“Loto-Tokangá: Ko ha Ngāue Fakaemāmani Lahi ke Fakaleleiʻi ʻa e Tuʻunga Lelei ʻo e Houʻeiki Fafiné mo e Fānaú,” Liahona, ʻAokosi 2025.
Houʻeiki Fafine ʻo e Fuakavá
Loto-Tokangá: Ko ha Ngāue Fakaemāmani Lahi ke Fakaleleiʻi ʻa e Tuʻunga Lelei ʻo e Houʻeiki Fafiné mo e Fānaú
ʻOku tau ʻomai ʻa e ʻofa mo e tokoni ʻa Sīsū Kalaisí ki he māmaní kotoa ʻi heʻetau tokangaʻi ʻa kinautolu ʻi hotau ngaahi ʻapí, kaungāʻapí, mo e tūkui koló.
Ko e ngāue fakalaumālie ʻa e Fineʻofá kuo aka loloto ia ʻi he ngāue tokoni ʻofa fakaetangatá pea mo e tokangaʻi kinautolu ʻoku tukuhausiá talu mei he kamataʻangá ʻi he 1842. Naʻe ʻoatu ʻe he kau fafine ʻo e Fineʻofá ʻi he senituli 20, ha kēleni naʻa nau tauhi ke tokoni ʻo fafangaʻi kinautolu naʻe uesia ʻe he fakatamaki fakanatulá mo e hongé. Naʻa nau fokotuʻu ha ngaahi falemahaki, tokoniʻi e houʻeiki fafiné ke nau hū ki he akoʻanga fakafaitoʻó, mo akoʻi ʻa e houʻeiki fafiné ʻi he nēsí mo e māʻulí, fakaleleiʻi lahi ʻa e tuʻunga moʻui ʻa e faʻeé mo e fanauʻi foʻoú. Naʻa nau taukaveʻi foki mo e akó ʻaki hano fokotuʻu ha ngaahi ʻapiako mo ha ngaahi polokalama ako laukonga.
Ko e ʻaho ní, ʻoku meimei toko valu miliona ʻa e kau fafine ʻo e Fineʻofá ʻi he funga ʻo e māmaní ʻoku nau kei loto ʻaki hono tokangaʻi kinautolu ʻoku tukuhausiá. ʻOku poupouʻi ʻe he Fineʻofá ʻa e ngaahi taukei ki he houʻeiki fafiné ke ne ʻomai pea mo nau maʻu e tokoni ʻa e Fakamoʻuí—fakatuʻasino mo fakalaumālie—ki he kotoa ʻo e Fānau ʻa e ʻOtuá. ʻI he maʻu mo foaki ko ia ʻe he houʻeiki fafiné ʻa e tokoni ʻa e Fakamoʻuí, ʻoku nau hoko ʻo tatau ange mo Ia, ongoʻi ʻEne ʻofá, mo fakaʻānaua ha fetuʻutaki fukava loloto ange mo Ia.
Ko e ngāue fakaemāmani lahi ko ia ʻa e Siasí ke fakaleleiʻi ʻa e tuʻunga lelei ʻo e houʻeiki fafiné mo e fānaú ko ha aʻusia ia—ko ha faingamālie ke ʻomai ai ha tokoni fakatuʻasino mo fakalaumālie ki he kotoa ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá. ʻOku tau fai ia ʻaki Hono Laumālié, Hono mafai lakanga fakataulaʻeiki kuo foakí mo Hono mālohí, ʻa ia ʻoku tau maʻu ʻaki ʻetau tauhi ʻetau ngaahi fuakava mo Iá.
ʻI he ngāue ko ʻení, ʻoku tau feinga ai ke fakahoko ʻa e lelei taha ʻe lavá ʻi hono tāpuakiʻi e moʻui ʻa e houʻeiki fafiné mo e fānaú ʻo fakafou ʻi he tafaʻaki ʻe fā ko ʻeni ʻoku fai ki ai ʻa e tokangá:
-
Meʻatokoni fakatupu moʻui lelei ʻa e fānaú
-
Tokangaekina ʻo e faʻeé mo e pēpē toki fāʻeleʻí
-
Ngaahi huhu maluʻí
-
Akó
Ko e hā ʻoku tukutaha ai ʻetau tokangá, iví, lotó, mo e ngaahi maʻuʻanga tokoní ki ha ngāue fakaemāmani lahi ke fakaleleiʻi ʻa e tuʻunga lelei ʻo e houʻeiki fafiné mo e fānaú? Koeʻuhí he ʻoku tau tui ʻoku kamata ʻa e fakalakalaka fakaemāmani lahí ʻaki ʻa e houʻeiki fafiné mo e fānaú. ʻOku akoʻi ʻe Palesiteni Sionisoni, “Ko e taimi ʻokú ke tāpuakiʻi ai ha fefiné, ʻokú ke tāpuakiʻi ha fāmili, ha kolo, mo ha puleʻanga. ʻI he taimi ʻokú ke tāpuakiʻi ai ha kiʻi fānaú, ʻokú ke tokateu ai ki he kahaʻú.”
Ko e konga ʻo e ngāue fakamāmani lahí, naʻe fakangofua ai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ha tokoni $55.8 miliona ʻa e Siasí ke fakavaveʻi ʻa e tokoniʻi ʻo e meʻakaí mo fakaleleiʻi hono tokangaʻi ʻo e moʻuí ʻi ha ngaahi fonua ʻe 12 naʻe mātuʻaki fiemaʻu lahi ai ʻa e tokoní. Naʻe tokoniʻi ʻe he Siasí ʻi ha fengāueʻaki mo ha ngaahi kautaha naʻe ʻikai fakapuleʻanga ʻe valu, ha ngaahi polokalama naʻe ʻaonga ki he moʻui mo e tuʻunga lelei siʻa fānau ʻe toko 14 miliona tupu mo siʻa ngaahi faʻē ʻolopoʻou mo teu fāʻele ʻi he 2024.
Ko Palesiteni Kamili N. Sionisoni ʻoku talanoa mo ha faʻē ʻa ha fānau ʻe toko tolu ʻi ha tufa meʻakai ʻi Kositalika. ʻOku pehē ʻe Palesiteni Sionisoni, “Naʻe mātuʻaki houngaʻia ʻi ha meʻakai maʻa siʻene fānau fiekaiá. Naʻá ku talaange ʻoku ou ʻofa ai, pea ʻoku ʻofa ai mo e ʻOtuá.”
Konga ʻo ha Ngāue Mahuʻinga
ʻI he taimi naʻá ku (Palesiteni Sionisoni) folau ai ki Kositalika he taʻu kuo ʻosí, naʻá ku maʻu ha faingamālie ke tokoni ʻi ha tufa meʻakai. Naʻe ongo kiate au ke u feʻiloaki mo ha houʻeiki fafine mo ha fānau tokolahi naʻe siʻi ōmai ke maʻu ha meʻakai fakatupu moʻui lelei. Naʻá ku maʻu ha ongo makehe ko ʻemau fakahoko ʻeni ʻa e meʻa naʻe finangalo ʻa e Fakamoʻuí ke mau fakahokó. Naʻá ku feʻiloaki ai mo Umana mo ʻene kiʻi fānau fakaʻofoʻofa ʻe toko tolú. Naʻe fakatau atu ʻe he fefine loto-moʻoni ko ʻení ha ngaahi lose līpine naʻá ne lalanga ke moʻui ai siʻono fāmilí. Naʻe fuʻu houngaʻia ʻaupito ʻi ha houakai maʻa siʻene fānau fiekaiá. Naʻá ku talaange ʻoku ou ʻofa ai, kae mahuʻinga angé, ʻoku ʻofa ai ʻa e ʻOtuá. Naʻe maʻu ʻe Umana ha tokoni fakatuʻasino mo ha tokoni fakalaumālie ʻi heʻene ongoʻi mo fakamoʻoniʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá.
ʻOku tau lau e polokalama fakaemāmani lahi ko ʻení ko ha konga ia ʻo e ngāue ʻo e fakamoʻuí mo e hākeakiʻí. ʻI hono maʻu ko ia ʻe he kakaí ha tokoni fakatuʻasinó, ʻoku tau fakatauange mo ʻamanaki te nau ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻEikí ʻiate kinautolu pea holi ke fakahoko pe fakaloloto ange ʻenau fetuʻutaki fuakava mo Iá.
ʻOku fakahoko ʻe he ngaahi feinga ko ia ke fakaleleiʻi ʻa e tuʻunga moʻui lelei ʻa e houʻeiki fafiné mo e fānaú ʻa e fatongia fakalangi ke tokangaʻi kinautolu ʻoku tukuhāusiá. Ka ʻoku tāpuekina foki ʻe he ngāue ko ʻení ʻa e kakaí ʻi ha ngaahi toe founga kehe.
-
ʻOkú ne fakatupulaki ʻa e tuʻunga fakaʻatamai mo fakatuʻasino ʻa e toʻu ʻoku ʻalu haké, mo tokoniʻi kinautolu ke nau aʻusia honau tuʻunga fakalaumālie ʻi he kahaʻú.
-
ʻOkú ne ohi mai ha fetokoniʻaki ki hotau ngaahi kaungāʻapí mo e ngaahi kaungāmeʻá, ko hanau tokolahi ʻoku nau toe fiemaʻu ke ako e founga ke tokoniʻi ai siʻenau fānaú.
-
ʻOkú ne ʻomai ha ngāue ʻoku fakatefito ʻi he ongoongoleleí ʻa ia ʻokú ne fakaʻaiʻai ʻa e ngaahi faingamālie mahuʻingá mo e ngaahi faingamālie ngāue fakaetauhi ki he houʻeiki fafiné, ʻo tautautefito ki he kau fefine taautaha kei talavoú.
ʻOku fiemaʻu ʻe he toʻu-tangata lolotonga ʻo e kakai lalahi kei talavoú ke nau hoko ko ha konga ʻo ha ngāue mahuʻinga, ko ha ngāue ʻoku ʻaonga moʻoni mo ʻi ai hano ʻaonga ʻi māmani. ʻOku tau fakatauange ʻe tokoni ʻa e polokalama fakaemāmani lahi ko ʻení ke fakatokangaʻi ʻe hotau houʻeiki fafiné ʻoku nau kau ki he taha ʻo e ngāue maʻongoʻonga taha ʻi māmaní: ʻa e houalotu fakalangi ʻa e ʻEikí ki he houʻeiki fafiné ʻi Hono Siasi kuo fakafoki maí, ko e Fineʻofá.
ʻOku tau tui ʻe ueʻi ʻe he ngāue fakaemāmani lahi ko ʻení hotau kāingalotú mo e ngaahi kaungāmeʻá ke nau tokoni ʻi honau tukui koló. ʻOku tau ʻamanaki pē te nau fakatokangaʻi:
-
ʻOku hanga ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻo fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ne faitokonia ʻa e houʻeiki fafiné mo e fānaú mo fakatapui ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoní ke fakaleleiʻi siʻenau moʻuí mo e tuʻunga leleí.
-
ʻOku hoko ʻa e Siasí mo ʻene Fineʻofá ko ha kau taki fakaemāmani lahi ʻi hono fakaleleiʻi ʻo e ngaahi palopalema tokoni ʻofa fakaetangatá.
-
Ko e Fineʻofá ʻoku taki pea mo faʻu ʻaki ha houʻeiki fafine ʻoku nau fakaleleiʻi ʻa e moʻui ʻa e fakafoʻituituí, ngaahi fāmilí, mo e kakaí.
Ko e kamataʻanga pē ʻeni ʻo ha meʻa makehe te ne faitāpuekina e moʻui ʻa ha tokolahi te nau foaki mo tali e tokoni ʻa e Fakamoʻuí he ʻaho ní, pea ʻi he ngaahi taʻu ka hoko maí, ʻi he hokohoko atu ʻa e ngāue fakaemāmani lahi ko ʻení.
Ko ha taha mataotao fakafaitoʻo ʻokú ne sivi ha kiʻi tamasiʻi ʻi he ʻOtu Filipainí. Ko e meʻakai fakatupu moʻui lelei ʻa e fānaú ko e taha ia ʻo e ngaahi tafaʻaki ʻe fā ʻo e ngāue fakaemāmani lahi ʻa e Siasí ke fakaleleiʻi ʻa e tuʻunga lelei ʻo e houʻeiki fafiné mo e fānaú.
Fakatatau mo Hotau Ivi Takiekiná
Fakaemāmani lahí, ʻoku fakafofongaʻi ʻe he ngāue fakaemāmani lahi ʻa e Siasí, kitautolu takitaha ko e kāingalotu, ʻoku fakatahatahaʻi mai ko e kau taukei ʻi he faitokonia ʻo ha ngaahi paloaplema lalahi ʻi he ngaahi feituʻu mamaʻó. Neongo ia, mahalo ko e tokoni ʻofa fakaetangata lelei tahá ʻoku fai ofi pē ki ʻapi ʻi hoʻo kakapa atu ʻi he ʻaá pe ki he kauhala ʻe taha ʻo e halá. ʻOkú ke moʻui ʻaki hoʻo ngaahi fuakavá mo kau ʻi heʻetau ngāue fakaemāmani lahí ʻi he taimi ʻokú ke ngāue ai ʻi he manavaʻofa faka-Kalaisí mo tokangaekina ʻi he ʻofa ʻa kinautolu ʻi ho fāmilí, kaungāʻapí, mo e tukui koló.
Mahalo he ʻikai ke ke lava ʻo fakaleleiʻi e ʻato ʻo ha kaungāʻapi pe fononga ki ha fonua kehe ke fakamaʻa e ngaahi ʻapi ʻo e kakaí hili ha afā fakatuʻutāmaki, ka te ke lava nai ʻo laukonga ki ha fānau, fakafanongo ki ha kaungāmeʻa ʻoku faingataʻaʻia, pe fai ha foaki ʻaukai? Ko e ngāue kotoa pē ʻoku ʻaonga mo mahuʻinga ʻi he ngāue ko ʻeni ke tokangaʻi kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. Fakamālō atu ʻi hoʻo hoko ko ha founga ʻe lava ke maʻu ai ʻe he niʻihi kehé ʻa e tokoní, ʻaki hoʻo hoko ko hono toʻukupu angaʻofa, ko Hono toʻukupu fakaʻofa, ko Hono vaʻe pelepelengesi, ko Hono telinga fakafanongo, mo Hono loungutu leaʻofá.
ʻI hono fakatahatahaʻi mai ko ia ʻe he Siasí ʻa e ngaahi houalotú ke nau fengāueʻaki fakataha ki he tuʻunga moʻui lelei mo e tuʻunga lelei ʻo e houʻeiki fafiné mo e fānaú ʻi ha ngaahi fonua kehekehé, ʻoku fakatahatahaʻi ai ʻe he Fineʻofá ʻa e kakaí ke nau tokangaekina e ngaahi faingataʻa ʻi honau tukui koló. ʻOku ʻiloʻi ʻe he houʻeiki fafine ʻo e Fineʻofá ʻa e ngaahi fiemaʻú, tānaki ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoní, mo tokoni ke fakaleleiʻi e ngaahi faingataʻá. Pea ʻoku tau fai ia ʻi he tokoni ʻa e Laumālié, ʻo ʻomai e ʻofa mo e fakafiemālie ʻa Sīsū Kalaisí ki he fānau kotoa ʻa e ʻOtuá.
ʻI heʻenau vakai ki he ngaahi fiemaʻu ʻa e kau hikifonua ʻi Mīlani, ʻi ʻĪtalí, naʻe fokotuʻutuʻu leva ʻe he houʻeiki fafine ʻo e Fineʻofá ha faingamālie tokoni ke foaki kiate kinautolu ha vala mo ha ngaahi koloa fakaʻapi. Naʻe foaki ʻe ha kau fafine ʻe niʻihi ha ngaahi meʻa lelei naʻe kiʻi fakaʻaongaʻi siʻisiʻi, naʻe fokotuʻutuʻu ʻe ha niʻihi mo holoholoʻi ʻa e ngaahi koloa foaki maí. Naʻe mahuʻinga ʻa e foaki ʻa e fefine takitaha. Naʻe tokoniʻi ʻe he kau Fineʻofá ʻa e kau ʻaʻahí ke nau ongoʻi e ʻofa ʻa Sīsū Kalaisí ʻi heʻenau ōmai ki he senitā foakí. Naʻe pehē ʻe Monia, ko ha Fineʻofa he feituʻú, “ʻOku maʻu mei he fanga kiʻi meʻa īkí ha ngaahi meʻa lalahi. Pea te tau lava ʻo tāpuakiʻi ʻa e kakai ʻi loto mo tuʻa ʻi he Siasí. Ko e ngāue ia ʻa e ongoongoleleí.”
Naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi heʻene lea ki he houalotu Fineʻofa naʻe fokotuʻu foʻoú, “Kuo tuku ʻeni kimoutolu ki ha tuʻunga te mou lava ai ʻo ngāue ʻo fakatatau mo e ngaahi ongoʻi ʻofa kuo tuku ʻe he ʻOtuá ʻi homou lotó.”
Naʻe ʻiloʻi mo mamata ʻa Sisitā Ī ʻi he lolotonga ʻo ʻene ʻi Kuatalahala ʻi Mekisikoú ki he lahi fau ʻo e sīpinga fakaofo ʻo e siʻi houʻeki fafine ʻoku nau ngāue fakatatau mo e ngaahi ongo ko iá ʻi heʻenau feinga ke feau ha fiemaʻu fakafeituʻú.
Naʻe ʻi ai ha fefine pehē ko Sisitā Pulito, naʻá ne fakatokangaʻi ha fiemaʻu ʻi ha falemahaki fakalotofonua ke tokoniʻi ʻa e ngaahi fāmili mo e niʻihi fakafoʻituitui naʻe ōmai mei ha feituʻu mamaʻo pea nau fiemaʻu meʻakai mo ha vala ʻi he lolotonga ʻenau kei tatali ki he faitoʻó. Naʻá ne tānaki leva ha kau Fineʻofa ʻe toko 120, mo ha kau faifekau, pea mo ha niʻihi kehe ʻi he koló ke nau foaki ha meʻakai, vai, ngaahi sipi kafu, pea mo ha vala. Naʻe fakafuofua ki ha kakai ʻe toko 1,500 naʻa nau foaki ha koloa, pea teuteuʻi ʻe he kau fafiné mo ha niʻihi kehe ha ngaahi houakai hoʻatā mo ha meʻakai ki ha kakai ʻe meimei 1,200. Naʻe foaki ʻa e koloá kiate kinautolu naʻe tatali ke hoko honau taimi faitoʻo ʻi falemahakí.
Naʻe pehē ʻe he fefiné ni naʻá ne fakahoko ʻení koeʻuhí he naʻe ʻofa ki he kakai ko ʻení. Naʻá ne loʻimataʻia ʻi heʻene fakamatala ʻi he loto-fakatōkilalo naʻe hoko ia ko ha taha ʻo kinautolu fakafoʻituitui naʻe tatali ke hoko honau faitoʻó ʻi he falemahakí he naʻe haʻu hono husepānití pea toe foki ke faitoʻo kanisā. Naʻá ne pehē ko hono tāpuaki maʻongoʻonga tahá mo ʻene fakaʻamú, ke ngāue fakaetauhi ʻo hangē ko ia naʻe mei fai ʻe he Fakamoʻuí.
Ko Hono ʻOmai ʻo e Tokoni ʻa e Fakamoʻuí
Kau fefine, kuo fakafalala mai kiate kitautolu ha ngāue toputapu ke ʻomai e tokoni ʻa e ʻEikí—fakatuʻasino mo fakalaumālie—ki māmani kātoa. Pea te tau lava ʻo fai ia ʻaki haʻatau tokangaʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻi he malumalu hotau iví. He toki meʻaʻofa mo e tāpuaki fungani moʻoni ʻeni. Ko e kau ko ia ʻi he polokalama fakaemāmani lahí ke fakaleleiʻi e tuʻunga lelei ʻo e houʻeiki fafiné mo e fānaú ko e taha ia ʻo e ngaahi aʻusia lahi ʻokú ne tohoakiʻi kitautolu ke ofi ange ki he Fakamoʻuí. ʻI heʻetau ngāue ʻo hangē ko ia naʻá Ne mei faí, ʻoku tau ongoʻi ai ʻEne ʻofá; ʻetau loto-holi mo e tukupā ki ha, vā fakafuakava mo Iá.
Fakamālō atu ʻi hoʻomou tokoniʻi kimautolu ke ʻomai e ʻofa mo e tokoni ʻa Sīsū Kalaisí ki hotau ngaahi tokoua mo e ngaahi tuongaʻane ʻi he feituʻu kotoa peé.
ʻI heʻetau feinga ke faʻifaʻitaki ʻa Sīsū Kalaisí, ko e fiemaʻu mahuʻinga taha ʻiate kitautolu ko ʻEne kau ākongá ke tau fakatokangaʻi ʻa e ngaahi fiemaʻu vivili ʻi hotau ʻātakaí pea tau ngāue ʻi he faʻa kātaki mo e ʻofa.
Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni kiate kitautolu ʻi he Fakataha Lotu Fakaemāmani Lahi ʻa e Fineʻofá ʻi he 2024, “ʻʻOku ou tāpuakiʻi kimoutolu ke mou ongoʻi moʻoni ange ʻoku ʻafioʻi mo ʻofaʻi kimoutolu ʻe he Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. Naʻá Na fekau mai kimoutolu ki māmani ʻi he taimi ko ʻení he ʻoku mou mahuʻinga ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he taimí ni!”
Ko ʻetau tukupā makehé ʻeni.
Ko ha faʻahitaʻu nāunauʻia ke hoko ko ha kau fafine fuakava mo ha kau mēmipa ʻo ha sōsaieti ʻokú ne ʻomai e tokoni ʻa e Fakamoʻuí—fakatuʻasino mo fakalaumālie—ki hotau ngaahi tokoua mo e tuongaʻane ʻi he funga ʻo e māmaní. Ko e taumuʻa taupotu taha ʻo e tokonaki ki he tokoni mo e moʻui fakafalala pē kiate kitá ke teuteu ʻa e founga ki hotau ngaahi kāingá ke nau fiemaʻu mo tali ʻa e ʻofa mo e angaʻofa ʻoku ʻatā kiate kinautolu ʻoku nau fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava mo e ʻOtuá.
ʻOku mau fakahaaʻi atu ʻemau fakamoʻoni ko Sīsū Kalaisi ʻa e tokoní pea ko e tokoni ʻokú Ne foakí ʻoku ʻikai hano ngataʻanga.