2025
Ngaahi Founga Faingofua ke Hoko ʻo Anga Faka-Kalaisi Ange ʻi Heʻetau Ngāue Fakaetauhí
Siulai 2025


“Ngaahi Founga Faingofua ke Hoko ʻo Anga Faka-Kalaisi Ange ʻi Heʻetau Ngāue Fakaetauhí,” Liahona, Siulai 2025.

Ngaahi Founga Faingofua ke Hoko ʻo Anga Faka-Kalaisi Ange ʻi Heʻetau Ngāue Fakaetauhí

ʻOku ʻākilotoa kitautolu ʻe he ngaahi faingamālie ke ngāue fakaetauhi ai ʻo hangē ko ia naʻe mei fai ʻe he Fakamoʻuí.

tā fakatātā ʻo Sīsū Kalaisi ʻokú Ne fakafiemālieʻi ha talavou

Tā fakatātā ʻa Jen Tolman

Ko e ngāue fakaetauhí, neongo naʻe ʻomi mei he langí, ʻoku ʻikai faingataʻa. Ko e tokanga mo e hohaʻa lahi angé ʻoku fai ia ki ha fanga kiʻi ngāue siʻi, pea ko e taimi ʻoku fakakaukauʻi lelei aí, ʻoku tokoni ke “hiki hake hotau mata fakalaumālié ki hono moʻui fakaemāmani lahi ange ʻaki e fono ʻo e ʻofá.”

ʻOku faleʻi kitautolu ke tau “tokangaʻi [hotau] kakaí, pea … fafanga kinautolu ʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻoku kau ki he māʻoniʻoní” (Mōsaia 23:18). Ko e niʻihi ʻo e ngaahi founga mahuʻinga ki he ngāue fakaetauhí ʻoku kau ai ʻa e:

  • Tokoni kiate kinautolu. Ko e founga ʻeni ʻoku lahi ai hono maʻu ha ngaahi faingamālie ngāue fakaetauhí.

  • ʻAi ke nau ʻiloʻi ʻokú ke tokanga ʻaki haʻo ako fekauʻaki mo kinautolu mo fakatupulaki ʻa e ongoʻi ʻofá.

  • Lotua ha ngaahi faingamālie ke ngāue fakaetauhi ai mo kumi ha tataki fakalaumālie ke ʻilo ʻenau ngaahi fiemaʻú.

  • Fetuʻutaki maʻu pē ki ai koeʻuhí ke ke lava ʻo mateuteu ke tokoni.

ʻOku ʻākilotoa kitautolu ʻe he ngaahi faingamālie ke ngāue fakaetauhi ai ʻo hangē ko ia naʻe mei fai ʻe he Fakamoʻuí. Ko ha sīpinga ʻeni ʻe fā ʻokú ne fakaʻilongaʻi ʻa e ngāue fakaetauhi faka-Kalaisí.

Fakamaheni ki he Niʻihi Kehé

Fai ʻe Francisco Lázaro Campos de Sousa, Palāsila

Lolotonga ha fakataha ʻa e kau palesitenisī ʻo e kōlomu ʻo e kaumātuʻá, naʻá ku ongoʻi fie talanoa ki ha mēmipa ʻo e kōlomú naʻe ʻikai ke mālohi he siasí, ko ha taha naʻe teʻeki ai ke u talanoa mo ia. ʻOsi haʻaku fakatau ʻi ha ʻaho ʻe taha, naʻá ku ongoʻi ha ueʻi ke u ʻalu ki hono ʻapí. Naʻá ku kiʻi momou, ka naʻe fakalalahi ʻa e ongo ke u talanoa mo iá. Naʻá ku fakafeʻiloaki ange au peá u talaange leva ʻa e meʻa naʻe haʻu ki heʻeku fakakaukaú. Naʻá ku talaange ʻoku fiemaʻu ia ʻe he ʻEikí, pea ʻokú ne fiemaʻu ʻa e ʻEikí.

Naʻá ne fakamatalaʻi mai ʻa e fakamamahi ʻo ʻene taʻelatá pea mo ha ngaahi faingataʻaʻia kehe. Naʻá ku talaange, “Te ke maʻu ha ngaahi kaungāmeʻa ʻi he kōlomú te nau tokoni mo poupouʻi koe.” Naʻá ne tali lelei ʻeku fakaafé peá ne haʻu ki he ngaahi houalotu ʻo e Sāpaté.

Naʻe ʻikai ke u maheni mo ia, ka naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻEikí mo ongoʻi siʻono lotó. Naʻe toe fakapapauʻi ai ʻeku ʻilo paú. ʻI heʻetau ngāue fakaetauhi ko ia ki he fānau ʻa ʻetau Tamaí mo lotu ke ʻiloʻi ʻenau ngaahi fiemaʻú, ʻoku taki leva kitautolu ʻe he ʻEikí kiate kinautolu. ʻOku tau kau ai ʻi he aʻusia fakafiefia ʻo e “hiki hake ʻa e ngaahi nima ʻoku tautau ki laló, [mo e ] fakamālohia [ʻo] e ngaahi tui ʻoku vaivaí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 81:5).

Alanima Atu

Fai ʻe Ana Rodriguez Ramirez, Sipeini

ʻI ha ʻaho ʻe taha ʻi heʻeku ngāue fakafaifekaú, naʻe ueʻi ai au mo hoku hoá ke ma ʻaʻahi ki ha fefine ʻi he uōtí. Naʻá ma kosi ʻo toʻo ha ngaahi foʻi haati pepa pea tohi ha ngaahi pōpoaki ʻofa ai ke fakamanatu ange hono mahuʻingá.

Naʻá ma aʻu atu ki hono ʻapí, mo ma fakakaukau he ʻikai ke ʻi ʻapi. ʻI heʻema fokotuʻutuʻu ʻa e ngaahi foʻi haati pepá, naʻe afe mai ʻene kaá ki he falé. Naʻá ku feinga mo hoku hoá ke toitoi ke ʻoua naʻa ʻiloʻi ʻema kiʻi fakaʻohovalé, ka naʻe ʻikai toe lava. Naʻá ne ʻilo kimaua.

Naʻe hū mai ʻa e fefiné mei heʻene kaá ʻoku loʻimataʻia siʻono fofongá. Naʻe fāʻofua mai kiate kimaua mo pehē, “Ko ʻeku ongo ʻāngeló kimoua. ʻOku mo ʻi ai maʻu pē ʻi he taimi ʻoku ou fiemaʻu taha ai kimouá. Mālō ʻaupito.”

Naʻá ne fakaafeʻi kimaua ki loto peá ne fakamatala mai fekauʻaki mo e ʻaho lōloa ʻo ʻene fefaʻuhi mo ha palopalema fakafāmili lahi. Naʻá ma fakafanongo pē ki ai. Naʻá ma vahevahe ange e lahi ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá kiate iá pea naʻe ʻikai ke ngalo ai ʻa e meʻa naʻá ne fouá. Naʻá ma lau folofola mo ia, pea naʻe fakafonu siʻono ʻapí ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻi he taimi naʻá ma mavahe aí.

Ko e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí ʻoku nau “loto fiemālie ke … fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻaonga ki ai ʻa e fakafiemālié” (Mōsaia 18:9). ʻOkú Ne falala mai te tau hoko ko ha konga ʻo ʻEne ngāue maʻongoʻongá—ki ha ngāue fakaetauhi māʻolunga mo māʻoniʻoni ange. ʻI he taimi ʻoku tau tuku taimi ai ʻo feinga ke ʻiloʻi ʻa e kakaí mo fakafanongo kiate kinautolú, ʻoku tau mateuteu lahi ange ai ke hoko ko ha kau ʻāngelo ʻa e ʻOtuá ʻi māmani.

Fakafofongaʻi ʻa e Fakamoʻuí

Fai ʻe Talia Rodríguez, Suisalani

Ko e lotú, ko ha konga mahuʻinga lahi ia ʻo e ngāue fakaetauhi hangē ko e Fakamoʻuí. ʻE lava ke kamata ʻe he lotú ʻa ʻetau feinga ke ʻilo ʻa e taha ke tāpuakiʻí. ʻE lava ia ʻo tokoni ke mahino kiate kitautolu ʻa e finangalo ʻo e langí fekauʻaki mo e founga ke fai-tāpuekina aí. Ko e lotú foki ko ha toe sitepu ia ʻi he ako ki he founga ke fakahoko ai hotau fatongiá.

Naʻe fokoutua siʻoku husepāniti ko Malioó ʻi he COVID, ʻi he ngaahi ʻuluaki ʻaho ʻo e mahakí kimuʻa ʻi he huhu maluʻí. Naʻe kole ʻe he pīsopé ki ha kaumātuʻa ʻi homau uōtí, ko Molonai, ke faingāue ki ai.

Pea koeʻuhí naʻe ʻikai loto ʻa Molonai ke maʻu ia ʻe he vailasí mo fakamafola ki siʻono fāmilí, naʻá ne fiemaʻu ha fakamahino fakalangi kimuʻa pea toki fakahokó. Naʻá ne tūʻulutui ʻo lotu mo hono uaifí, mo talitali ki ha fakamahino fakanonga. ʻI he taimi naʻá na ongoʻi nonga aí, naʻe talaange ʻe hono uaifí, “Molonai, ʻalu mo ho teunga taú.”

ʻI he taimi naʻe hū mai ai ki homau ʻapí, naʻa mau mamata ki ha tangata tau ʻa e ʻEikí. Naʻe tangi fiefia hoku husepānití ʻi he taimi naʻe mamata ai ki he haʻu loto-toʻa ʻa e tangatá ke fakahoko ki ai ʻa e faingāue naʻe fiemaʻú. Ko ha aʻusia taʻe-malava ke fakamatalaʻi ia.

Naʻe hāʻele mai ʻa e Fakamoʻuí ʻo fakafou ʻi Heʻene tamaioʻeikí, ko homau tuongaʻane ʻofeina ko Molonaí, ʻo ne hilifaki hono ongo nimá ki he ʻulu ʻo Malioó mo tāpuakiʻi ia hangē ko e meʻa naʻe mei fai ʻe Kalaisí.

Tokoni Ke Nau Maʻu ʻa e Ngaahi Tāpuaki ʻo e Ngaahi Fuakavá

Fai ʻe Geiziane Morais Freitas Duarte, Palāsila

Naʻá ku ngāue fakaetauhi ʻi ha taimi ʻe taha ki ha fefine naʻe ʻikai ke toe maʻu-lotu. ʻI he taimi naʻá ku ʻaʻahi ai ki aí, naʻá ku vahevahe ange ʻa e lahi ʻo e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí kiate ia mo hono fāmilí. Naʻá ku fakaafeʻi maʻu pē kinautolu ke ōmai ki he lotú he Sāpate hono hokó. Naʻe hoko atu ʻa e tōʻonga ko ʻení ʻi ha taimi lōloa, ka naʻe ʻikai pē ke nau ōmai. Naʻá ku ongoʻi loto-foʻi. Naʻe mālohi ʻa e ʻahiʻahi ke tuku aá. Ka ko e taimi kotoa pē naʻá ku ʻaʻahi ai mo hoku hoá ki honau ʻapí, naʻá ma maʻu ha fakalika ki hēvani. Naʻá ma fakakaukaulotoa maʻu pē kinautolu ʻi he temipalé, ʻoku nau teunga hinehina. Naʻá ma ʻiloʻi kuo pau ke ma kei feinga pē.

Naʻe fāifai pea hoko mai ʻa e ʻahó, hili ha ngaahi lotu mo e ngaahi fakaafe lahi—naʻe ōmai ʻa e fāmilí ki he lotú! Naʻá na toutou foki mai ʻi he uike takitaha. Naʻe ngāue mālohi ʻa e fāmilí ke fakatupulaki ʻenau tuí mo hū ki he hala ʻo e fuakavá. Naʻe aʻu ʻo mahino kuo fakamālohia kinautolu ʻe he ongoongoleleí.

Naʻe fāifai peá u maʻu ha fakaafe ki heʻenau sila ʻi he temipalé. ʻI heʻeku mamata ki he ouau toputapú, naʻe ʻikai ke u toe lava, ka naʻe tō haku loʻimata ʻo e fiefiá. Ko ha mana ia.

Naʻá ku loto ʻi he taimi ʻe niʻihi ke tuku ā. Ka ko e taimi kotoa pē naʻá ku ʻaʻahi ai kiate kinatolú, naʻá ku sioloto ki he temipalé. Naʻe fakahā mai ʻe he ʻOtuá ha kihiʻi konga ʻo ʻEne palani ki he fāmili ko ʻení. Naʻá Ne fakaʻaongaʻi au ko ʻEne meʻangāué ke u fetuʻutaki mo kinautolu. ʻOku ou fakafetaʻi kiate Ia ʻi Heʻene fakahā mai kiate au ʻa e vīsone moʻoni ʻo e ngāue fakaetauhí.

Ko e Muimui ki he Sīpinga ʻa Kalaisí

ʻOku maʻu ʻa e fiefia mo e mālohi ʻo e ngāue fakaetauhí ʻi he taimi ʻoku tau hoko ai ko ha tāpuaki ʻi ha moʻui ʻa ha taha, ʻo tokoniʻi kinautolu ʻo hangē ko ia naʻe mei fai ʻe he Fakamoʻuí. Naʻe akoʻi ʻe Kamila N. Sionisoni ko e Palesiteni Lahi ʻo e Fineʻofá, “ko ha taimi pē ʻokú ke fai ai ha meʻa ke tokoniʻi ha niʻihi kehe—fakatuʻasino pe fakalaumālie— … ko hoʻo ʻomai ia kiate kinautolu e ʻofa ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku ou fakamoʻoni ʻi hoʻomou fai iá, ʻe tāpuekina kimoutolu ke mou maʻu homou fakafiemālié ʻiate Ia.”

ʻOku tau hoko ʻo tatau ange mo e Fakamoʻuí ʻi heʻetau ngāue fakaetauhí, ʻi heʻetau tafoki ki he ʻEikí ke maʻu ha tokoni ʻi heʻetau ngaahi feingá. ʻOku tau muimui ki he ngaahi ueʻí, feinga ke ʻiloʻi kinautolu ʻoku tau tokoniʻí, lotua kinautolu, tokoniʻi ke nau fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakavá, pea vilitaki ʻi heʻetau ngaahi feingá.

Ko e ngāue fakaetauhi ʻa e Fakamoʻuí—taki taha—ko ha sīpinga lelei ia maʻatautolu (vakai, 3 Nīfai 11:15). Hangē ko e akoʻi ʻe ʻEletā Uani Papulō Vila ʻo e Kau Fitungofulú: “Kapau te tau muimui ʻia Sīsū Kalaisi—ʻa e ʻEiki ʻo e ngāue fakaetauhí—pea ngāue fakaetauhi ki he niʻihi kehé ʻo hangē ko ia naʻá Ne mei faí, te Ne fakamālohia mo fakaivia kitautolu. ʻI heʻetau ngāue fakaetauhí, te tau lava ʻo faitāpuekina e moʻui ʻa e niʻihi kehé mo maʻu ha nonga mo ha fiefia moʻotautolu.”