ní.

Naʻá ku kamata fakahoko mo hoku husepāniti ko Sēmisí ha ngaahi alēlea fakahoa fakauike kimuʻa ʻaupito peá ma toki malí. ʻOku ou lava ʻo kei manatuʻi ʻa ʻema ʻuluaki talanoá. Naʻe fuʻu tauʻatāina, angaʻofa, loto-mahino, mo loto-fiemālie ʻa Sēmisi ke tali moʻoni ʻeku ngaahi fakakaukaú peá u ongoʻi falala ai te ma lava ʻo faʻu ha nofo-mali fiefia.

ʻI he aʻu mai ko ʻeni ki heʻema moʻui fakatahá, kuó ma kei tauhi pē ʻema tukufakaholo ʻo e alēlea fakahoa fakauiké. Neongo ʻoku ʻikai haohaoa ʻema feohí, ka ʻokú ma fakatou felotoi kuo faitokonia ʻa e ngaahi talanoa lahi ne ma fakahokó ke ma maʻu ha fiefia mo ha lavameʻa moʻoni ʻi heʻema nofo-malí, ʻo laka ia ʻi he meʻa ne ma fakakaukau ʻe malavá.

Ko e Lau ʻo e Faikehekehé ko ha Faingamālié

Naʻe fakatupu ʻe he ʻOtuá ha māmani naʻá Ne toutou fakafaʻahinga mo fakakalakalasi, pea “ʻafioʻi kuo lelei” (Sēnesi 1:10, 12, 18, 21, 25). ʻOku hoko ʻa e fakafaʻafaʻahinga fakaʻofoʻofa ko iá ko ha ivi tākiekina mo ha ngaahi aʻusia mo ha ʻilo lahi fau ʻi he fānau ʻa e ʻOtuá. Neongo ʻe ngali fakailifia ke ʻiloʻi naʻa mo e ngaahi nofo-mali leleí ʻe lava pē ke kehekehe lahi ai ʻa e fakakaukaú ʻi ha ngaahi tefito mahuʻinga, ka ʻoku ʻikai fiemaʻu ke tau manavasiʻi. ʻI he hoko ʻa e Fakamoʻuí ko hotau faʻifaʻitakiʻangá, te tau lava ai ʻo fili ke ngāueʻi ʻa e ngaahi faikehekehe ko ʻení ʻi he ʻofa, mohu founga, pea ʻi ha ngaahi founga langaki moʻui ʻe fakaiku ki ha ngaahi founga fakalelei kakato mo ha feohi fiefia ange.

ʻI he taimi ʻoku tau fengāueʻaki ai ʻi he founga māʻolunga mo māʻoniʻoni ange ko ʻení, ʻoku mahino ai kiate kitautolu ʻoku ʻikai fiemaʻu ke fai ha fakakikihi pe tali fakahōhōloto pē ʻena ngaahi fakakaukaú, pea ʻoku ʻikai tatau ʻa e lava ʻo fengāueʻakí mo e ʻikai ha kehekehé. Ka toutou ako fakahoko, ʻe kamata leva ʻa e ngaahi fakakaukau kehekehé ke hangē ha ngaahi faingamālie ke fehokotaki ai kae ʻikai ko ha ngaahi fakafeʻātungia. ʻE fetongi ʻa e fakakikihí ʻaki ʻa e fengāueʻakí, falalá, mo e ʻofá.

ʻE ala tokoni atu ʻa e alēlea fakahoá, ʻo tuifio mo e ʻofa faka-Kalaisí, ke liliu ʻa e fepakipakí ko ha tāpuaki ʻi hoʻomo feohí. Ko ha fanga kiʻi tokoni ʻeni ʻe fā ke tokoni atu ke ke kamata.

Fakahoko Haʻamo Alēlea Fakahoa

1: Tukupā

Fakakaukau ke mo fakaleleiʻi fakataha homo vaá ʻaki hano fakahoko maʻu pē ha alēlea fakahoa, tatau ai pē kapau ko hano kiʻi ʻahiʻahiʻi pē ʻi ha vahaʻa taimi. He ʻikai ke fuʻu ʻaonga ʻa e foungá kapau he ʻikai ke na fakatou kau fakatouʻosi.

2. Fokotuʻu ha ʻasenita

Ko hoʻomo feohí ʻoku ʻi ai hano ngaahi mālohinga, tōnounou, mo hano ngaahi fiemaʻu makehe. ʻI hoʻo fakakaukau ki he meʻa ko iá, feinga ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefito ʻoku ongo mahuʻinga ke aleaʻi ʻi hoʻomo alēlea fakahoá, hangē ko e feohi fafalé, founga tauhi fānaú, fakataimi-tēpileʻí, pe meʻa fakapaʻangá.

ʻI hono ʻoange maʻu pē ha feituʻu ki he ngaahi tefito ko ʻení ʻi ha ʻasenitá, te ke maʻu ai ha feituʻu ki ha ngaahi fakakaukau mo ha ngaahi ongo naʻe toki mei ʻasi pē ʻi ha mōmeniti ʻo e taʻe-fiemālié pe mahalo he ʻikai pē toe ʻasi ia.

3. Fakataimi-tēpileʻi ha taimi pau pea mo mateuteu ki ai.

Fakakaukau ke tuku mavahe ha taimi pau ki hoʻomo alēlea fakahoá. Fakapapauʻi ʻa e meʻa ʻe lelei taha kiate kimouá pea tukupā ke mo ʻi ai, mateuteu ke fakafanongo ʻi he loto-moʻoni, ke fevahevaheʻaki tauʻatāina, mo angaʻofa. Te mo ala fiemaʻu foki ke tauhi ha lekooti ʻo hoʻomo alēlea fakahoá. ʻOku ʻaonga kiate kitautolu ʻetau ngaahi fakamatala mei he uike kimuʻá ʻi heʻetau teuteu ki he sēsini hono hokó.

ʻE toe tokoni foki hono hiki e fakamatalá ke mo manatuʻi—hangē ko e fakalea ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipoló (1895–1985)—“hoʻomo ikunaʻi ʻa e faingataʻá, hoʻomo fakaakeake hili ha tūkiá, hoʻomo fakalakalaka ʻi he taimi ʻoku ngali mole kotoa ai ʻa e ʻamanakí, [pea] mo hoʻomo fiefia ʻi he taimi ʻokú mo [ikuna] aí.” ʻOku ou houngaʻia mo Sēmisi ʻi heʻema tauhi ha lekooti ʻo e ngaahi alēlea fakahoa ʻe meimei 800 naʻá ma fakahoko ʻi he fakalau mai ʻa e ngaahi taʻú. Hono ʻikai fakafiefia ke toe vakai atu ʻo sio ki he hala fononga kuó ma foua maí!

4. Fakahoko maʻu pē

Mahalo ko e alēlea fakahoá ʻe ʻuluaki ongo kehe pe fakalotosiʻi ʻi he kamataʻangá, ka ʻe fakaʻau pē ʻo faingaofua ʻi hono akoako fakahokó. ʻI hoʻomo toutou vakaiʻi maʻu peé, te ke lava ai mo ho hoá ke maʻu ʻa e fanga kiʻi palopalema īkí kimuʻa pea nau toki hoko ko ha ngaahi palopalema lalahi.

Ko hono moʻoní, ko e taha ʻo e ngaahi fakakikihi fakamamahi taha kuo hoko ʻiate au mo Sēmisí naʻe hoko ia ʻi he lolotonga ʻo e alēlea fakahoá. Naʻe taʻe-ʻamanekina e fakalalahi mo vave ʻa e felauakí, ʻo fakalaka ia ʻi he pōtalanoa fakaleleí, peá ma fakatou uesia ʻi heʻene hokó. Ka ko e fepaki fakamamahi ko ia naʻe kamata ʻi he alēlea fakahoá naʻe toe fakaleleiʻi pē ʻi ha alēlea fakahoa. Naʻá ma ʻiloʻi te ma toe maʻu ha faingamālie ʻi he uike hono hokó mo e hono hokó.

Ko ia, hili ha uike ʻo e fakalaulauloto mo e fakamokomoko hifó, naʻá ma toe feinga, pea fāifai ʻo ma fakaleleiʻi ʻema ngaahi tōkehekehé. Naʻá ku mātuʻaki ongoʻi moʻoni ʻa e “nonga fakafoʻituitui mo e mālohi fakalaumālie” ko ia ʻoku talaʻofa mai kiate kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau tukupā ai ke fakaleleiʻi ʻa e tōkehekehé ʻi he founga ʻa e ʻEikí. Ko e fepakipaki kotoa pē ʻoku tau fakaleleiʻi ʻi he mohu founga mo e ʻofá, te ne teke atu kitautolu kimuʻa pea mo fakaafeʻi lahi ange ʻa e ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau feohí.

Mahalo ʻe ʻi ai ha taimi te mo ongoʻi ai ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha fepakipaki ʻi homo vaá, pea ʻahiʻahiʻi ai kimoua ke ʻoua naʻa fakahoko e alēlea fakahoá. Ka naʻá ku pehē mo hoku husepānití ke ʻoua naʻá ma fai ia. Ko e ngaahi taimi ia ʻe lava ke hoko ai ʻa e alēlea fakahoá ko ha fiefia moʻoní—ʻi he taimi ʻoku tau talanoa ai ki he meʻa ʻoku lele leleí, kakata fakataha, fevahevaheʻaki ha ngaahi fakakaukau loloto, mo fokotuʻu ha ngaahi manatu fakafiefiá.

Ko e Talaʻofá

Naʻe ʻai ʻe he Tamai Hēvaní kitautolu takitaha ke tau makehe pea toki fokotuʻutuʻu kitautolu ki ha faʻunga. ʻOkú Ne falala mai te tau fakaleleiʻi ʻetau ngaahi fetōʻakí, ʻo ʻikai ʻi he fakakikihi (vakai, 3 Nīfai 11:29) kae fakahoko ʻaki e ʻofa haohaoa ʻa Sīsū Kalaisí, he ʻokú Ne ʻafioʻi te Ne ʻomi kitautolu ke tau toe vāofi ange mo ofi ange kiate Ia (vakai, Mātiu 5:9; Molonai 7:48).

Kuo ʻosi fai mai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa e tukupā ko ʻení mo ha talaʻofa: “Tau fakahaaʻi muʻa ʻoku ʻi ai ha founga melino mo fakaʻapaʻapa ke fakaleleiʻi ʻaki e ngaahi palopalema faingataʻá pea mo ha founga fakamaama ke fakaleleiʻi ai ʻa e ngaahi taʻe-felotoí. ʻI hoʻomou fakahaaʻi ko ia ʻa e ʻofa faka-Kalaisi ʻoku hāsino ʻi he kau muimui moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí, ʻe fakahoko ʻe he ʻEikí hoʻo ngaahi ngāué ʻo ope atu ʻi hoʻo fakakaukau taumamaʻo tahá.”

Te tau lava ʻo laka atu ki muʻa ʻi he hala ʻo e fuakavá, ʻo falala kakato ki he fakapapau mei hotau palōfita ʻofeiná. Te tau lava ʻo fakaleleiʻi ʻetau fepakipakí ʻi he mohu founga mo e ongoʻi ʻofa, ʻo “taha [hotau] lotó ʻi he uouangataha mo e feʻofoʻofaní” (Mōsaia18:21).